Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRIČA O HIDORELEKTRANAMA NA MORAČI, OPET: U mreži privatnih interesa

Objavljeno prije

na

Kada god pomanjka entuzijazam kod lakovjernih, Vlada izvadi iz fioke neki od kapitalnih projekata. Na red je ponovo došla priča o hidroelektranama (HE) na Morači i Komarnici.

Vlada je, protekle nedjelje, najavila da će sa kineskom kompanijom Norinco international zaključiti memorandum o saradnji, kojim će se definisati preduslovi za realizaciju projekta izgradnje HE na Morači i Komarnici.

Predviđena je izrada projekta uz mogućnost proširenja saradnje i na izgradnju HE. Po receptu gradnje autoputa, kineska kompanija bi pripomogla crnogorskoj Vladi i obezbijedila pare od kineske Vlade ili banaka.

Ključna stvar, koju su saopštili iz Vlade, je da će taj memorandum biti tajan, a objaviće se samo ukoliko se to zahtijeva po zakonu ili propisima, u sudskom ili arbitražnom postupku.

Nevladine organizacije Grin houm i MANS optužile su Vladu da otvoreno krši osnovne postulate transparentnosti i zaštite javnog interesa i da nastavlja lošu praksu sakrivanja informacija. Iz MANS-a ističu da sporazum ne smije biti tajan jer bi se njime definisali uslovi raspolaganja prirodnim resursima koji su isključivo svojina građana.

Iz vlasti su se, nakon neuspjelog potapanja Tare, ,,opomenuli” pa o planiranim energetskim poduhvatima na kašičicu obavještavaju javnost, iako se potop tolikih razmjera tiče svih. Sem blještavih animacija i propagande da će potapanje Morače dovesti do procvata turizma na sjeveru, javnost je ostala uskraćena za mnoge odgovore i prilikom posljednjeg pokušaja potapanja Morače 2011. godine.

Tender za gradnju HE na Morači propao je krajem 2011. jer niko od potencijalnih investitora nije poslao ponudu za gradnju elektrane s nižom kotom najveće HE na Morači-Andrijevo. Ponude nijesu stigle ni nakon naknadnog razgovora Vlade sa potencijalnim investitorima.

Obznanjeno je da sa HE Komarnica postoje problemi sa geologijom zemljišta. EPCG je informisala Ministarstvo ekonomije da postoji ozbiljan problem sa terenom na koji treba da se osloni brana.

Sistem hidroelektrana na Morači obuhvatao bi četiri objekta: HE Andrijevo, HE Raslovići, HE Milunovići i HE Zlatica. Predviđeni period izgradnje za sve četiri hidroelektrane je šest godina, a procijenjeni ukupni troškovi oko 540 miliona eura.

Po toj računici struja dobijena iz HE na Morači bila bi skupa bez prevođenja dijela voda iz Tare, a cijenu struje bi poskupila i gradnja niske brane na Andrijevu. ,,Kako godišnji protok vode Moračom i njenim slivom nije dovoljan, za očekivati je da bi zagovarači ideje morali da otpočnu sa kampanjom koja bi rezultirala prijedlogom da se i dio voda rijeke Tare prevodi u sliv Morače. Kako smo nakon kampanje iz 2004. Deklaracijom u parlamentu tako nesto striktno zabranili, radilo bi se i o drskom pokušaju poništavanja te odluke”, navodi za Monitor Velibor Ivanović, iz NVO Za vode Podgorice.

Sredinom prošle godine Vlada je usvojila Predlog strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine. Po Strategiji prvi veliki projekat koji bi mogao da se ostvari su hidroelektrane na Morači kao ,,najbolje ispitan i dokumentovan projekat”.

O tome koliko je ispitan godinama upozoravaju stučnjaci i NVO sektor. Tokom 2010. godine grupa profesora s Građevinskog fakulteta je pokrenula pitanja u vezi s načinom valorizacije prostora Morače. Isticali su ozbiljne propuste koji su napravljeni u pripremnoj fazi: obrađivač studije uticaja na životnu sredinu uopšte se nije bavio seizmičnošću zone akumulacija; opasno je potcijenjen uticaj akumulacija na postojeća i potencijalna klizišta u kanjonu Morače; nedozvoljeno je potcijenjena šteta koja bi nastala po postojeća naselja, puteve, vodovode, elektromrežu, ali i istorijske spomenike, te kulturnu i prirodnu baštinu (manastir Morača, kanjon Mrtvice…).

NVO javno optužuju Ministarstvo održivog razvoja da već godinama krije podatke o analizi seizmičkog rizika i plana aktivnosti za slučajeve katastrofalnih scenarija na Morači.

U Green homu navode da bi gradnja opasnih brana na Morači koštala građane 250 miliona eura i da za njihovu gradnju nema ni socijalnog ni ekonomskog opravdanja: ,,Uz to je projekat baziran na više od 40 godina starim planovima koji su sačinjeni na osnovu zastarjelih tehničkih, ekoloških i društvenih rešenja”, navodi se u saopštenju direktorice Grin houma Nataše Kovačević.

Za MANS je posebno zanimljivo pominjanje mogućnosti uzimanja kredita kod kineskih banaka. ,,To djelimično daje potvrdu sumnjama da je dionica autoputa Smokovac-Mateševo izabrana kao prioritetna upravo zbog potrebe da se kanjon Platije i postojeća magistrala oslobode za potapanje i stvaranje akumulacija za nove HE na Morači”, navode.

Poslanik Goran Danilović izjavio je da je upravo to cilj – potapanje kanjona Morače otvaranje novog, isplativog gradilišta za tajkunske građevinske firme, sve na grbači građana. On smatra da se neće ispuniti obaveza da se prije izgradnje hidrolektrana na Morači izmjesti magistrala u dužini od preko 15 kilometara, od Andrijeva do mosta Grlo, i izgradi mreža lokalnih puteva, već da će se odmah cijeli saobraćaj sa sjevera preusmjeriti preko auto puta koji bi se papreno plaćao, bez mogućnosti da se koristi pristojna alternativa.

Pored Kineza, Vlada računa na još par potencijalnih investitora za gradnju HE na Morači: Slovence, Turke, Njemce…

,,Imamo svo pravo da sumnjamo da Vlada već ima neke eminentne kompanije kao preferirane partnere. Potpuno nam je svejedno kome će na kraju ključni donosilac odluka da podari takav jedan, mamutski dil. Da li će to da bude njemački i globalni gigant Voith, kojem je početkom godine premijer bio u gostima, ili neka od kineskih ili turskih firmi kojima se nudi učešće, nama u NVO sektoru, a vjerujem i građanima, ne pravi baš nikakvu razliku ako Vlada stavi građane praktično pred svršen čin”, kaže Velibor Ivanović.

Stručnjaci odavno upozoravaju da crnogorskim energetskim sektorom ne upravlja Vlada već interesne grupe, a u toj igri se i podrazumijeva da građani budu neznaveni.

A dok ne dođu veliki igrači, energetske resurse krčme domaći. Zakon o energetici samo treba da aminuje beneficije za firme koje grade objekte tzv. obnovljivih izvora energije, poput malih hidroelektrana, a koje su većinom u vlasništvu lica povezanih sa premijerom: Blaža Đukanovića, vlasnika Bemaksa Veselina Kovačevića, Olega Obradovića, premijerovog kuma Vuka Rajkovića, Predraga Bajovića, šure bivšeg premijera Igora Lukšića, Žarka Burića…

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo