Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KO KRADE ŠUMU U NACIONALNOM PARKU: Provjerene metode podmetanja

Objavljeno prije

na

Direktor Nacionalnog parka Prokletije Enes Drešković optužio je predsjednika Opštinskog odbora DPS-a u Plavu Husniju Šabovića da stoji iza krivičnih prijava koje su podnesene protiv njega. Šabović te optužbe odbacuje i tvrdi da Drešković pokušava da utiče na istragu koja još nije završena.

Drešković je najavio da će zbog „sve učestalijih napada šumarske mafije biti prinuđen da zatraži zaštitu Osnovnog državnog tužilaštva, Vrhovnog državnog tužilašta, ministra policije i direktora Uprave za šume Pljevlja”.

On tvrdi da je ,,šumarska mafija u Crnoj Gori, pa i u Plavu, vrlo dobro organizovana s duboko političkim kontaktima da bi joj mogla pozavidjeti i italijanska Koza nostra”, zbog čega je veoma zabrinut i strahuje od podmetanja.

,,Svaka moja godina rada u Nacionalnom parku Prokletije završavala se krivičnim prijavama podnesenim od anonimnih lica, mada sam ja uvijek bio siguran ko stoji iza njih. Do sada sam ove krivične prijave shvatao kao odličnu priliku da se njihovom neosnovanošću dokaže moj zakonit rad”, priča Drešković za Monitor.

Direktor NP Prokletije kaže da ga najnoviji pokušaj diskreditacije navodi na osnovanu sumnju da šumarski lobi na čelu s predsjednikom OO DPS-a ima uticaja na dio nadležnih državnih organa i institucija.

,,Moje sumnje su potkrijepljene činjenicom da je prije nekoliko dana Husnija Šabović sa svojim službenicima i službenim vozilom Uprave za šume Pljevlja PJ Plav,  bez mog znanja na teritoriji Nacionalnog parka organizovao nekakvu akciju tajnog prikupljanja dokaza, a da o tome niti ja lično, niti bilo ko iz preduzeća nije obaviješten”, kaže Drešković.

On je podsjetio da su protiv njega u 2015. godini bile podnešene dvije krivične prijave Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal zbog navodne zloupotrebe službenog položaja, odnosno pustošenja šuma i štete od trista hiljada eura. Jednu od tih prijava, kaže on, podnijelo je poznato lice, dok je druga anonimna.

,,Iza tih prijava je u toku istrage javno stao Husnija Šabović, i to opet u ulozi vodiča na terenu zajedno s njegovim poslušnicima, koji su pokušali klasično podmetanje na nekoliko lokacija. Nakon skoro dva mjeseca detaljne istrage smatram da nijesu utvrđene nezakonitosti u mojim službenim radnjama na mjestu direktora NP Prokletije”, tvrdi Drešković.

On, međutim, optužuje šefa lokalnog DPS-a da će u nedostatku dokaza zloupotrijebiti državne organe, ,,na način što će raznim nezakonitim radnjama dovesti nadležne inspekcijske službe pred svršen čin”.

,,Ukoliko nadležni budu zainteresovani da me zaštite vrlo rado ću objasniti njihove metode podmetanja koje datiraju više od petnaest godina. Neshvatljivo je da državne organe na terenu po Nacionalnom parku vodi osoba koja kod tih istih organa ima brdo krivičnih prijava, od kojih ga još uvijek čuva imunitet poslanika”, kaže Drešković.

On pita da li je moguće da se u Crnoj Gori dozvoljava podmetanje i proganjanje onih koji čuvaju državnu imovinu, ,,dok se pojedinci s debelim dosijeima kriju iza poslaničkog imuniteta”.

,,Isto tako zbunjen sam načinom rada nadležnih organa te njihovom ekspeditivnošću kada se protiv mene podnesu krivične prijave koje se neviđenom hitrošču procesuiraju, dok Husnijine već godinama kupe prašinu u arhivima nadležnih službi”, kaže Drešković.

Odgovarajući na ove optužbe, Šabović kaže da Drešković pokušava da spriječi državne organe da rade svoj posao, ali da mu to neće uspjeti.

,,Ja bih želio da pitam Dreškovića odakle meni toliki uticaj i da li zna da sam s bilo kim iz državnih organa bio u kontaktu povodom ovog slučaja”, rekao je Šabović za Monitor.

On tvrdi da se u Nacionalnom parku našao po prijavi predsjednika Udruženja vlasnika privatnih šuma Saliha Pejčinovića, koji je prijavio policiji da se u zoni Nacionalnog parka Prokletije sijeku elitna stabla čamovine.

,,To se radi na račun privatnog vlasništva, u srcu Nacionalnog parka u državnoj šumi. Posječeno je pedeset kubnih metara najkvalitetnije šume. Mene su pozvali iz inspekcijske službe i privrednog kriminala da dam jedno službeno lice da im pokaže granice privatnih i državnih šuma u NP. Pošto niko zbog ranijih prijetnji nije smio da ide, ja sam pošao i zatekli smo stanje kao što je navedeno u prijavi”, tvrdi Šabović.

Prema njegovim riječima, direktor NP Prokletije je potom telefonom pozvao veliki broj ljudi pokušavajući da ,,utre tragove”.

,,Očito je da se Drešković uplašio i podigao galamu, obraćajući se državnim organima da ga zaštite, a ja se pitam od koga i od čega. Neka pusti državne organe da rade svoj posao, a ja znam da će se pokazati da nije nevin kao što priča”, kaže Šabović i dodaje da ovo nije prva prijava protiv Dreškovića. Predsjednik OO DPS-a Plav kaže da nije tačna tvrdnja da se krije iza poslaničkog imuniteta.

,,Meni je upravo po nekim izrežiranim procesima Dreškovića i njegove družine skidan imunitet 2006. godine i tada je utvrđeno da nijedan od navoda iz tih prijava nije tačan”, kaže Šabović.

Direktor NP Prokletije odgovara da šumarska mafija kojoj Šabović pripada nema religiju, naciju i partiju i da se rukovodi samo pohlepom i interesom za vlastiti džep.

,,Godinama su uništavali šume u Plavu a niko nije smio da im pomene ime. Ja sam ih konačno istjerao iz Nacionalnog parka i zato sada pokušavaju da mi se osvete. To vam je, poslije droge, najjača mafija u Crnoj Gori. Na osam mjesta su napravili bespravnu sječu, pripisali je meni i prijavili specijalnom tužiocu bez ijednog dokaza. Žele da me istisnu i preuzmu Nacionalni park”, tvrdi Drešković.

On dodaje da ga ohrabruju dešavanja koja sprovodi Specijalno tužilaštvo kada je u pitanju korupcija na visokom nivou u Crnoj Gori i poziva ih da istraže sve sumnjive ugovore, koncesije i zaposlenja u Upravi za šume.

,,Posljednji je trenutak da se sačuvaju šume kao glavni prirodni resurs naše države. Ja ne želim ništa da prejudiciram, ali očekujem da me specijalni tužilac pozove da i ja kažem šta imam. Neko će morati da objasni kako je to Husnija bez mog i znanja mojih radnika izigravao vodiča u Nacionalom parku i kako zloupotrebljava državne organe”, kategoričan je direktor NP Prokletije Enes Drešković.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo