Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: BRIGA O SPOMEN-OBILJEŽJIMA NOB-A: Na svakom koraku sjećanja

Objavljeno prije

na

I ove godine Dan ustanka 13. jul Kolašinci će obilježiti na Spomen-kompleksu – Partizanskom groblju na Brezi. To je samo jedan od spomenika borcima Narodno-oslobodilačke borbe, o kojem se brižljivo vodi računa. U Kolašinu, tokom teških minulih decenija nikada nije oskrnavljen nijedan spomenik posvećen partizanima, a ulice još nose imena heroja iz Drugog svjetskog rata. Mijenjale su se vlasti, kažu u lokalnom Udruženju boraca Narodno-oslobodilačkog rata i antifašista, ali nikada nije prestala briga o spomenicima iz NOB-a. Nadaju se da će tako biti i ubuduće. Spomen kompleks na Brezi uvršten je i u turističku ponudu grada, pa nije mali broj gostiju iz inostranstva koji želi da čuje priču o tom mjestu, simbolu borbe za slobodu.

Na Brezi su, tokom Drugog svjetskog rata, strijeljani rodoljubi iz svih krajeva Crne Gore koji su bili zatočeni u zloglasnom kolašinskom zatvoru. Njih preko 72 strijeljano je od marta 1942. do maja 1943. godine. Po završetku rata urađene su humke s imenima strijeljanih i poginulih partizana i podignut Spomen-kompleks prema idejnom rješenju slikara Momčila Vujisića.

U Udruženju boraca NOR-a i antifašista podsjećaju da je u Kolašinu održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNO) Crne Gore. Od 1941. do 1944. grad su 18 puta bombardovali Njemci i Italijani, a čak 23 puta prelazio je iz ruke u ruku. Poslije kapitulacije Italije, 1943. godine, taj dio Crne Gore bio je slobodan, a Kolašin je postao i „ratna prijestonica Crne Gore”. Konačno su ga 29. decembra 1944. oslobodili borci Pete crnogorske proleterske brigade.

,,Sjećanje na sve to uspjeli smo da sačuvamo i sada ga s ponosom pokazujemo drugima. Mnogo je u gradu bista narodnih heroja i spomenika. Niko nije oskrnavio nijedno slovo na tim obilježjima, niko nije želio da mijenja imena ulica. Ponosni smo što je tako, a veliki broj mladih ljudi u našem Udruženju, koji poštuju tekovine NOB-a, garancija su da će tako i ostati”, kažu u Udruženju.

Spomenik palim borcima na kolašinskom glavnom trgu više od šest decenija neizbježan je motiv razglednica, novogodišnjih čestitki i fotografija tog grada. Djelo čuvenog zagrebačkog vajara Vojina Bakića, nastalo u vrijeme kada je Kolašin zacjeljivao duboke ratne rane, simbol je grada koji je nakon rata podizan iz pepela. Takođe, i podsjećanje na veličinu žrtve kolašinskih partizanki i partizana.

U vrijeme kada je spomenik dopremljen u Kolašin, u ljeto 1951. godine, na glavnom gradskom trgu bile su samo dvije kuće, koje su čudom odoljele njemačkom bombardovanju. Kasnije, oko spomenika se formiralo uže gradsko jezgro i nastajao poslijeratni Kolašin.

Bakić se smatra jednim od najvećih hrvatskih vajara 20. vijeka. Prema nekim izvorima, zagrebački vajar je kolašinski spomenik stvarao u vrijeme kada je težio da se oslobodi ,,nametnutih kanona socijalističkog realizma i ikonografije poratne umjetnosti” i opredijeli za modernizam. Navodno se, u trenutku svoje umjetničke prekretnice, i kajao što je preuzeo obavezu vajanja spomenika koji će kasnije krasiti kolašinski trg. Početkom devedesetih mnoga djela tog vajara u Hrvatskoj, na primjer, oštećena su ili uništena.

Spomenik je danas okružen bistama devet narodnih heroja i Spomen-domom ZAVNO, ulicama Baja Sekulića i Buda Tomovića, školama i ustanovama koje nose nazive junaka antifašističke borbe.

Na Trgu Vukmana Kruščića nalazi se spomenik Veljku Vlahoviću, djelo beogradskog vajara Oto Loga. Okolo su ulice 13. jula, Četvrte proleterske, malo dalje ulice Dunje Đokić, Palih partizanki, Junaka Breze…

Važan segment čuvanja antifašističke tradicije je Zavičajni muzej, koji je kao dio Centra za kulturu, osnovan 1982. godine. Smješten je u objektu, podignutom 1903. godine, koji je u Drugom svjetskom ratu služio kao zatvor. U prizemlju se nalazi stalna muzejska postavka, koju čini i postavka vezana za socijalističku revoluciju.

To govori u prilog činjenici da je Kolašin decenijama brižljivo čuvao i njegovao svoja antifašistička obilježja. Ipak, u tom gradu bili su nemoćni da od propadanja sačuvaju dva velika objekata koji su, takođe, simboli nekadašnje ratne prijestonice, a za šta im je bila potrebna pomoć države. Novca je na lokalnom nivou nedostajalo, a s državnog su do sada pokazali samo nemar.

Zgrada u kojoj je u Drugom svjetskom ratu održana Skupština rodoljuba Crne Gore i Boke, odnosno konstituisano ZAVNO i u kojoj je decenijama bila smještena OŠ Risto Manojlović već godinama je prazna i propada bez ikakve namjene. Riječ je o istorijskom spomeniku pod zaštitom države. Više puta su čelnici kolašinske lokalne uprave slali pisma predsjedniku države, Vladi i Skupštini i tražili pomoć da se taj objekat što hitnije „privede namjeni”.

Ni centralna proslava 70 godina od održavanja ZAVNO, koja je održana u Kolašina, na samo 100 metara od stare škole, nije podsjetila nadležne da taj objekat treba renovirati i sačuvati od poropadanja. Pored zasjedanja ZAVNO-a u tom objektu održan je prvi kongres Antifašističke omladine Crne Gore i Boke (25. i 26. novembra 1943. godine), a početkom decembra iste godine održan i prvi kongres Antifašističkog fronta žena Crne Gore i Boke.

U februaru 1944. godine to je bilo mjesto gdje je drugi put zasjedao ZAVNO, a u julu iste godine obilježeno je tri godine ustanka naroda Crne Gore protiv okupatora. Istog dana počelo je i treće zasjedanje ZAVNO-a, koji je postao Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja (CASNO). Osnivačka skupština ZAVNO-a i izbor njenog predstavničkog tijela ima više kapitalnih vrijednosti. Obnovljena je oduzeta državnost, a Skupština je tada izabrala ZAVNO kao najviši organ zakonodavne i izvršne vlasti.

Nedostatak novca osujetio je ulaganja u još jedan važan objekat. Riječ je o Spomen domu, koji se prije nekoliko godina našao među četiri projekta „poslijeratnog graditeljskog nasljeđa s potencijalnim scenarijem razvoja”, koje je Crna Gora predstavila na venecijanskom Bijenalu arhitekture.

Spomen-dom je kasnih sedamdesetih podignut u znak sjećanja na ZAVNO. Projektovao ga je slovenački arhitekta Marko Mušić. Do početka devedesetih za održavanje zgrade bila je zadužena država. U budžetu se nalazila stavka kojom su određena novčana sredstva bila opredijeljena za popravke, ali i nekoliko zaposlenih na održavanju Spomen doma.

U minule dvije decenije mnoge prostorije tog objekta promijenile su namjenu. Tako je na mjestu nekadašnjeg muzeja revolucije sada lokalna organizacija Nove srpske demokratije, a Sekretarijat za urbanizam uselio se u prostorije gdje je nekada bila biblioteka. U Strateškom razvojnom četvorogodišnjem planu Kolašina, koji je usvojen prije dvije godine, predviđena je rekonstrukcija velike kongresne sale u tom objektu. Ta sala sa 600 mjesta godinama je neupotrebljiva, a mogla bi mnogo, kažu u lokalnoj upravi, koristiti gradu.

,,Nadamo se da će uskoro ta dva objekta biti zaštićena od propadanja i da će ulaganja u njih biti vidljiva i na korist svih Kolašinaca, a naročito na zadovoljstvo onih koji poštuju tekovine NOB-a. Za to imamo i obećanja s državnog nivoa”, optimistični su u Udruženju NOR-a i antifašista.

Do sada se nije pokazalo da je taj optimizam opravdan.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo