Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MEDIJI I DIKTATOR:Uguši, pa vladaj

Objavljeno prije

9 godina

na

miranda-patrucic

Propaganda ne patiše. Osim uobičajenih tema o tome kako je od Crne Gore bolja samo Crna Gora u NATO-u, ove sedmice na meti su opet, uz ostale antidržavne elemente, mediji koji nijesu po volji premijeru. Kako to već biva u izokrenutoj crnogorskoj stvarnosti, dželat se opet predstavio žrtvom.

Pobjeda, državni medij u koji je tokom protekle decenije nezakonito usuto desetine miliona eura, novca poreskih obveznika, i kojoj je država, ignorišući ekonomske kriterijume, sasula stotine hiljada eura godišnje za reklamiranje i oglašavanje očito ignorišući gledanije i čitanije medije, ,,istražuje” kako je državna kompanija Montenegro airlines navodno privilegovala Monitor, Vijesti i TV Vijesti, oglašavajući se u tim medijima više nego u ostalim.

Pobjeda je tako, istražujući po partijskim fasciklama Đukanovićevih najbližih saradnika, „otkrila” da su TV Vijesti i Vijesti tokom devet posljednjih godina od nacionalne avio kompanije za reklame dobile – 206.275 eura ukupno. Strašno. Pobjeda je toliko novca, 200 hiljada eura, dobila od državnih organa samo tokom jedne, 2011 godine. I to bez ikakve ekonomske logike, s obzirom na mali tiraž tada državne novine. Prema istraživanju koje je sproveo Centar za građansko obrazovanje, Vlada je te godine od 180 hiljada eura novca koje je ukupno uputila za oglašavanje, čak 130 dala Pobjedi, ignorišući mnogo čitanije i gledanije medije. Neke od javnih ustanova, poput Uprave za nekretnine, te su godine cjelokupan budžet za reklamiranje dale Pobjedi, ne dajući ni cent nikom od drugih, neuporedivo tiražnijih medija.

CGO je obznanio i da je tokom 2012. godine Pobjeda dobila 93. 000 eura od vladinih institucija za reklamiranje u odnosu na ukupno 21.000 eura koje su zajedno dobile tri druge privatne dnevne novine – Vijesti, Dan i Dnevne novine. Daleko tiražnije od Pobjede.

Kada se iznos od 200 hiljada eura podijeli na devet godina, ispada da su TV Vijesti i Vijesti ukupno dobile tri puta manju sumu nego što godišnje od državnih preduzeća dobije jedna Analitika, portal čiji je gazda od prošle godine, kao i Pobjedin, Grk Petros Statis, Đukanovićev glavni strani biznismen. Direktor Vijesti Željko Ivanović saopštio je da su i od te sume TV Vijesti i Vijesti od nacionalne avio kompanije dobijale tek nekoliko stotina eura mjesečno, dok se u 80 odsto radilo o kompenzacijama.

,,Bez jasnog mehanizma za dodjelu državne pomoći medijima, distribucija ovih sredstava ima potencijal da izazove ozbiljne devijacije na medijskom tržištu i ugrozi funkcionisanje jednih, ili unaprijedi poslovanje drugih medija na diskriminatornoj osnovi i suprotno politici konkurencije EU”, ukazivala je CGO u svojoj publikaciji Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori.

Ali ne radi se samo o lošim zakonima ili pravilima. Radi se o jasnoj namjeri Đukanovića da ućutka sve nezgodne svjedoke. Tokom protekle dvije i po decenije Đukanović je u tu svrhu razvio cijelu lepezu mehanizama. Pumpanje režimskih medija iz državne kase kako bi ojačao sopstvenu propagandu, i istovremeno pritiskao one koje ne kontroliše, samo je jedan od njih. Perfidnijih. Tu su i biznismeni, domaći i strani, od Željka Mitrovića do Statisa, da pomognu u zamjenu za privilegije. Batinanje, prijetnje, visoke sudske odštete spadaju u one manje suptilne. Sredinom jula ove godine Hjuman rajts voč (HRW) označio je premijera Crne Gore, uz premijera Srbije Aleksandra Vučića, kao jednog od visokih funkcionera Zapadnog Balkana koji vodi i kampanje protiv medija.

,,U nekim slučajevima u kampanjama protiv novinara učestvuju i najviši državni zvaničnici”, piše HRW i dodaje da su Đukanović i Vučić javno optuživali novinare da rade u stranom interesu.

HRW je ukazala na obrazac po kome u BiH, Crnoj Gori i Srbiji najviši državni zvaničnici izlažu novinare krivičnom progonu tužeći ih za klevetu pred sudovima. ,,Ti procesi čini se predstavljaju pokušaj finansijskog kažnjavanja kritički orijentisanih medija i odvođenja novinara na sud umesto da rade svoj posao”, naveo je HRW. ,,Nezavisni mediji i novinari često su izloženi kampanji klevetanja u medijima bliskim vlasti u tekstovima u kojima ih nazivaju izdajnicima ili ponižavajućim karikaturama, a u nekoliko slučajeva o ženama novinarima pisano je na vulgaran i uvredljiv način”, navodi ta organizacija.

Nije vjerovatno potrebno podsjećati na visoke sudske odštete koje su od Monitora, Vijesti i Dana tražili Đukanović ili njegovi najbliži rođaci, prijatelji i saradnici. Monitor je nedavno morao da plati premijerovoj sestri pet hiljada eura, jer je izvještavao i istraživao aferu Telekom, u kojoj je bez sumnje, prema riječima američkih vlasti ovdje, dokazana korupcija familije. To je pri tom samo jedna u nizu tužbi koje su stigle na adrese Monitora, Vijesti i Dana.

Dok je Pobjedu udomio grčkim partnerima, koji su usput pokupovali još tri crnogorska medija, koja sada služe kao propaganda režima, RTCG je Đukanović ogradio kumovima, prijateljima i partijskim saradnicima, da nikad od nje ne postane javni servis.

Ove sedmice član Savjeta RTCG Goran Đurović opet je ukazao da se stanje u toj kući ne mijenja, te da je RTCG, posebno njena informativna redakcija i dalje servis vlasti. U to smo se imali prilike uvjeriti ove jeseni i kada su u javnost procurila dva snimka koja pokazuju kako novinari RTCG, perjanice informativne redakcije, dogovaraju i naručuju pitanja i odgovore od političkih moćnika, tek glumeći ono što bi trebali biti – novinari javnog servisa.

,,Rad redakcije informativnog programa TVCG kontinuirano je predmet prigovora gledalaca i članova Savjeta Javnog servisa i hitno se mora mijenjati”,  saopštio je Đurović. On je rekao da je 17 gledalaca u 2015. uputilo prigovore na Dnevnik 2 i pojedine nedjeljne emisije koje proizvodi ova redakcija.

,,Bez obzira na preporuke i smjernice Savjeta RTCG date direktorki TVCG Radojki Rutović, stanje se ne popravlja. Posebno je problematično praćenje protesta DF-a od strane RTCG”, saopštio je Đurović. On je, između ostalog, pitao zašto se u Dnevniku 2 o protestima emituju komentari bivših političara i predstavnika vanparlamentarnih partija.

Kako je rekao, protesti već dvije sedmice nijesu tema ni u nedjeljnim informativnim emisijima TVCG. „Umjesto da TVCG daje doprinos da se uspostavi dijalog u vezi sa važnim političkim pitanjima i da građani imaju mogućnost da čuju različite strane kako bi sami formirali svoj stav, TVCG čini sve da se suština političkog problema izmjesti iz prostora za javnu debatu”, kazao je.

Đurović je ranije ljetos ocijenio da je TVCG ostala ,,jednostrana, partijska, neobjektivna i neizbalansirana u izvještavanju i da se  u političkim previranjima jasno svrstava na stranu vladajuće partije”.

Po njemu razlog tome je to što generalni direktor  RTCG Rade Vojvodić nije promijenio direktorku TVCG Radojku Rutović, kao ni urednički tim informativnog programa. Vojvodić je premijerov prijatelj, a povezuju ih i zajedničke kompanije o čemu je Monitor pisao još kad je Vojvodić prije nekoliko godina postao direktor RTCG. Teško je bilo povjerovati da on može učiniti išta sem šminkanja RTCG. Da Đukanoviću ne treba više ni šminka već gola propaganda govori i to da bi se na mjesto Vojvodića, prema pisanju medija, mogao naći direktor Antene M, Darko Šuković. Njegovo ime sinonim je za propagandu DPS-a.

I dok diktator jače stišće medije, novinarske nagrade na svjetskom nivou dobijaju oni koji istražuju kriminalne veze i korupcionaške afere u koje je Đukanović upleten. Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra MANS-a i Miranda Petrucić ovih dana nagrađeni su globalnom nagradom za istraživačko novinarstvo koju dodjeljuje Svjetska mreža istraživačkih novinara. Nagrađena je njihova priča Nečasni savezi koja pokazuje na veze Đukanovića i kokainskog bosa Darka Šarića. Nečasni savezi su dobitnici European Press Prize za izvrsnost u istraživanju, kao i nagradu za istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori koju podržava Evropska komisija.

Đukanovićeva propaganda nemoćna je u globalnom i umreženom novinarskom svijetu. Zna to Đukanović, zato želi da nas što duže zadrži u mraku.

Ah, da, mi smo tek počeli.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo