Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ključ je u prevenciji

Objavljeno prije

na

Vijest da je holivudska diva Anđelina Džoli odstranila obje dojke zbog straha od raka izazvala je oprečne reakcije i skrenula dodatnu pažnju javnosti na ovu bolest. Analizama DNK je utvrđeno da glumica nosi mutirani gen BRCA1 i da postoji rizik od 87 odsto da oboli od raka dojke a 50 odsto od raka jajnika. Majka Anđeline Džoli od kancera je umrla u 56. godini, poslije desetogodišnje borbe sa bolešću. Nakon zahvata, glumičin rizik da oboli od raka je pet odsto.

Dio javnosti je ovaj potez okarakterisao kao hrabar, dok su kritičari istakli da je apsurdan.

,,Milioni žena nose gen BRCA1 i nikad ne dobiju rak, jer vode zdrav život uz prevenciju raka pametnom prehranom, vježbanjem i izbjegavanjem kancerogenih hemikalija”, napominje portal Natural News. Ima i onih koji tvrde da ovakvi preventivni hirurški zahvati pogoduju medicinskoj industriji, koja više nego dobro zarađuje na operacijama, hemoterapijama i drugim tretmanima. Profite koji se mjere milijardama treba napumpavati i iracionalnim strahovima. Agencije su javile da bi iduće godine u apotekama trebalo da se pojavi test koji će, poput Džolijeve, svima omogućiti da provjere genetski rizik oboljevanja od kancera.

Nebojša Crnogorac, direktor Klinike za onkologiju za Monitor objašnjava da je nauka utvrdila da se rak dojke javlja kao sporadična bolest. Pa se kod preko 90 procenata pacijenata on i tretira kao slučajni karcinom. Međutim, kod pet do 10 odsto pacijenata bolest se javlja kao posljedica genetskih predispozicija. Nosioci nasljednih BRCA 1 gena imaju vjerovatnoću od 60 do 90 da obole od raka dojke, jajnika, debelog crijeva… U praksi osam od 10 pacijenata koji nose te gene obole od kancera dojke, dok je kod populacije bez rizičnih gena taj procenat znatno manji.

,,To je grupa koja ima ekstremno veliki rizik od razvijanja raka dojke. Rekonstruktivna hirurgija je napredovala tako da se sada može otkloniti žlezdano tkivo dojke i taj veliki rizik od skoro 90 odsto se dovede do rizika od pet procenata. Time su značajno redukovani rizici, tako da mislim da je to dobro promišljen i hrabar potez”, kaže Crnogorac.

On smatra da su teorije zavjere i priče da je sve marketinški potez da bi se promovisala nabavke testova pretjerane. ,,Mi kao ljekari smo imali da pređemo jedan drugi put jer ja kao hirurg sam navikao da operišem kada postoji bolest. Operisati prije nego što bolest nastane kod pacijenata koji su zdravi, ipak je trebalo vremena da se i mi uverimo da to ima rezona. Pacijent ima prava da razmisli o riziku i donese odluku, a doktor ima obavezu da mu taj njegov rizik adekvatno pojasni”, smatra Crnogorac.

Kod nas ne postoje procedure kojim bi se u ranoj fazi utvrdilo postojanje genetskih predispozicija za bolest. Ljekari navode da su to testovi koji su vezani za mali broj pacijenata. Obično se mogu prepoznati ukoliko je nekoliko bliskih srodnika u porodici dobilo rak dojke prije 50. godine.

U Crnoj Gori godišnje od raka dojke oboli od 200 do 250 osoba. Na 99 žena, dođe jedan muškarac koji oboli od ove bolesti.

Poslije kardiovaskularnih bolesti, maligni tumori predstavljaju najčešći uzrok umiranja. Problem je što Crna Gora još ne posjeduje Nacionalni registar za rak, tako da ne postoje pouzdani podaci o broju novooboljelih od kancera. Samim tim ne može se pratiti da li je posljednjih godina povećan broj oboljelih od kancera.

Mediji sporadično javljaju da je, na primjer, u Beranama, koji imaju oko 30.000 stanovnika, u periodu od 2011. do početka 2013. godine broj oboljelih od karcinoma respiratornih organa sa 211 porastao na 345 osoba.

Iskustva iz Srbije govore da se mortalitet od raka godišnje uvećava dva i po odsto, a učestalost oboljenja za dva osto. Kažu zbog bombardovanja.

Domagoj Žarković iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka kaže da je ,,problem što se zbog načina života ne poklanja pažnja zdravlju ni od strane pojedinca ali ni od države. Ljudi nam se obraćaju tek kada se razbole”.

Godina sa najviše smrtnih slučajeva od kancera u Crnoj Gori bila je 2005. – 1026 osobe, a najmanje1999. – 820 osoba. Od raka dojke je 2003. umrlo 62 osobe, 2006 – 94, a

2008 – 83, od toga sedam muškaraca.

Najviše ljudi u Crnoj Gori umire od raka pluća, godišnje oko 300.

Žarković ističe da muškarci najčešće oboljevaju od rak pluća, prostate, debelog crijeva, grla, a žene od kancera dojke, pluća, debelog crijeva, jajnika.

I pored nepostojanja Registra, u Klinici za onkologiju kažu da za maligne bolesti dojke imaju podatke od 1996. U Crnoj Gori od 2010. funksioniše Nacionalni program za rano otkrivanje raka dojke. Obavlja se sistematski skrining, sve žene od 50 godine jednom u godinu dobijaju poziv da urade na digitalnom aparatu mamografiju. Poseban centar za skrining u okviru Kliničkog centra trebalo bi da bude otvoren iduće godine, sa visoko kvalitetnim digitalnim mamografom vrijednim 400 hiljada eura.

,,Kod nas je karcinom još uvijek tabu tema. Načelno veoma je malo pacijenata kojiu su spremni da podele svoja iskustva. A oni bi bili veoma dobar medij kojima se prenosi poruka drugim ženama da budu oprezne, da se kontrolišu, da se na vreme jave, da se leče…”, kaže dr Crnogorac.

I dok je malo informacija od onih koji su se suočili sa ovom teškom bolešću, mediji i internet nude papazijaniju informacija o alternativnim načinima liječenja. Od već pomenutih zavjera medicinskih i farmaceutskih lobija koji na ovoj bolesti zarađuju milijarde, pa sve do ljekova poput petroleja ili sode bikarbone.

,,Načelno naši pacijenti uzimaju terapiju koju formalna medicina propisuje. A pored toga uzimaju i sok od cvekle, jabuke, te neke prirodne ljekove. To nije škodljivo. Ne valja ako se neko ne leči, nego nađe nekog travara i leči se samo tim metodama…”, kaže Crnogorac.

Ono što je standard u zemljama Evropske unije je preventivna kontrola – mamografija zbog raka dojke, papa test kod karcinoma grlića materice i test za nevidljivo krvarenje u stolici za rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva. Te su procedure na određenom nivou pristutne i u Crnoj Gori.

U Nacionalnom programu za kontrolu raka se ističe da je potrebno dići svijest o rizicima kako kod stanovništva, tako i kod zdravstvenih radnika u efikasnijem prepoznavanju ranih simptoma kod ove teške bolesti.

Doktori upozoravaju da su ključne preventivne aktivnosti, kontrole, redovna fizička aktivnost, održavanje tjelesne težine, pravilna ishrana, prestanak pušenja jer duvan izaziva trećinu svih karcinoma.

Prilika za to je 31. maj Svjetski dan borbe protiv pušenja, koji se ove godine obilježava pod motom Zabranimo reklamiranje, promociju i sponzorstvo duvana. Uz podatak da je od posljedica pušenja kao jedne od najtežih bolesti zavisnosti samo u 2011. u svijetu umrlo oko šest miliona ljudi, a u Crnoj Gori preko 1500.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo