Povežite se sa nama

OKO NAS

DVADESET OSAM GODINA MUKA ZARIJE ODOVIĆA: Bez penzije zbog tri dana izostanka s posla

Objavljeno prije

na

Osamdesetjednogodišnji Zarija Odović iz Župe Nikšićke zaslužio je da uđe u Ginisovu knjigu rekorda: 28 godina ispašta zbog tri dana koja je, navodno, neopravdano izostao sa posla. Uzaludna je bila i kasnija odluka disciplinske komisije da je optužba uprave Boksita lažna, on ni dan danas nije uspio naplatiti dugove od svoje bivše firme.

Rudnici boksita ovih dana prelaze u vlasništvo nekih junaka naše novije istorije, tako da će Zarijina potraživanja, koja su u međuvremenu narasla, teško ikada biti naplaćena. A on traži stotinak penzija zaostalih u dugih osam godina, koje su mu protekle u borbi za penziju. Traži i pravednu otpremninu – makar onoliko koliko su dobile njegove kolege. Sve u svemu dug Boksita prema Zariji je porastao na oko pedeset hiljada eura.

Zarijine muke počele su davne 1987. godine kada je stekao uslov za penzionisanje. Penziju ipak nije dobio.

„Navodni razlog da mi ne daju penziju je bila prijava zbog tri dana neopravdanog izostanka sa posla. Iako je njihova disciplinska komisija utvrdila da ta prijava nije osnovana, da nema dokaza, opet mi nijesu dali penziju već su me držali još osam godina na poslu. Od toga tri godine bez ikakvih primanja”, objašnjava on. „Oduzeli su mi nezakonito osam godina primanja penzije iako sam imao puni radni staž. Bio sam prinuđen dodatno da radim, pa mogu da kažem da sam u penziju pošao sa pedeset godina radnog staža”, priča.

Posebna priča je otpremnina. „Drugi radnici su za otpremnine kupovali traktore i druge mašine, a meni je određena otpremnina u visini polovine moje plate. A stvarni razlog ovakvog progona jednog poštenog čovjeka i radnika znamo dobro i ja i oni”, kaže dobrodržeći Zarija, dok pokazuje stub dalekovoda iznad svoje kuće u Zagradu, stub koji je, po njemu, jedini i stvarni razlog zbog koga su ga udruženo progonile dvije nekada najmoćnije firme Nikšića: Boksiti i Elektroprivreda. Taj stub je dio, po Zariji, dalekovido planiranog dalekovoda Zagrad – Mačak – Seoca, dalekovoda čijim žicama nikada nije potekla struja, danas od tog projekta postoje samo još dva stuba, ostali su davno pokradeni i pretopljeni.

„Ovaj stub koji postoji na mom imanju ja ne dam nikome a čuvam i ovaj van mog imanja. Hoću da pokažem nekim budućim generacijama kuda su pokušali da provedu žice kroz koje je trebao da teče napon od 35.000 volti. Tačno ispred mojih kućnih vrata. Nijesam to dozvolio tada, a moje protivljenje jednom besmislenom poduhvatu donijelo mi je sve ove muke”, tvrdi Zarija.

Bivši i direktor Boksita Veselin Grbović primio ga je na razgovor prije par godina, kada je postao gradonačelnik Nikšića.

,,Primio me ali mi je rekao da se ne sjeća mog slučaja. Ja mu onda pokažem dokumenat koji je on potpisao, papir kojim se nalaže da mi se oduzme imovina kako bi proveli dalekovod. Onda mu pokažem i odluku suda kojom se to rješenje stavlja van snage. E, onda se sjetio, ali meni nije bolje od njegovog sjećanja”, priča Zarija.

Dobio je on konačno penziju, nakon osam godina povlačenja po sudovima, i nakon tri godine bez ikakvih primanja kada je trebalo hraniti devet članova porodice. Sada nastavlja borbu da mu se vrati novac koji su oteli njemu i njegovoj porodici, ali crnogorsko pravosuđe, za sada, odbija njegove zahtjeve. A i para koje Zarija može odvojiti za advokate je sve manje. Novca fali, ali volja je čvrsta.

,,Dok sam živ neću odustati”, tvrdi.

Trenutno čeka odgovor na svoju žalbu koju je uputio relevantnim institucijama svoje zemlje, a ako ne bude odgovora, šta da se radi: zdravlje ga, hvala Bogu, dobro služi – a ni taj Strazbur nije daleko.

I FILIP GA DOBRO ZASTUPAO

Mijenjao je Zarija advokate: nakon što je zaključio da advokat Slobo Čizmović namjerno ne dolazi na suđenja, iako ga on uredno plaća, Zarija je angažovao drugog advokata. -Moj slučaj je preuzeo Filip Vujanović, u to vrijeme advokat, i njemu sam platio koliko je tražio. Dobro se začudio kada je uzeo moju parnicu i kada je vidio šta su od mene uradili pojedinci. Kazao je da će mi ubrzati parnicu, i da mi sve oduzeto moraju isplatiti. Malo je vremena prošlo, pozvao me Vujanović, da dođem na poziv Suda i da sa njim dogovorim ostale stvari, vezane za suđenje. Ja sav srećan nađem kola pa u Podgoricu a on mi saopštava da mi ne može pomoći i da tražim nekoga drugoga. Šta bi ovo zaboga, pitam se, nakon desetak dana dobio sam glas da je Vujanović postao Ministar Unutrašnjih poslova i onda mi je sve bilo jasno – prisjeća se Zarija iskustva sa sadašnjim Predsjednikom. Pisao je i njemu ali odgovora nema, zaboravio ga je Filip izgleda.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo