Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: MUKE S PODIZVOĐAČIMA NA AUTO PUTU: Obećanja od srijede do petka

Objavljeno prije

na

Umjesto dodatnih prihoda u kućnom budžetu, nekoliko kolašinskih domaćinstava dobilo je brigu više, kada se pokazalo da jedno od preduzeća, koje je podizvođač radova na auto putu, nije ažurno u izmirivanju obaveza. Riječ je o zakupu stanova za njihove radnike. Na novac koji im duguje splitska firma Skladgradanja, trenutno čeka pet- šest porodica u čijim su kućama tokom ljeta bili smješteni radnici te firme. Već pola godine, kako kažu sagovornici Monitora traje bitka da od nadležnih tog preduzeća dobiju novac. U međuvremenu su se naslušali mnogih obećanja, ali do sada ni jedno nije ispunjeno.

Stanodavci, kako tvrde, i pored regularnih ugovora strahuju da im kirija nikad neće biti plaćena, a riječ je o iznosima od tri i više hiljada eura. To je, objašnjavaju, veliki novac za kolašinski standarad.

„Imala sam ugovo sa Skladgradnjom, prema kojem je u mojoj kući trebalo da bude smješteno devet radnika. Međutim, sticajem okolnosti bila su samo trojica, pa mi preduzeće duguje oko 3.000 eura. Natezanje oko plaćanja traje skoro pola godine. Ništa nijesam dobila osim obećanja. Stalno govore biće od srijede do petka i tako svake sedmice tokom minulih mjeseci. Ne znam više šta da radim”, kaže Milica Komatina.

Ona kaže da je samo jedna od nekoliko kolašinskih porodica, koje su na isti način prevarene. Objašnjava da zaposleni u računovodstvu splitske firme nijesu mogli da joj pomognu, pravdajući se da nijesu nadležni. Nijesu znali ni kada može očekivati novac.

„Vrlo je nejasna situacija tog preduzeća. Kako sam čula, i njima su neke domaće firme, kojima su davali mašine pod zakup, ostale dužne, pa su došli u nezavidan položaj. Mi smo prave žrtve takvih njihovih poslovnih odnosa. Očkivali smo da će nas država zaštititi, ali ništa od toga. Najnovije obećanje glasi da će do kraja ove sedmice isplatiti dug, jer navodno podgorička firma koja njima duguje treba da podigne kredit. Nemam mnogo razloga da vjerujem da će ovog puta biti drugačije”, kaže Milica Komatina.

Prema nezvaničnim informacijama Sladgradanja nema više posla na auto putu pa se sprema na primopredaju Kinezima. Ostaće navodno tek nekoliko radnika i građevinske mašine koje će iznajmiti ostalim izvođačima na auto putu. To povećava strah onih kojima Splićani duguju. Boje se da s odlaskom preduzeća s gadilišta, prestaje i nada da će dugovi koje su za sobom ostavili ikad biti izmireni.

Jedan od direktora hrvatske kompanije Slaven Žužul za Monitor je, međutim, kazao da njihovi povjerioci nemaju razloga za strepnju. On tvrdi da je firma samo u trenutnim problemima, o kojima nije želio detaljnije da govori, ali da nikom neće ostati dužni. Takođe, on je demantovao glasine da odlaze s gradilišta auto puta.

„Nije mi drago što sam se našao u takvoj situaciji, ali tako je kako je. Rješavamo probleme, radimo i dalje, ostvarujemo prihode i svoje obaveze ćemo izmiriti. Ne bih o obavezama koje drugi imaju prema nama. Jedno je sigurno, bez zavidne poslovne reputacije ne bih ni mogao dobiti posao na auto-putu, nismo neozbiljni, samo smo zatečeni neplaniranim problemima”, ispričao je on.

Prema riječima Slavena Žužula, isplata dugova može se uskoro očekivati. On je zamjerio stanodavcima koji su „pozvali medije u pomoć” i ustvrdio da bi se sve moglo lakše riješiti dijalogom jer šteta koja se nanosi njegovoj firmi „nestrpljenjem onih kojima dugujemo”, kaže, može biti nemjerljiva. Pisanje na tu temu smatra bespotrebnim i beskorisnim i tvrdi da svoje obaveze zna i bez interesovanja novinara.

Na novac zarađen kod Hrvata, prema nezvaničnim informacijama, čeka i nekoliko Kolašinca koji su bili zaposleni na gradilištu. Kako kažu neki od njih, u više navrata su poslodavcima prijetili štrajkom, ali nijesu mnogo postigli, pa se i njima duguje po pet plata.

Neki od nihovih kolega i sugrađana, kažu radnici, selektivno su i povremeno dobijali dio zarada, pa je izostala masovnija solidarnost s onima koji plate ne primaju mjesecima. Zbog toga nije ni bilo masovnijih obustava rada.

Nekolicina radnika minule su sedmice pozvali novinare da im ispričaju svoju muku s poslodavcima. Neposredno prije dogovorenog termina za razgovor otkazali su sastanak, uz obrazloženje da su postigli dogovor s poslodavcima, te da će im zarade biti isplaćene za nekoliko dana.

„Postigli smo dogovor s direktorom Žužulom. Obećao nam je da će dug biti izmiren do kraja sedmice, tačnije do 19. oktobra. Imamo čvrsta obećanja za to”, obavijestili su radnici novinare povodom otkazivanja razgovora.

Slično su praktikovali i ranije, kada su najavljivali štrajkove i poslodavcima prijetili s novinarima, nakon čega bi im bio isplaćivan dio zarade. Da li će i ovog puta to biti uspješan način pritiska uskoro će biti poznato. Žužul je potvrdio da postoje određena dugovanja i prema radnicima. Za taj dio obaveza je rekao da će biti uskoro izmiren. I ta zakašnjenja, objasnio je, posljedica su teškoća s kojima se Skladgradanja suočila.

Prema onome što se može pročitati na njihovoj internet stranici, Sladgradnja je ozbiljna splitska firma specijalizovana za izvođenje najzahtjevnijih projekata u sektoru građevinarstva, kao što su tunelogradnja, mostogradnja i visokogradnja.

Prije dvije godina splitska firma je bila osumnjičena da su joj preplaćeni radovi na auto putu Rijeka – Zagreb za 11,5 miliona kuna. I na tom projektu bili su podizvođači. Kasnije su oslobođeni optužbi, jer nije bilo dokaza o „napumpanim” troškovima. Nakon vještačenja tužilaštvo nije imalo argumenata za podizanje optužnice, pa za Skladgradnju nije bilo posljedica.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo