Povežite se sa nama

OKO NAS

KO UPRAVLJA OPŠTINAMA: Žena ni za lijek

Objavljeno prije

na

Samo u četiri crnogorske opštine udio žena u lokalnom parlamentu prelazi 30 odsto: Andrijevica (32,25), Danilovgrad (33,33), Kolašin (32,26) i Podgorica (32,20), pokazuju podaci vladine Informacija o učešću žena u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti u Crnoj Gori iz jula ove godine.

Isti dokument pokazuje da najmanje odbornica ima u Ulcinju, samo dvije od 32 odbornika (6,25 odsto), potom u Petnjici 12,90 odsto i Beranama 17,15 odsto.

Analizirajući statističke podatke, javne evidencije i nekoliko istraživanja, u Vladi su zaključili da ,,postoje ozbiljne rodne nejednakosti u lokalnim zajednicama”.

Kritike na račun rodne zastupljenosti i položaja žena u Crnoj Gori stigle su opet i od Evropske komisije. U ovogodišnjem Izvještaju o napretku Crne Gore za 2015. godinu navodi se da je napredak ,,u pogledu prava žena, ravnopravnosti polova, zastupljenost žena u politici i na tržištu rada, te borbi protiv nasilja u porodici i dalje ograničen”. EK je naglasila ,,hitnu potrebu” da se te reforme ubrzaju.

Crna Gora i pored reformi zakonodavnog okvira i usvajanja antidiskriminatorskih zakona, bilježi pad broja žena u vlasti i institucijama. Lider je u regionu po nezastupljenosti žena na mjestima odlučivanja, od Skupštine do drugih institucija moći. Ništa bolje stanje nije ni na lokalnom novou.

O neuravnoteženosti moći najbolje govori statistika, koja kaže da je u 14 crnogorskih opština, u kojima su održani izbori u aprilu 2014. godine, po izmijenjenom Zakonu o izboru odbornika i poslanika – prosječna predstavljenost žena iznosila 26,52%. Iako je tako ostvareno izvjesno povećanje, opet nije dostignut propisani minimum od 30 odsto žena u lokalnim parlamentima. Najviše zbog toga što političke partije uglavnom nijesu ispoštovale novo izborno zakonodavstvo, pa ženama nije obezbijeđeno svako treće mjesto na izbornim listama. Postojale su liste na kojima je bilo 10 žena među posljednjih 10 kandidata na listi, a nijedna žena među prvih 10.

Rezultat je da je stanje je još crnje ako se pažnja usmjeri na ključne položaje poput predsjednika opštine i potpredsjednika, predsjednika skupštine, gdje se uočava izrazito nisko učešće žena (samo sedam žena među 76 osoba na ovim položajima). Do skoro je u samo jednoj opštini predsjednica bila žena – Opština Kolašin Željka Vuksanović. To je promijenjeno, u avgustu, nakon što je u Herceg Novom Nataša Aćimović, izabrana za predsjednicu Opštine.

Odbornica u podgoričkom parlamentu Branka Bošnjak za Monitor kaže: ,,Problem je što se u parlamentu Glavnog grada na čelu stalnih radnih tijela, izuzev jednog, nalaze sve muškarci i to čak se neki od kolega nalaze na čelu po dva radna tijela, kao da nije postojala dobra volja ili možda povjerenje da se to dodijeli nekoj od koleginica. Generalno mišljenja sam da kod naših kolega postoji samo deklarativna podrška povećanju učešća žena, ali suštinski ta podrška izostaje”, kaže ona. ,,U praksi, kad treba muškarac da ustupi mjesto ženi nastaje problem. Sigurna sam da je u manjim sredinama taj problem još izraženiji nego u Podgorici. Ipak smo mi još uvijek tradicionalno i zatvoreno društvo i još se kod nas politika smatra muškim zanimanjem, zato su nam i bile neophodne kvote da bi polako stvari počele da se mijenjaju, ali to ne ide brzo. Ipak počelo je”.

Jedan od obrazaca ponašanja, pokazao je i bivši predsjednik SO Kolašin Mile Šuković. On je kada je otišao sa vlasti, zadržao kabinet i fotelju. Naime, iako mu je istekao mandat Šuković odbija da preda kancelariju koju je koristio. Kolašinska vlast je zbog toga podnijela prijavu protiv Šukovića zbog sumnje da je počinio krivično djelo – samovlašće.

U 23 crnogorske opštine 33 je potpredsjednika opština, a samo tri potpredsjednice, dvije predsjednice skupštine opštine naspram 21 predsjednika.

,,Objektivni podaci jasno ukazuju na podzastupljenost žena u zakonodavnoj i izvršnoj lokalnoj vlasti. Sa druge strane, bilježi se visoko učešće žena među zaposlenima u lokalnim samoupravama, ali u ulogama pomoćnog osoblja. Činjenica je da su stvarni položaji vlasti i na lokalnom nivou uglavnom u rukama muškaraca”, navodi se u vladinom Izvještaju.

Kao ogledni primjer prezentovana je politička participacija žena u Opštini Budva. Lokalni parlament broji 32 odbornika, od kojih je samo sedam odbornica. Na predsjedničkim funkcijama nema žena, za njih su rezervisane pozicije glavnog administratora, menadžera, sekretara SO, službe predsjednika… Od 13 preduzeća, čiji je osnivač Opština, samo u dva su na čelu direktorice.

Da bi se trenutno stanje promijenilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava potpisalo je memorandume o saradnji u oblasti rodne ravnopravnosti sa većinom opština. Iz Ministarstva kao ključne, dosadašnje, rezultate navode: Formiranje Savjeta za rodnu ravnopravnost u 11 opština, imenovanje koordinatora za rodnu ravnopravnost u 20 opština, pet kancelarija za rodnu ravnopravnost, usvajanje Lokalnih akcionih planova u devet opština, u 11 opština usvojena je Odluka o rodnoj ravnopravnosti… Kao najočigledniji napredak, u Ministarstvu, navode imenovanje koordinatora za rodnu ravnopravnost u 105 institucija u Crnoj Gori.

Kao dva najkrupnija problema nedovoljne primjene principa rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou u Ministarstvu je prepoznato: da u pojedinim opštinama ne postoje nikakvi mehanizmi, niti tijela koja se bave pitanjem rodne ravnopravnosti, te da je primjetno odsustvo rodne perspektive iz lokalnih politika.

Zabrinjavajuće je da samo Ministarstvo konstatuje da ,,zvanični podaci dostupni na opštinskom nivou nijesu sasvim adekvatni niti dovoljni da bi se mogla sprovesti temeljna analiza rodnih nejednakosti u 23 opštine”. Zato i preporučuju da je neophodno unaprijediti vođenje rodne statistike o političkoj participaciji na državnom i lokalnom nivou, kao i da bi jedinice lokalne samouprave trebalo redovno da objavljuju polno razdvojene podatke o učešću žena u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti na opštinskom nivou.

Bez valjanje statistike na lokalnom i cjelokupne na državnom nivou, dosadašnji rezultati u poboljšanju rodne ravnopravnosti su slabi. Mimo statistike, malo se radi na suštinskim promjenama i poboljšanjima položaja žena.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo