Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Američke tajne

Objavljeno prije

na

Opet se kuva oko Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Anonimni izvor iz Vlade za Vijesti, naime, tvrdi da rad direktora Bora Vučinića nije po ukusu premijera i njegovog de facto zamjenika, Mila Đukanovića i Duška Markovića.

Tražili su povlačenje onih načelnika u ANB-u koji „nijesu dovoljno sposobni”, a da „za neke navodno ima indicija da su povezani sa kriminalnim krugovima”. Razmišljali su i o smjeni Vučinića. No, prema toj verziji, sadašnji šef tajne službe je dobar sa američkom ambasadom, pa su odustali – jer bi se „rizikovali odnosi sa Vašingtonom”.

Vijesti pišu da su „ti odnosi bili poremećeni, a razmjena tajnih podataka jedno vrijeme je prekinuta, nakon što su službenici ANB-a od 2009. – dok je Marković bio na njenom čelu – pratili strane diplomate, uključujući i američke; kada su o tome Vladi pruženi dokazi, bivši direktor službe Vladan Joković i njegova saradnica Lidija Mijović su krajem 2011. otišli sa svojih pozicija”.

„Dobra saradnja sa američkom ambasadom i „odnosi sa Vašingtonom”, po liniji rada ANB-a, zapravo je eufemizam za „partnerstvo” sa Central Intelligence Agency, skraćeno CIA. Zimus je Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene i veteran skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine, kao ovdašnjeg rezidenta CIA-e – „legendarnog” statusom prvog sekretara (First Secretary) Ambasade SAD u Podgorici – identifikovao Andreja B. Popova.

Na Medojevićeve ekstenzivne tvrdnje da je Popov „kreirao Đukanovićevu vladu”, zatim da je u vezi „sа lokаlnom mаfijom, druži se sа nаjkorumpirаnijim аgentimа ANB-a iz Grаnda” i „smjenjuje direktora ANB-a”, američka ambasada je reagovala objašnjenjem kako „komuniciraju sa Vladom putem zvaničnih kanala i nijedna od aktivnosti opisanih u medijskim izvještajima nije tačna”; ipak, da naglasimo, nije izričito negirala da Popov radi za CIA-u.

Medojević je, nakon toga, najavio da će od ANB-a, preko Odbora za bezbjednost i odbranu, iskoristiti ovlašćenja po Ustavu i Zakonu o parlamentarnom nadzoru službi bezbjednosti i zatražiti: „odgovore o postupanjima, aktivnostima i djelovanju izvjesnog Andreja Popova u Crnoj Gori”; epilog takve namjere javnosti nije poznat.

Međutim, vjerodostojost Medojevićevih optužbi je na neki način ili u jednom dijelu kasnije možda potvrđena: Vladan Joković je naprečac odustao od već podnijete kandidature za direktora Uprave policije (UP) jer su – glase medijska tumačenja – „diplomatski predstavnici nekoliko NATO članica, posebno Amerikanci” signalizirali da „Joković nije dobrodošao na tu funkciju zbog afere praćenja diplomata”.

Jesu li pomenuti Popov, CIA i-ili Ambasada SAD, zaista u tolikoj mjeri uključeni u ovdašnje zakulisne igre?

Američka ambasada delegira svoje službenike kao „stalne savjetnike” u neke od najznačajnijih segmenata crnogorskih vlasti- Džefri L. Palmer je kod v.d. direktora UP-a, dok je Sesilija E. Braten zadužena za Vrhovno državno tužilaštvo (VDT), vojni ataše i prateći personal da ne računamo. Ne bi, dakle, bilo neuobičajeno – čak je vrlo vjerovatno – da Popov ili neki drugi „cijaš” savjetuje i direktora ANB-a. Ali, generalno uzevši, učinak američkih savjetnika je pod hipotekom ekstremno sumnjivog nedostavljanja spisa u posjedu Ministarstva pravde SAD . U postupku pred njujorškim okužnim sudom protiv trojice bivših direktora Magyar Telekoma (MT), a u vezi i sa privatizacijom Crnogorskog Telekoma (CT), među spisima je i ugovor za isplatu „namijenjen sestri visokog vladinog funkcionera koja se bavi advokaturom”.

Taj proces je u međuvremenu usporen; aktivirani su mehanizmi odbrane za ispitivanje sudske nadležnosti ili za vansudsko poravnanje ili za odlaganje završnih riječi, dok su iz Ambasade SAD nedavno poručili da „Crna Gora može istražiti slučaj CT-a direktno kontaktirajući njemačke i mađarske vlasti i od njih zatražiti iste dokumente”. Prevedeno – ne računajte na nas.

U svakom slučaju, VDT bez „njujorških” spisa neće biti pod djelotvornim pritiskom da istragu korupcije u privatizaciji CT-a pokrene sa programirane mrtve tačke – dok protokom vremena ne bude stavljen ad acta. Kako ti spisi oko godinu od podnošenja zahtjeva nijesu dostavljeni, bivša državna tužiteljka Ranka Čarapić je – jedva skrivajući zadovoljstvo – kazala da „ na osnovu dosad prikupljenih informacija VDT nema osnova za krivično gonjenje pojedinaca u Crnoj Gori”.

Informacije o sudbini afere CT-a na njujorškom sudu su takve prirode da bi po logici stvari morale da zainteresuju direktora ANB-a; naime u zakonskom mu je opisu posla kontraobavještajna zaštita premijera – za čiju se sestru i za neke iz ekipe sada okupljene oko Prve banke tvrdi da su isplaćeni korupcionaškim novcem.

Milo Đukanović i Duško Marković, pišu Vijesti, zadovoljni su radom Bora Vučinića „samo u jednom segmentu: razmjeni tajnih informacija sa inostranstvom”. A i kada Vučinić 24. maja kaže da su iz ANB-a „u stalnoj komunikaciji sa kredibilnim partnerskim službama”, nije van pameti pretpostaviti da im je američka služba dostavila podatke o identitetu „sestre”.

Držati tu informaciju zaključanu na relaciji CIA – ANB, a po zahtjevu za međunarodnu pravnu pomoć sporni ugovor uz neki maštoviti izgovor nikada zvanično ne dostaviti VDT-u ? Ukoliko zaista tako bude, eto šifre za odgonetanje rebusa da li neki Amerikanac, sa ili bez insigija Ambasade u Podgorici i-ili CIA-e, „kreira Đukanovićevu vladu”, „smjenjuje direktora ANB-a”; ili, zbog čega je moguće suspendovan čl. 25 st. 2 Zakona o ANB-u da „direktora Agencije imenuje i razrješava Vlada na prijedlog predsjednika Vlade”.

Mandat šefa tajne službe traje pet godina. Bora Vučinića za sadašnju dužnost nije predložio Milo Đukanović, već Igor Lukšić.

Koliko je poznato, Vučinić je jedini DPS javni funkcioner – od svih pomoćnika ministara, direktora uprava, direkcija, javnih preduzeća, ustanova, itd. – koji nije kovertirao ostavku uoči ponovnog Đukanovićevog izbora za premijera.

Kadrovi i kriminal

Na pitanje da li su neimenovani službenici ANB-a nesposobni i-ili povezani sa kriminalcima, Boro Vučinić je za Vijesti kazao da „strateški važne partnerske službe” ne bi „imale posla sa nekompetentnim ili, što je mnogo gore, ljudima koji su povezani sa kriminalnim miljeom; to bi bilo obostrano diskreditujuće”.

Iako je vođenje imovinskih kartona službenika zaduženih za borbu protiv kriminala počelo tek prije dvije godine, ANB je nedavno ocijenila kao „zlonamjerne insinuacije” da se neko od njenih pripadnika nalazio na platnom spisku mafijaša „u bilo kom periodu”

ANB je 2009. za Darka Šarića, sada vjerovatno najtraženijeg kriminalca sa ovih prostora, izdala pismenu potvrdu da „ne ugrožava nacionalnu bezbjednost”. Te godine su njegovi poslovi sa narkoticima bili na vrhuncu.

Na drugoj strani, značaj dokaza, video-snimka da su Zoran Lazović i Ljubiša Mijatović kontaktirali sa Safetom Kalićem, te drugima iz branše, negiran je pod egidom da su bili na „zadatku”.

Za Duška Golubovića, dok je vjerovatno bio jedan od šefova operative ANB-a, službeno je potvrđeno da je bio u kontaktu sa Naserom Keljmendijem. Ali, saopšteno je, to je bio „sastavni dio njegovog posla”.

Mijatović je kasnije bio šef obezbjeđenja Mila Đukanovića, dok su Lazović i Golubović odbili javno izrečenu sugestiju tadašnjeg premijera Igora Lukšića da se penzionišu; još uvijek su u ANB-u.

Koliko je poznato, od utemeljenja Udbe do danas – liše procesa deportacija – niti jedan aktivni pripadnik službe nije optužen za bilo koje krivično djelo.

Članovima Odbora za bezbjednost i odbranu je Boro Vučinić sada saopštio da je „broj kriminalnih grupa u Crnoj Gori smanjen”.

Koliko tačno, šta su parametri za izvođenje takvog zaključka? – nije poznato; poslanici su zavjetovani čuvanjem „službene tajne”.

Osnovanost razloga za sumnju glasi: nije logično da su se kriminalne grupe svojevoljno razišle, dok za tvrdnje da su razbijene djelovanjem države, uključujući ANB, nema potvrde u Izvještaju o radu VDT-a za 2012, jer je broj optužnica u predmetima protiv organizovanog kriminala manji nego prethodne godine.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo