Povežite se sa nama

OKO NAS

DVADESET OSAM GODINA MUKA ZARIJE ODOVIĆA: Bez penzije zbog tri dana izostanka s posla

Objavljeno prije

na

Osamdesetjednogodišnji Zarija Odović iz Župe Nikšićke zaslužio je da uđe u Ginisovu knjigu rekorda: 28 godina ispašta zbog tri dana koja je, navodno, neopravdano izostao sa posla. Uzaludna je bila i kasnija odluka disciplinske komisije da je optužba uprave Boksita lažna, on ni dan danas nije uspio naplatiti dugove od svoje bivše firme.

Rudnici boksita ovih dana prelaze u vlasništvo nekih junaka naše novije istorije, tako da će Zarijina potraživanja, koja su u međuvremenu narasla, teško ikada biti naplaćena. A on traži stotinak penzija zaostalih u dugih osam godina, koje su mu protekle u borbi za penziju. Traži i pravednu otpremninu – makar onoliko koliko su dobile njegove kolege. Sve u svemu dug Boksita prema Zariji je porastao na oko pedeset hiljada eura.

Zarijine muke počele su davne 1987. godine kada je stekao uslov za penzionisanje. Penziju ipak nije dobio.

„Navodni razlog da mi ne daju penziju je bila prijava zbog tri dana neopravdanog izostanka sa posla. Iako je njihova disciplinska komisija utvrdila da ta prijava nije osnovana, da nema dokaza, opet mi nijesu dali penziju već su me držali još osam godina na poslu. Od toga tri godine bez ikakvih primanja”, objašnjava on. „Oduzeli su mi nezakonito osam godina primanja penzije iako sam imao puni radni staž. Bio sam prinuđen dodatno da radim, pa mogu da kažem da sam u penziju pošao sa pedeset godina radnog staža”, priča.

Posebna priča je otpremnina. „Drugi radnici su za otpremnine kupovali traktore i druge mašine, a meni je određena otpremnina u visini polovine moje plate. A stvarni razlog ovakvog progona jednog poštenog čovjeka i radnika znamo dobro i ja i oni”, kaže dobrodržeći Zarija, dok pokazuje stub dalekovoda iznad svoje kuće u Zagradu, stub koji je, po njemu, jedini i stvarni razlog zbog koga su ga udruženo progonile dvije nekada najmoćnije firme Nikšića: Boksiti i Elektroprivreda. Taj stub je dio, po Zariji, dalekovido planiranog dalekovoda Zagrad – Mačak – Seoca, dalekovoda čijim žicama nikada nije potekla struja, danas od tog projekta postoje samo još dva stuba, ostali su davno pokradeni i pretopljeni.

„Ovaj stub koji postoji na mom imanju ja ne dam nikome a čuvam i ovaj van mog imanja. Hoću da pokažem nekim budućim generacijama kuda su pokušali da provedu žice kroz koje je trebao da teče napon od 35.000 volti. Tačno ispred mojih kućnih vrata. Nijesam to dozvolio tada, a moje protivljenje jednom besmislenom poduhvatu donijelo mi je sve ove muke”, tvrdi Zarija.

Bivši i direktor Boksita Veselin Grbović primio ga je na razgovor prije par godina, kada je postao gradonačelnik Nikšića.

,,Primio me ali mi je rekao da se ne sjeća mog slučaja. Ja mu onda pokažem dokumenat koji je on potpisao, papir kojim se nalaže da mi se oduzme imovina kako bi proveli dalekovod. Onda mu pokažem i odluku suda kojom se to rješenje stavlja van snage. E, onda se sjetio, ali meni nije bolje od njegovog sjećanja”, priča Zarija.

Dobio je on konačno penziju, nakon osam godina povlačenja po sudovima, i nakon tri godine bez ikakvih primanja kada je trebalo hraniti devet članova porodice. Sada nastavlja borbu da mu se vrati novac koji su oteli njemu i njegovoj porodici, ali crnogorsko pravosuđe, za sada, odbija njegove zahtjeve. A i para koje Zarija može odvojiti za advokate je sve manje. Novca fali, ali volja je čvrsta.

,,Dok sam živ neću odustati”, tvrdi.

Trenutno čeka odgovor na svoju žalbu koju je uputio relevantnim institucijama svoje zemlje, a ako ne bude odgovora, šta da se radi: zdravlje ga, hvala Bogu, dobro služi – a ni taj Strazbur nije daleko.

I FILIP GA DOBRO ZASTUPAO

Mijenjao je Zarija advokate: nakon što je zaključio da advokat Slobo Čizmović namjerno ne dolazi na suđenja, iako ga on uredno plaća, Zarija je angažovao drugog advokata. -Moj slučaj je preuzeo Filip Vujanović, u to vrijeme advokat, i njemu sam platio koliko je tražio. Dobro se začudio kada je uzeo moju parnicu i kada je vidio šta su od mene uradili pojedinci. Kazao je da će mi ubrzati parnicu, i da mi sve oduzeto moraju isplatiti. Malo je vremena prošlo, pozvao me Vujanović, da dođem na poziv Suda i da sa njim dogovorim ostale stvari, vezane za suđenje. Ja sav srećan nađem kola pa u Podgoricu a on mi saopštava da mi ne može pomoći i da tražim nekoga drugoga. Šta bi ovo zaboga, pitam se, nakon desetak dana dobio sam glas da je Vujanović postao Ministar Unutrašnjih poslova i onda mi je sve bilo jasno – prisjeća se Zarija iskustva sa sadašnjim Predsjednikom. Pisao je i njemu ali odgovora nema, zaboravio ga je Filip izgleda.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo