Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mogren grad u Budvi

Objavljeno prije

na

Čudima nikad kraja kada je u pitanju izgradnja novih objekata u Budvi. Tranzicionim bogatašima, takozvanim investitorima, pripadnicima crnogorskog građevinskog lobija ne fali lucidnih ideja kako da zazidaju najvrednije lokacije na budvanskoj rivijeri, da betoniraju plaže, maslinjake, šume i voćnjake. Sva je obala iskićena građevinskim tablama sa crtežima čudovišnih zgradurina koje se zidaju uz obalu i po okolnim brdima.

Jedan od takvih projekata „zaslužio” je naučnu prezentaciju na nedavno otvorenom Balkanskom arhitektonskom bijenalu u Beogradu. U Umjetničkom paviljonu Cvijeta Zuzorić na Kalemegdanu promovisan je projekat novog grada u Budvi pod imenom Mogren grad, čije se podizanje planira u zaleđu poznate gradske plaže Mogren.

Riječ je o projektu Atlas grupe Duška Kneževića, gradnji objekata na oštroj stijeni iznad jedne od najljepših budvanskih plaža, između hotela Avala i plaže Mogren, o kojem nije bilo informacija u medijima.

Novost u ovom projektu je to što je investitor odustao od gradnje onog čuvenog solitera, staklenika od petnaestak spratova u kompletu sa nizom visokih zgrada i odlučio se za posve drugačiji koncept. Nova arhitektura traži novo ime, pa je prethodni betonski vrt, Mogren garden preimenovan u Mogren grad.

U program Bijenala osmišljenog kao „naučno-kulturno dešavanje iz oblasti arhitekture koje podrazumijeva izlaganje i promovisanje radova arhitekata i arhitektonskih biroa na žiriranoj izložbi, kao i naučni skup sa zadatom temom konferencije-Uloga grada u savremenim društvima”, uvršten je projekat Atlas grupe.

Nije jasno kako se projekat urbanističke i arhitektonske degradacije jednog izuzetno vrijednog prirodnog resursa koji je i zaštitni znak prepoznatljivog pejzaža turističke metropole mogao naći na dnevnom redu Bijenala. I kakve to veze projekat turističkog naselja ima sa jednim pravim gradom.

Na dostupnim fotografijama može se vidjeti skupina gusto zbijenih zgrada različitih visina, od kojih neke dosežu i do desetak spratova, sa uskim ulicama, kulama i tornjevima, naselje na silu utrpano na vrh brda koje se okomito spušta u more, koje na prvi pogled podsjeća na neke stare italijanske gradove.

„Loša imitacija mediteranske arhitekture. Kada to Španci rade, ima nekog smisla i uporišta, ovdje to djeluje nadrealno i sirovo”, bio je jedan od brojnih komentara arhitekata koji su projekat vidjeli.

Mogren grad neodoljivo podsjeća na Porto Montenegro, na nizove jednoličnih, konfekcijskih stambenih zgrada u tivatskoj marini.

Idejni projekat Mogren grada izradio je beogradski arhitektonski biro D.A. – Dizajn arhitektura, po osnovu pozivnog konkursa u organizaciji Atlas grupe. Biro je specijalizovan za projektovanje svih vrsta objekata, najčešće su to supermarketi, tržni centri i benzinske pumpe. U Crnoj Gori potpisuje znatan broj projekata, idejnih ili razradu glavnih, poput tržnog centra Delta siti i poslovne zgrade Čelebić u Podgorici ili projekat rekonstrukcije i dogradnje stare palate Smekia u Perastu.

Studio D.A. obavlja posao razrade glavnog projekta hotelsko-apartmanskog kompleksa Plavi horizonti u tivatskoj opštini, za koje je idejno rješenje uradio studio Aecom i HKS u Londonu, za investitora Qatari Diar.

Kao da se stil gradnje sa Plavih horizonata samo preselio na hridi Mogrena. Identične zgrade, ulice, kule i crkveni zvonici… Isti rukopis, ista copy-paste arhitektura. Neki novi stari Mediteran.

Jedinstvena i neponovljiva priroda Crnogorskog primorja očigledno nije inspirativna za arhitekte i planere, naročito za vlasnike zemljišta kojima je dopušteno da grade šta im padne na pamet i da kopiraju već viđeno. Trenutno je u modi bezidejno udvaranje tradiciji i okivanje obale identičnim stambenim naseljima.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je u septembru prošle godine Urbanističko-tehničke uslove za gradnju na lokaciji Mogren na ime dvije firme, Attika land Doo. iz Podgorice i Mogren garden Doo. iz Budve. U pitanju su povezane firme istog osnivača, sa Britanskih Djevičanskih ostrva. UTU uslove potpisao je bivši ministar održivog razvoja Predrag Sekulić. Tokom njegovog mandata izvršene su izmjene i dopune plana DUP Budva-centar kojim su Atlas grupi na ovoj lokaciji uvećani spratnost i gabariti. Ministar Predrag Sekulić bio je izdašniji od svog prethodnika i nasljednika Branimira Gvozdenovića, koji je stavio svoj potpis na prvu verziju kontroverznog urbanističkog plana.

Datim uslovima određena je ukupna izgrađena površina od 27.308 kvadrata koja je projektom premašena. Mogren grad ima ukupno 36.000 kvadrata, gotovo kao susjedni Stari grad. DUP-om je onemogućena gradnja stanova za tržište jer je ova lokacija zonirana kao turistička.

Ako se projekat promovisan na beogradskom Bijenalu realizuje, Budvani će dobiti novi stari grad u neposrednoj blizini originala, Starog grada Budve. Osnivači antičke Budve prema legendi su Kadmo i Harmonija, sin feničanskog kralja i njegova žena. Utemeljenje Mogren grada nije mit, nego surova realnost čiji su akteri poznati. Oni su bogovi današnjice, imaju moć da mijenjaju prirodu, plaže i more, prema svom ćefu i potrebama.

Atlas grupa posjeduje atraktivnu parcelu površine oko 8.500 m2 i na drugoj mogrenskoj plaži, „na pjeni od mora”. Međutim, zeleni pojas u zaleđu plaže Mogren II između magistrale i mora još nije urbanizovan. Čekaju se planovi. Kneževićeva kompanija ima u vlasništvu 26.415 kvadrata zemlje u istom pojasu ali iznad magistrale, u podnožju brda Spas gdje planira gradnju kompleksa pod nazivom Mogren Hill. Sve navedene parcele pod teretom su hipoteke u korist grčke Pireus banke u ukupnom iznosu od 24 miliona eura.

Kada se sve sabere ispada da dobar dio zapadne obale budvanske opštine, duž plaža Mogren I i Mogren II, posjeduje ova velika podgorička biznis korporacija. Budući pejzaž Budve iz pravca Kotora, umjesto mediteranskog zelenila i stjenovitih plaža koje pamte generacije, uveliko će „uljepšavati” građevine Duška Kneževića i partnera.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo