Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MEDIJI I DIKTATOR:Uguši, pa vladaj

Objavljeno prije

na

Propaganda ne patiše. Osim uobičajenih tema o tome kako je od Crne Gore bolja samo Crna Gora u NATO-u, ove sedmice na meti su opet, uz ostale antidržavne elemente, mediji koji nijesu po volji premijeru. Kako to već biva u izokrenutoj crnogorskoj stvarnosti, dželat se opet predstavio žrtvom.

Pobjeda, državni medij u koji je tokom protekle decenije nezakonito usuto desetine miliona eura, novca poreskih obveznika, i kojoj je država, ignorišući ekonomske kriterijume, sasula stotine hiljada eura godišnje za reklamiranje i oglašavanje očito ignorišući gledanije i čitanije medije, ,,istražuje” kako je državna kompanija Montenegro airlines navodno privilegovala Monitor, Vijesti i TV Vijesti, oglašavajući se u tim medijima više nego u ostalim.

Pobjeda je tako, istražujući po partijskim fasciklama Đukanovićevih najbližih saradnika, „otkrila” da su TV Vijesti i Vijesti tokom devet posljednjih godina od nacionalne avio kompanije za reklame dobile – 206.275 eura ukupno. Strašno. Pobjeda je toliko novca, 200 hiljada eura, dobila od državnih organa samo tokom jedne, 2011 godine. I to bez ikakve ekonomske logike, s obzirom na mali tiraž tada državne novine. Prema istraživanju koje je sproveo Centar za građansko obrazovanje, Vlada je te godine od 180 hiljada eura novca koje je ukupno uputila za oglašavanje, čak 130 dala Pobjedi, ignorišući mnogo čitanije i gledanije medije. Neke od javnih ustanova, poput Uprave za nekretnine, te su godine cjelokupan budžet za reklamiranje dale Pobjedi, ne dajući ni cent nikom od drugih, neuporedivo tiražnijih medija.

CGO je obznanio i da je tokom 2012. godine Pobjeda dobila 93. 000 eura od vladinih institucija za reklamiranje u odnosu na ukupno 21.000 eura koje su zajedno dobile tri druge privatne dnevne novine – Vijesti, Dan i Dnevne novine. Daleko tiražnije od Pobjede.

Kada se iznos od 200 hiljada eura podijeli na devet godina, ispada da su TV Vijesti i Vijesti ukupno dobile tri puta manju sumu nego što godišnje od državnih preduzeća dobije jedna Analitika, portal čiji je gazda od prošle godine, kao i Pobjedin, Grk Petros Statis, Đukanovićev glavni strani biznismen. Direktor Vijesti Željko Ivanović saopštio je da su i od te sume TV Vijesti i Vijesti od nacionalne avio kompanije dobijale tek nekoliko stotina eura mjesečno, dok se u 80 odsto radilo o kompenzacijama.

,,Bez jasnog mehanizma za dodjelu državne pomoći medijima, distribucija ovih sredstava ima potencijal da izazove ozbiljne devijacije na medijskom tržištu i ugrozi funkcionisanje jednih, ili unaprijedi poslovanje drugih medija na diskriminatornoj osnovi i suprotno politici konkurencije EU”, ukazivala je CGO u svojoj publikaciji Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori.

Ali ne radi se samo o lošim zakonima ili pravilima. Radi se o jasnoj namjeri Đukanovića da ućutka sve nezgodne svjedoke. Tokom protekle dvije i po decenije Đukanović je u tu svrhu razvio cijelu lepezu mehanizama. Pumpanje režimskih medija iz državne kase kako bi ojačao sopstvenu propagandu, i istovremeno pritiskao one koje ne kontroliše, samo je jedan od njih. Perfidnijih. Tu su i biznismeni, domaći i strani, od Željka Mitrovića do Statisa, da pomognu u zamjenu za privilegije. Batinanje, prijetnje, visoke sudske odštete spadaju u one manje suptilne. Sredinom jula ove godine Hjuman rajts voč (HRW) označio je premijera Crne Gore, uz premijera Srbije Aleksandra Vučića, kao jednog od visokih funkcionera Zapadnog Balkana koji vodi i kampanje protiv medija.

,,U nekim slučajevima u kampanjama protiv novinara učestvuju i najviši državni zvaničnici”, piše HRW i dodaje da su Đukanović i Vučić javno optuživali novinare da rade u stranom interesu.

HRW je ukazala na obrazac po kome u BiH, Crnoj Gori i Srbiji najviši državni zvaničnici izlažu novinare krivičnom progonu tužeći ih za klevetu pred sudovima. ,,Ti procesi čini se predstavljaju pokušaj finansijskog kažnjavanja kritički orijentisanih medija i odvođenja novinara na sud umesto da rade svoj posao”, naveo je HRW. ,,Nezavisni mediji i novinari često su izloženi kampanji klevetanja u medijima bliskim vlasti u tekstovima u kojima ih nazivaju izdajnicima ili ponižavajućim karikaturama, a u nekoliko slučajeva o ženama novinarima pisano je na vulgaran i uvredljiv način”, navodi ta organizacija.

Nije vjerovatno potrebno podsjećati na visoke sudske odštete koje su od Monitora, Vijesti i Dana tražili Đukanović ili njegovi najbliži rođaci, prijatelji i saradnici. Monitor je nedavno morao da plati premijerovoj sestri pet hiljada eura, jer je izvještavao i istraživao aferu Telekom, u kojoj je bez sumnje, prema riječima američkih vlasti ovdje, dokazana korupcija familije. To je pri tom samo jedna u nizu tužbi koje su stigle na adrese Monitora, Vijesti i Dana.

Dok je Pobjedu udomio grčkim partnerima, koji su usput pokupovali još tri crnogorska medija, koja sada služe kao propaganda režima, RTCG je Đukanović ogradio kumovima, prijateljima i partijskim saradnicima, da nikad od nje ne postane javni servis.

Ove sedmice član Savjeta RTCG Goran Đurović opet je ukazao da se stanje u toj kući ne mijenja, te da je RTCG, posebno njena informativna redakcija i dalje servis vlasti. U to smo se imali prilike uvjeriti ove jeseni i kada su u javnost procurila dva snimka koja pokazuju kako novinari RTCG, perjanice informativne redakcije, dogovaraju i naručuju pitanja i odgovore od političkih moćnika, tek glumeći ono što bi trebali biti – novinari javnog servisa.

,,Rad redakcije informativnog programa TVCG kontinuirano je predmet prigovora gledalaca i članova Savjeta Javnog servisa i hitno se mora mijenjati”,  saopštio je Đurović. On je rekao da je 17 gledalaca u 2015. uputilo prigovore na Dnevnik 2 i pojedine nedjeljne emisije koje proizvodi ova redakcija.

,,Bez obzira na preporuke i smjernice Savjeta RTCG date direktorki TVCG Radojki Rutović, stanje se ne popravlja. Posebno je problematično praćenje protesta DF-a od strane RTCG”, saopštio je Đurović. On je, između ostalog, pitao zašto se u Dnevniku 2 o protestima emituju komentari bivših političara i predstavnika vanparlamentarnih partija.

Kako je rekao, protesti već dvije sedmice nijesu tema ni u nedjeljnim informativnim emisijima TVCG. „Umjesto da TVCG daje doprinos da se uspostavi dijalog u vezi sa važnim političkim pitanjima i da građani imaju mogućnost da čuju različite strane kako bi sami formirali svoj stav, TVCG čini sve da se suština političkog problema izmjesti iz prostora za javnu debatu”, kazao je.

Đurović je ranije ljetos ocijenio da je TVCG ostala ,,jednostrana, partijska, neobjektivna i neizbalansirana u izvještavanju i da se  u političkim previranjima jasno svrstava na stranu vladajuće partije”.

Po njemu razlog tome je to što generalni direktor  RTCG Rade Vojvodić nije promijenio direktorku TVCG Radojku Rutović, kao ni urednički tim informativnog programa. Vojvodić je premijerov prijatelj, a povezuju ih i zajedničke kompanije o čemu je Monitor pisao još kad je Vojvodić prije nekoliko godina postao direktor RTCG. Teško je bilo povjerovati da on može učiniti išta sem šminkanja RTCG. Da Đukanoviću ne treba više ni šminka već gola propaganda govori i to da bi se na mjesto Vojvodića, prema pisanju medija, mogao naći direktor Antene M, Darko Šuković. Njegovo ime sinonim je za propagandu DPS-a.

I dok diktator jače stišće medije, novinarske nagrade na svjetskom nivou dobijaju oni koji istražuju kriminalne veze i korupcionaške afere u koje je Đukanović upleten. Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra MANS-a i Miranda Petrucić ovih dana nagrađeni su globalnom nagradom za istraživačko novinarstvo koju dodjeljuje Svjetska mreža istraživačkih novinara. Nagrađena je njihova priča Nečasni savezi koja pokazuje na veze Đukanovića i kokainskog bosa Darka Šarića. Nečasni savezi su dobitnici European Press Prize za izvrsnost u istraživanju, kao i nagradu za istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori koju podržava Evropska komisija.

Đukanovićeva propaganda nemoćna je u globalnom i umreženom novinarskom svijetu. Zna to Đukanović, zato želi da nas što duže zadrži u mraku.

Ah, da, mi smo tek počeli.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZA I PROTIV GRAĐEVINSKOG MORATORIJUMA U KOLAŠINU: Preča kasa od zaštite prostora

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu nema većinske političke volje da se uvede polugodišnji moratorijum na gradnju. Zbog toga gradski centar  ostaje na milost ambicijama investitora, omogućenih DUP-om za koji je više puta ocijenjeno da ne garatuje očuvanje najvrednijeg prostora u Kolašinu

 

U najužem dijelu Kolašina biće moguća gradnja još najmanje 11 mjeseci, prema važećem, starom, Detaljnom urbanističkom planu (DUP) Centar za koji je sa više adresa, uključujući i Vladu i lokalnu samoupravu,  ocijenjeno da je loš. Vladajuća većina (Demokrate, Evropa sad, DF, SNP i URA) nije, sredinom marta, prihvatila predlog opozocionog Pokreta Zajedno gradimo Kolašin da se od Vlade zatraži  polugodišnja zabrana gradnje u centralnoj zoni grada.

Vlada je, prije nekoliko sedmica,  donijela odluku o izmjenama i dopunama DUP-a Centar,  ali nije stavila van snage taj dokument. Ocijenjeno je da važeći DUP, koji je na snazi već deceniju I po,  nije do sada donio mnogo koristi Kolašinu. Potom je Vlada posao izrade izmjene i dopuna važećeg DUP-a oročila na 11 mjeseci.

,,U narednom planskom dokumentu, sugerisano je, akcenat treba staviti na rekonstrukciju arhitektonski vrijednih objekata i izgradnju objekata od javnog interesa. Posebna pažnja izmjenama i dopunama DUP-a Centar, između ostalog, trebalo bi da bude posvećana uređenju javnih površina, glavnoj ulici, gradskim parkovima.

Da je 11 mjeseci za revidovanje aktuelnog DUP-a  previše smatra odbornik Pokreta Zajedno gradimo Kolašin Bojan Zeković. Njegov prijedlog o polugodišnjem moratorijumu na gradnju, izuzimajući radove na javnoj infrastrukturi,  podržale su i iz nedavno osnovane Incijative Zeleni Kolašina. DUP Centar, kaže Zeković, ,,direktno je suprotstavljen ciljevima i načelima planiranja i izgradnje definisanim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata”. Prema njegovim riječima, umjesto da štiti prostor, taj dokument ,,daje smjernice za njegovo uništenje i presudno je važno da se do donošenja izmjena i dopuna postojeće odredbe stave van snage”. Iz Inicijative Zeleni Kolašina, objašnjavaju da brinu, ,,na koji će način osjetljivi prostor u centru grada biti tretiran tokom perioda izrade izmjena i dopuna važećeg DUP-a”.

,,Sve i kada bi novi plan bio usvojen kroz 11 mjeseci, to je jako dug period u toku kog ambijent Kolašina, ukoliko se nastavi sa ovakvom izgradnjom,  može biti nepovratno narušen i uništen.  Tokom tog perioda ovaj prostor će nastaviti da se ubrzano mijenja. Ukratko, ne dobijamo ni vremena ni prostora za razmišljanje i strateško planiranje budućeg razvoja Kolašina”, ocjenjuju iz Incijative.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Stop inflaciji – do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istinsko poboljšanje možemo očekivati tek kada se posvetimo neophodnim privrednim i društvenim reformama. Pošto, koliko god da smanjite trgovačku maržu, ručak treba zaraditi

 

Makar smo u nečemu saglasni: lakše se diše otkako se šest trgovinskih lanaca (Aroma, Franca, Voli, HDL Laković, Mega promet i IDEA), na inicijativu Vlade, uključilo u akciju Stop inflaciji. Sada se u njihovim prodavnicama može trgovati barem po jedan artikal iz palete 25 proizvoda (uglavnom je riječ o osnovnim životnim namirnicama) uz ograničenu trgovačku maržu od pet odsto. Zvanično, akcija traje do kraja aprila mada se već najavljuje da će ona biti produžena do juna.

U medijima se pojavila računica da prosječno domaćinstvo, trgujući proizvode sa sniženom cijenom, mjesečno može uštedjeti od 15 do 40 eura.

Iz Vlade su iskoristili priliku da se pohvale. ,,Moglo je ranije, a moglo je da uopšte ne bude… Vlada je uradila sve što je mogla u datom momentu i ova akcija se samo nadovezuje na prethodne odluke”, kazao je ministar Goran  Đurović. Osvrnuo se i na prve primjedbe o broju i odabiru proizvoda uključenih u akciju. „Da smo stavili 35 bilo bi pitanje zašto nije 36. Ovo je za početak dobar potez, a u narednom periodu ćemo vidjeti kako će se kretati akcija, a možda ćemo u maju izmijeniti listu proizvoda”.

Vlasnici trgovinskih lanaca pohvalili su vlastitu kooperativnost i spremnost da pomognu borbu za kvalitetnije i jeftinije snabdijevanje građana. Još su ustvrdili da su cijene u njihovim radnjama niže nego bilo gdje u regionu te da ponegdje minimalna sniženja nakon ograničene marže ukazuju da ni do sada nijesu zloupotrebljavali pozicije ostvarujući ekstraprofit. Opet, cijene nekih proizvoda (uvozni sirevi, suhomesnati proizvodi) ukazuju da ranije zaračunate marže i nijesu bile tako male, pošto su neki od tih proizvoda od sredine nedjelje u radnjama jeftiniji i za 2-3 eura po kilogramu.

Očekivano, sindikati su pohvalili sniženja. „Pozdravljamo akciju Stop inflaciji za koju se nadamo da će biti prva ali ne i posljednja akcija nadležnih institucija na planu zaustavljanja i smanjenja negativnih efekata inflatornog trenda”, saopšteno je iz USSCG, uz podsjećanje da je Vlada mogla dati veći doprinos akciji obuzdavanja posljedica galopirajuće inflacije (oko 17 odsto na godišnjem nivou). „Pozivamo Vladu da se pridruži antiinflacionoj kampanji tako što će obnoviti Odluku o privremenom umanjenju akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja“, predložili su sindikalci.

Čula se i poneka primjedba. Od one da su se na sniženju našli manje kvalitetni i rjeđe traženi artikli, pa do odabira proizvoda među kojima su se našli i neki (čokolada, gazirani sokovi) za koje nas je Vlada, krajem prošle godine, povećavajući akcize ubjeđivala da nijesu zdravi pa većom cijenom želi uticati na njihovu potrošnju.

Postoje i sistemske zamjerke. Među ponuđenim proizvodima sa ograničenom maržom jedva da se može pronaći neki proizveden u Crnoj Gori (jaja, bijeli sir…?). Smanjujući marže, trgovci smanjuju buduću zaradu a izdaci ostaju veliki. Ili su sve veći. Država, istovremeno, ne olakšava njihovo poslovanje. Prije će biti da će zahvat iz tzv. realnog sektora u skoroj budućnosti postati veći. Pošto, prema nekim podacima, već danas  jedan od svaka tri zapošljena u Crnoj Gori radi u javnoj administraciji. Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže kako ne vidi problem u tome što su plate u državnoj administraciji jednake ili veće od onih u privatnom sektoru. Iako država odavno boluje od manjka para i viška zaposlenih, dok se realni sektor suočava sa ozbiljnim problemom manjka radne snage.

Otud sumnja da je i akcija Stop inflaciji, zapravo, dio promotivne i predizborne kampanje ograničenog dometa. Koji dan prije ili kasnije vratićemo se na staro. Pravo poboljšanje možemo očekivati tek kada se istinski posvetimo neophodnim privrednim i društvenim reformama. Koliko god da smanjite trgovačku maržu – ručak treba zaraditi.

Z. RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VRŠNJAČKO NASILJE U CRNOJ GORI U PORASTU: Djetinjstvo u strahu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima UNICEF-a iz 2022. godine, mladih uzrasta od 13 do 15 godina koji su bili maltretirani bar jednom u posljednjih nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini i Sloveniji ima oko 25 odsto, u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji po 18 odsto, a u Hrvatskoj 22 odsto. Sličnih podataka za Crnu Goru – nema. Samo u toku 15 dana marta zabilježeno je čak pet slučajeva vršnjačkog nasilja

 

Samo od početka do sredine ovog marta zabilježeno je čak pet slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori, u kojima je učestovalo preko 20 tinejdžera. To su alarmantne brojke. Koliko se nasilja zapravo dešava, teško je znati – mnoge žrtve ne prijavljuju teror koji doživljavaju, u školama ili u onlajn prostoru, gdje se nasilje često prenosi.

Učenik osmog razreda podgoričke OŠ „21. maj” bio je žrtva napada koji se prije dvadesetak dana dogodio u blizini te škole. Brutalno ga je pretukla grupa đaka devetog razreda OŠ „Savo Pejanović”. Užasni snimak napada širio se društvenim mrežama. Dječak leži na travi, dok ga gomila šutira nogama.

Pokrenut je krivični postupak protiv četvorice četrnaestogodišnjaka zbog sumnje da su počinili djelo nasilničko ponašanje. Škola koja pohađaju namijenila im je vaspitnu mjeru – smanjenje ocjene iz vladanja.

Ovaj je dječak bio duže vremena izložen nasilju.

Početkom marta nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv četiri osobe koje se sumnjiče za nasilničko ponašanje nad mladićem u holu Gimnazije „Stojan Cerović” u Nikšiću.

Zabilježen je i slučaj nasilja u OŠ „Lovćenski partizanski odred” na Cetinju

Prema podacima UNICEF-a iz 2022. godine, mladih uzrasta od 13 do 15 godina, koji su bili maltretirani bar jednom u posljednjih nekoliko mjeseci, u Bosni i Hercegovini i Sloveniji ima oko 25 odsto, u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji po 18 odsto, a u Hrvatskoj 22 odsto.

U zemljama Evrope, po broju žrtava vršnjačkog nasilja prednjače Litvanija, Latvija, Rumunija, Moldavija, Bugarska…

Sličnih podataka za Crnu Goru – nema. Međutim, prema ranijim analizama, ova vrsta nasilja je u porastu.

Istraživanje NVO Juventas, sprovedeno 2018, pokazuje da je tada svako peto dijete doživjelo nasilje od vršnjaka. Prema tom istraživanju, koje je obuhvatilo 41 srednju i 75 osnovnih škola u 18 opština, gotovo polovina nastavnika srednjih škola te je školske godine potvrdila da su im se učenik ili učenica požalili da su žrtva nasilnog ponašanja.

UNICEF-ovo istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da je gotovo svako treće dijete, odnosno, 28 odsto mladih uzrasta od 12 do 17 godina, u našoj zemlji bilo žrtva vršnjačkog nasilja.

„Ovo je zabrinjavajuće. Zahtijeva organizovanje hitne akcije, na čelu sa Vladom koja bi trebalo da preduzme odgovarajuće mjere zaštite djece od nasilja. Treba raditi na jačanju zakona koji imaju za cilj zaštitu djece. Važno je podizati svijest o ovom problemu”, kaže za Monitor psihološkinja Ivana Jokić.

Prema njenim riječima, brojni su razlozi zašto je nasilje u porastu. „Neki od njih su socio-ekonomske okolnosti porodice: siromaštvo, narušeno mentalno zdravlje, frustracije, nasilje u porodici… Djeca, žrtve nasilja u porodici ili vršnjačkoj grupi, često i sama postaju nasilnici. Nije dovoljno raditi samo sa djecom koja su pretrpjela nasilje, nego i sa onima koji pokazuju agresivno i nasilno ponašanje”, ističe Jokić.

Važno je znati i šta se sve podrazumijeva pod nasiljem. Ono može imati oblik prijetnji, tjelesnih povreda, ogovaranja, uzimanja ili uništavanja stvari. Može uključivati i neugodne komentare o djetetovoj porodici ili rodbini.

Jedan od nasilnika ponovio je krivično djelo u roku od samo nekoliko nedjelja. Prvo je sredinom februara ove godine pretukao petnaestogodišnjaka na prostoru nekadašnje kasarne Morača u Podgorici, a početkom marta, uz podršku nekoliko drugova nasilnika, još jednog tinejdžera, takođe u užem centru grada. Zasmetala im je majica sa obilježjima fudbalskog kluba Crvena zvezda. Tražili su mu da je skine, a nakon što je odbio – pretukli su ga palicama. Otac pretučenog dječaka saopštio je da neće odustati dok svi nasilnici ne dobiju zasluženu kaznu.

Zbog sve učestalijih slučajeva nasilja među djecom, članovi Udruženja Roditelji nedavno su organizovali protest na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Zatražili su od nadležnih da zaštite djecu u Crnoj Gori od nasilja, pod parolom: Nećemo da živimo u strahu.

Iz Kriminalističke policije za suzbijanje nasilja u porodici i maloljetničke delinkvencije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica najavili su da će biti pojačano prisustvo policije u dvorištima škola.

Krivični zakonik Crne Gore predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji grubim vrijeđanjem, zlostavljanjem, vršenjem nasilja, izazivanjem tuče ili drskim ili bezobzirnim ponašanjem remete javni red i mir ili ugroze druge. Maloljetniku starijem od 14 godina se za učinjeno krivično djelo mogu izreći vaspitne mjere, kazna maloljetničkog zatvora ili druge mjere bezbjednosti. Ukoliko nasilnici imaju manje od 14 godina, slučajevi se obično prosljeđuju nadležnim socijalnim službama, koje treba da pruže podršku žrtvama, pružaju savjetovanja počiniocima nasilja i njihovim roditeljima, obavljaju nadzor njihovog ponašanja i ostale zaštitne mjere.

Škole, prema Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, mogu da, pored smanjenja vladanja, odrede i vaspitne mjere, poput pismenih opomena, ukora ili premještaja u drugo odjeljenje ili školu.

U istraživanju NVO Juventas iz 2018. kao jednu od najčešćih prepreka sa kojima se suočavaju prilikom rješavanja problema vršnjačkog nasilja, roditelji su naveli generalnu nezainteresovanost cjelokupnog sistema za ovaj problem. Najmanje vjeruju drugim roditeljim i centrima za socijalni rad. Niske ocjene socijalnim službama tada je dalo i nastavno osoblje.

U Lokalnom akcionom planu za prevenciju i borbu protiv vršnjačkog nasilja Opštine Herceg Novi za period od 2020. do 2022. godine konstatuju se problemi nedovoljne angažovanosti postojećih resursa na prevenciji nasilja, nizak stepen informisanosti djece, roditelja i ostalih aktera o prepoznavanju vršnjačkog nasilja i reagovanju u slučajevima nasilja, nedovoljna  saradnja…

UNICEF-ovo istraživanje Global Kids Online iz 2021. pokazalo je da se trećina mladih u dobi od 12 do 17 godina (32 odsto) lako naljuti i da često gubi živce.

Ivana Jokić upozorava da kazna sama po sebi nekada ne daje rezultat. „Sa djecom treba raditi od malena. Rješenje vidim u edukaciji, što djece, što roditelja, što nastavnika. Ne smijemo zatvarati oči pred problemom, a to je čest slučaj u našem društvu”.

Nastavnici bi, ističe ova psihološkinja, trebalo da upute dijete da dobije psihološku pomoć ukoliko primijete da mu nijesu dovoljno razvijene socijalne vještine.

Istraživanje NVO Juventas iz 2018. pokazalo je da se oko 10 odsto đaka osnovnih škola u Crnoj Gori osjećalo povrijeđeno, uplašeno ili postiđeno zbog sadržaja koji je njegov vršnjak podijelio na društvenim mrežama.

Aleksa Janković 10. maja 2011. godine oduzeo je sebi život skokom sa zgrade u Nišu u kojoj je živio. Tada je imao 14 godina. Osam mjeseci trpio je fizičko i psihičko zlostavljanje u školi. Vršnjaci su ga mučili, tukli, hvatali za vrat, udarali mu glavom u drvo. Proživio je potres mozga, nosio je gips, a dobio je i posttraumatski sindrom.

Njegovi roditelji su nadležnim službama i direktorki škole prijavljivali nasilje.  Niko nije reagovao.

Slučaj je, u sudskom postupku, završen – kažnjena je škola i direktorka.

Troje od sedam nasilnika koji su maltretirali Aleksu presudom Višeg suda za maloljetnike u Nišu pravosnažno su osuđeni na vaspitne mjere. U dnevniku su im, međutim, ostale petice iz vladanja.

Da se ovakva tragedija ne bi ponovila, osmišljen je Aleksin zakon, kojim se predviđa pooštravanje kaznenih mjera ne samo za nasilnike, već i nastavnike i roditelje. Na ovaj zakon, ili neki sličan, i dalje se čeka u Srbiji.

U Crnoj Gori ne postoji Strategija za prevenciju neprimjerenog ponašanja djece i mladih i maloljetničke delinkvencije. Nema dovoljno policijskih službenika edukovanih za rad sa maloljetnicima.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo