Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: MUKE S PODIZVOĐAČIMA NA AUTO PUTU: Obećanja od srijede do petka

Objavljeno prije

na

Umjesto dodatnih prihoda u kućnom budžetu, nekoliko kolašinskih domaćinstava dobilo je brigu više, kada se pokazalo da jedno od preduzeća, koje je podizvođač radova na auto putu, nije ažurno u izmirivanju obaveza. Riječ je o zakupu stanova za njihove radnike. Na novac koji im duguje splitska firma Skladgradanja, trenutno čeka pet- šest porodica u čijim su kućama tokom ljeta bili smješteni radnici te firme. Već pola godine, kako kažu sagovornici Monitora traje bitka da od nadležnih tog preduzeća dobiju novac. U međuvremenu su se naslušali mnogih obećanja, ali do sada ni jedno nije ispunjeno.

Stanodavci, kako tvrde, i pored regularnih ugovora strahuju da im kirija nikad neće biti plaćena, a riječ je o iznosima od tri i više hiljada eura. To je, objašnjavaju, veliki novac za kolašinski standarad.

„Imala sam ugovo sa Skladgradnjom, prema kojem je u mojoj kući trebalo da bude smješteno devet radnika. Međutim, sticajem okolnosti bila su samo trojica, pa mi preduzeće duguje oko 3.000 eura. Natezanje oko plaćanja traje skoro pola godine. Ništa nijesam dobila osim obećanja. Stalno govore biće od srijede do petka i tako svake sedmice tokom minulih mjeseci. Ne znam više šta da radim”, kaže Milica Komatina.

Ona kaže da je samo jedna od nekoliko kolašinskih porodica, koje su na isti način prevarene. Objašnjava da zaposleni u računovodstvu splitske firme nijesu mogli da joj pomognu, pravdajući se da nijesu nadležni. Nijesu znali ni kada može očekivati novac.

„Vrlo je nejasna situacija tog preduzeća. Kako sam čula, i njima su neke domaće firme, kojima su davali mašine pod zakup, ostale dužne, pa su došli u nezavidan položaj. Mi smo prave žrtve takvih njihovih poslovnih odnosa. Očkivali smo da će nas država zaštititi, ali ništa od toga. Najnovije obećanje glasi da će do kraja ove sedmice isplatiti dug, jer navodno podgorička firma koja njima duguje treba da podigne kredit. Nemam mnogo razloga da vjerujem da će ovog puta biti drugačije”, kaže Milica Komatina.

Prema nezvaničnim informacijama Sladgradanja nema više posla na auto putu pa se sprema na primopredaju Kinezima. Ostaće navodno tek nekoliko radnika i građevinske mašine koje će iznajmiti ostalim izvođačima na auto putu. To povećava strah onih kojima Splićani duguju. Boje se da s odlaskom preduzeća s gadilišta, prestaje i nada da će dugovi koje su za sobom ostavili ikad biti izmireni.

Jedan od direktora hrvatske kompanije Slaven Žužul za Monitor je, međutim, kazao da njihovi povjerioci nemaju razloga za strepnju. On tvrdi da je firma samo u trenutnim problemima, o kojima nije želio detaljnije da govori, ali da nikom neće ostati dužni. Takođe, on je demantovao glasine da odlaze s gradilišta auto puta.

„Nije mi drago što sam se našao u takvoj situaciji, ali tako je kako je. Rješavamo probleme, radimo i dalje, ostvarujemo prihode i svoje obaveze ćemo izmiriti. Ne bih o obavezama koje drugi imaju prema nama. Jedno je sigurno, bez zavidne poslovne reputacije ne bih ni mogao dobiti posao na auto-putu, nismo neozbiljni, samo smo zatečeni neplaniranim problemima”, ispričao je on.

Prema riječima Slavena Žužula, isplata dugova može se uskoro očekivati. On je zamjerio stanodavcima koji su „pozvali medije u pomoć” i ustvrdio da bi se sve moglo lakše riješiti dijalogom jer šteta koja se nanosi njegovoj firmi „nestrpljenjem onih kojima dugujemo”, kaže, može biti nemjerljiva. Pisanje na tu temu smatra bespotrebnim i beskorisnim i tvrdi da svoje obaveze zna i bez interesovanja novinara.

Na novac zarađen kod Hrvata, prema nezvaničnim informacijama, čeka i nekoliko Kolašinca koji su bili zaposleni na gradilištu. Kako kažu neki od njih, u više navrata su poslodavcima prijetili štrajkom, ali nijesu mnogo postigli, pa se i njima duguje po pet plata.

Neki od nihovih kolega i sugrađana, kažu radnici, selektivno su i povremeno dobijali dio zarada, pa je izostala masovnija solidarnost s onima koji plate ne primaju mjesecima. Zbog toga nije ni bilo masovnijih obustava rada.

Nekolicina radnika minule su sedmice pozvali novinare da im ispričaju svoju muku s poslodavcima. Neposredno prije dogovorenog termina za razgovor otkazali su sastanak, uz obrazloženje da su postigli dogovor s poslodavcima, te da će im zarade biti isplaćene za nekoliko dana.

„Postigli smo dogovor s direktorom Žužulom. Obećao nam je da će dug biti izmiren do kraja sedmice, tačnije do 19. oktobra. Imamo čvrsta obećanja za to”, obavijestili su radnici novinare povodom otkazivanja razgovora.

Slično su praktikovali i ranije, kada su najavljivali štrajkove i poslodavcima prijetili s novinarima, nakon čega bi im bio isplaćivan dio zarade. Da li će i ovog puta to biti uspješan način pritiska uskoro će biti poznato. Žužul je potvrdio da postoje određena dugovanja i prema radnicima. Za taj dio obaveza je rekao da će biti uskoro izmiren. I ta zakašnjenja, objasnio je, posljedica su teškoća s kojima se Skladgradanja suočila.

Prema onome što se može pročitati na njihovoj internet stranici, Sladgradnja je ozbiljna splitska firma specijalizovana za izvođenje najzahtjevnijih projekata u sektoru građevinarstva, kao što su tunelogradnja, mostogradnja i visokogradnja.

Prije dvije godina splitska firma je bila osumnjičena da su joj preplaćeni radovi na auto putu Rijeka – Zagreb za 11,5 miliona kuna. I na tom projektu bili su podizvođači. Kasnije su oslobođeni optužbi, jer nije bilo dokaza o „napumpanim” troškovima. Nakon vještačenja tužilaštvo nije imalo argumenata za podizanje optužnice, pa za Skladgradnju nije bilo posljedica.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo