Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: NEZADOVOLJSTVO PRESUDOM BIVŠIM RADNICIMA ATLAS BANKE: Osam mjeseci za milion eura

Objavljeno prije

na

Nekolicina Kolašinca, koji tvrde da su višestruko oštećeni postupanjima bivših radnika poslovnice Atlas banke u tom gradu, spremaju se na neuobičajen potez. Oni će, kako najavljuju, prikupljati potpise za peticiju, kojom će tražiti ponavljanje suđenja Dragani Bulatović, Lidiji Bulatović i Milošu Medenici. Njima je prije petnaestak dana Vijeće Osnovnog suda u Kolašinu, kojim je predsjedavao Arsen Popović, izreklo zatvorske kazne od po osam mjeseci. Osnovni državni tužilac (ODT) Vojislav Grujić, prvobitno ih je teretio za zloupotrebu službenog položaja, čime su, navodno, oštetili banku za oko 1,1 milion eura. Nezadovoljni Kolašinci misle da je kazna preblaga.

Oni su odlučni da učine sve što treba da se postupak ponovi. Smatraju da je nedopustivo da neko ko, prije svega, ,,udari na obraz” 400 sugrađana, a onda ošteti i banku za toliku sumu, može proći s kaznom od samo osam mjeseci zatvora.

Prošle godine u martu, nakon saslušanja 400 svjedoka na čija su imena upisani fiktivni krediti, podignut je optužni predmet. Suđenje je počelo u maju iste godine, a optuženi su se branili sa slobode.

Kako su tokom postupka izjavile optužene, fiktivne kredite na ime sugrađana, a bez njihovog znanja, uzimale su ,,kako bi pokrile prethodno regularno odobrene kredite, koji su se pokazali kao nenaplativi”. One tvrde da je službenica, koja je ranije bila šefica šaltera, odobravala kredite, za koje je, nakon njenog odlaska na trudničko bolovanje, odnosno otkaza, bilo nemoguće obezbijediti redovnu uplatu rata. Takođe, kako su kazale, u tim slučajevima bila su nemoguća i utuženja korisnika kreditnih sredstva.

,,Sva sredstva koja smo podigli fiktivnim kreditima odmah smo uplaćivale kao rate za kredite čije uredno vraćanje nije moglo biti obezbijeđno. Ni euro nijesmo uzele za sebe. O svemu tome postoji uredna dokumentacija. Kako je pritisak filijale Atlas banke iz Bijelog Polja i centrale iz Podgorice bio sve veći da se naplate potraživanja, nas troje smo se dogovorili da to obezbijedimo tako što ćemo upisati fiktivne kredite na ime sugrađana, a bez njihovog znanja. Za to smo koristili podatke koje su imali u banci, to jest matične brojeve sugrađana”, objasnile su optužene.

Naglasile su da u kontrolama, pa i Centralne banke, nikada nije utvrđeno bilo šta neregularno u njihovom poslovanju. Takođe, objasnile su. da su zahtjeve za kredite, pa i one fiktivne, zajedno s izvodom iz centralnog registra, slali filijali u Bijelom Polju i centrali u Podgorici i dobijale odobrenja.

Medenica je, međutim, tokom postupka, negirao svoju odgovornost za isplatu fiktivnih kredita. Kako je kazao, on je od 303 sporna kredita, tokom pet godina, isplatio samo 18. On je rekao da je pretpostavljao da je kreditna dokumentacija ,,prošla komunikaciju šefice šaltera, direktora filijale i menadžmenta banke”. Novac je, kazao je, ,,uglavnom isplaćivao iako nije bilo korisnika” i ostavljao u banci. Medicina je negirao da je pravio interne dogovore s koleginicima o podizanju fiktivnih kredita.

Nezadovoljni su i branioci nekih okrivljenih. Advokat Damir Lekić, branilac Medenice, kazao je na posljednjem glavnom pretresu da je presuda potpuno neutemeljena i neopravdana.

,,Moj branjenik je detaljno pojasnio sve okolnosti i dao valjane razloge za sve segmente koji se odnose na ove krivično-pravne stvari, ali mu sud nije poklonio vjeru. I pored toga što je vještak finansijske struke naveo da je moj branjenik isplatio samo 18 kredita, zastupnik optužbe to ni na koji način nije tretirao, već je ostao pri optužbi u kojoj je naveden mnogo veći broj. Od zastupnika optužbe to negdje i ne čudi, jer je opšte poznato da oni ne odustaju od svoga, ali čudi od suda koji je to u cijelosti prihvatio”, kazao je Lekić.

Odbornica kolašinske Skupštine opštine Neda Bogavac jedna je od onih na čije ime je podignut kredit u Atlas banci, a da ona o tome ništa nije znala sve do poziva tužioca.

,,Zanima me da li je ko okrivljene na sudu pitao odakle im moje ime i prezime, moj matični broj i ostali lični podaci s obzirom na to da nikada nisam ušla u poslovnicu banke. Suđeno im je po skraćenom postupku, ali tek nekoliko godina pošto je prvi oštećeni zakukao na glas. Mijenjano je činjenično stanje optužnice. Tužiću ih privatno sve dok ne priznaju i posljednji detalj koji su sakrili o tome kako su me, u čije ime i za čiji račun, zadužili”, poručuje Neda Bogavac.

Ona je ponudila pravnu pomoć svima koji žele da joj se privatnim tužbama pridruže.

Pred sudom se kao oštećeni pojavio i Velimir Šćepanović, kao zakonski zastupnik maloljetne V.Š. Kako je novinarima rekao, on je podnio krivičnu prijavu, jer su ,,NN lica iz Atlas banke neovlašćeno raspolagala ušteđevinom njegove ćerke”.

,,Prema onome što se vidi iz dokumentacije, sa računa moje ćerke V.Š.u više navrata uzimano je po nekoliko hiljada eura. Takođe, vidi se i da je novac poslije nekoliko dana vraćan na račun. Posljednji podignuti iznos od preko 9.000 eura nije vraćen i banka mi to još duguje. Ja sam svoj novac ostavio na čuvanje banci i ne zanima me ko je sve i zašto umiješan u nezakonite radnje”, rekao je on.

Sumnje Kolašinca da je okrivljenima u manipulacijama na štetu građana i banke, sve vrijeme pomagao ,,neko moćan” s lokalnog nivoa, postale su opravdanije nakon priznanja da su za pribavljanje matičnih brojeva korišteni birački spiskovi. Simptomatičan je i slučaj godinama nezaposlenog Željka Lisičića, koji je prema dokumentaciji banke zaposlen u Komunalnom preduzeću.

“Jasno je da je neko nezakonito koristio i pečat Komunalnog i ovjerio potvrdu u kojoj piše da radim u tom preduzeću. Tako, tužiću i tu firmu ukoliko mi ne isplate zarade – od dana ovjeravanja potvrde, jer nijesam dobio papire da mi je prestao radni odnos”, najavio je Lisičić.

Do sada se niko nije potrudio da sazna da li je i ko od sugrađana na funkcijama Rakočevićevoj, Bulatovićevoj i Medenici pomagao u pribavljanju podataka i lažirane dokumentacije za kredite koje su podizale. Oni koji su nezadovoljni presudom suda, najavljuju da će učiniti sve da se i to sazna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

OKO NAS

BIJELO POLJE I PLJEVLJA NA PRIVREMENOM FINANSIRANJU: Skupe koalicione prepirke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Političke krize zaustavile su usvajanje budžeta u Pljevljim i Bijelom Polju za tekuću godinu. Opštine su prinuđene na privremeno finansiranje, što bitno ograničava razvojne planove i efikasnost javnih službi

 

 

Zbog nesporazuma u vladajućim koalicijama, lokalni parlamenti Bijelog Polja i Pljevalja nijesu do kraja prošle godine usvojili odluke o budžetu za ovu godinu. Te dvije lokalne samouprave funkcionišu na osnovu odluke o privremenom finansiranju, koja se donosi najduže na tri mjeseca. Budžeti nijesu usvojeni, jer je u oba slučaja izostao određeni broj odbornika vladajuće većine na sjednicama loklanog parlmenta, zbog čega nije bilo kvoruma za rad.

U Bijelom Polju sukob je nastao između vladajućih Demokratske partije socijalista (DPS) i Bošnjačke stranke (BS). U BS su već duže nezadovoljni načinom na koji funkcioniše koalicija, a, sredinom sedmice, ispostavili su vrlo ambiciozne zahtjeve kao uslov za kvorum.

Ta stranka traži mjesto predsjednika Skupštine, sekretara Sekretarijata za investicije i izgradnju, te direktora Agencije za planiranje prostora. Od ranije traže osnivanje Javne ustanove „Avdo Međedović“, te direktora iz njihovih redova. Navodno, svi ti zahtjevi su DPS-u dostavljeni u četvrtak. BS je početkom godine najavila da će DPS-u ponuditi platformu i objasnila da, ukoliko novi sporazum ne bude prihvatljiv partnerima iz DPS-a i Evropskog saveza,  biće ponuđen partijama koje vrše vlast na državnom nivou.

Sa predstavnicima DPS-a su 18. januara održali su sastanak na temu prevazilaženja političke krize. Dogovor dvije partije izostao je. Nakon sastanka, predsjednik Opštinskog odbora (OO) BS i ministar u Vladi Crne Gore Ernad Suljević, podsjetio je da je njegova stranka osvojila skoro 5.000 glasova u Bijelom Polju “i time potvrdio status pojedinačno najjače partije u tom gradu”. Zbog toga, rekao je, imaju “dodatnu odgovornost prema građanima da investicionu politiku vode kvalitetnije, efikasnije i u interesu ravnomjernog razvoja grada”.

“Na sastanku je konstatovano da u pojedinim segmentima bilo prostora za efikasniji rad i kvalitetnije rezultate, te da je u narednom periodu neophodno posvetiti dodatnu pažnju rješavanju identifikovanih problema. Bijelo Polje vidimo kao razvojni centar sjevera Crne Gore, zbog čega je važno obezbijediti intenzivnija ulaganja, naročito u krajevima u kojima žive Bošnjaci, prije svega u dijelu razvoja lokalne infrastrukture”, saopštio je Suljević.

On je istakao da se ne smiju zanemariti ni identitetska pitanja. Suljević očekuje da će uskoro biti organizovan novi sastanak na kojem će detaljnije razmotriti naredne korake i prioritetne aktivnosti. Sjednica SO Bijelo Polje, na kojoj se očekuje usvajanje budžeta, zakazana je za 31. januar.

Izostankom sa sjednice SO odbornici BS onemogućili su usvajanje budžeta, koje tamošnji odbora Pokreta Evropa sad (PES) vidi kao  politički manevar. Kako tvrde, kriza vlasti je fingirana, s ciljem da BS ojača pregovaračku poziciju unutar vladajuće koalicije. Takav pristup, ocjenjuje opozicija, stvara vještačku nestabilnost kako bi se ostvario veći uticaj na raspodjelu funkcija i ključne odluke, potencijalno ugrožavajući stabilnost lokalne uprave i narušavajući povjerenje birača u političke procese.

Nastavak sjednice SO Pljevlja, koja je formalno započeta 29. decembra prošle godine, zakazan je za četvrtak, 22. januar. To je dogovoreno na kolegijumu šefova odborničkih klubova lokalnog parlamenta. No, prije toga, nije bilo sastanaka tamošnje vladajuće koalicije niti rješavanja nesuglasica, koje postoje već određeno vrijeme.  Neki od njih, PES i Demokrate, prethodno su tražili redefinisanje koalicione saradnje prije usvajanja ovogodišnjeg budžeta.

Navodno, sjednica je morala biti zakazana kako bi se ispoštovao Poslovnik, iako koalicioni saveznici nijesu vodili razgovore. Prema članu 76. tog dokumenta, predsjednik SO je dužan da sjednicu odloženu zbog nedostatka kvoruma sazove u roku od najviše 10 dana od odlaganja. Sjednica SO, na kojoj je trebalo da se razmatra i predlog budžeta, nije održana zbog nedostatka kvoruma. Od 34 odbornika, u skupštinskoj sali prisustvovalo je njih 13, od čega svega četiri iz redova vladajuće koalicije.

Nekoliko dana prije decembarske sjednice, opštinski odbori PES i Demokrata pozvali su rukovodstvo Nove srpske demokratije (NSD) da hitno inicira koalicione konsultacije i pokrene proces redefinisanja odnosa unutar lokalne vlasti prije održavanja sjednice SO. U zajedničkom pozivu, PES i Demokrate su naveli da je došlo do „umnožavanja problema i tačaka sporenja“ u funkcionisanju vlasti, kao i do pojedinačnih djelovanja političkih partnera bez zajedničkog usaglašavanja ključnih lokalnih politika. Podsjetili su i na  činjenicu da je Građanski pokret (GP) URA napustio lokalnu vlast, što, kako tvrde, dodatno povećava rizik od blokade rada SO i ugrožava zakonito funkcionisanje lokalne samouprave.

Dvije partije zahtijevaju zaključivanje novog koalicionog sporazuma, sa precizno definisanim pravima, obavezama i odgovornostima svih partnera.Konstantovali su i da  koalicioni dogovor iz 2023. godine „nije obezbijedio međusobno poštovanje pozicija“.

„Krajnje je neophodno da hitno uđemo u proces redefinisanja odnosa, što podrazumijeva uspostavljanje novih principa, jasnih granica odgovornosti i transparentnih kadrovskih procesa, radi unapređenja funkcionisanja lokalne samouprave“, poručili su iz PES-a i Demokrata.

Iz Nove su odgovorili da će razgovore zakazati poslije božićnih praznika, ali ih do sada još nijesu održali. I prošle godine pljevaljski parlament bio je u blokadi skoro tri mjeseca, usljed nedolaska šest odbornika NSD-a na sjednice. Razloge za bojkot nijesu saopštili javnosti. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, predsjednik  OO te stranke stranke Milan Lekić, u sukobu je sa svojim partijskim drugom, predsjednikom Opštine Dariom Vranešom. Nekolicina odbornika, bliskih Lekiću, zbog toga bojkotuje sjednice.

Vraneš je u novogodišnjem intervjuu „Vijestima“, međutim,  kazao da lokalna vlast funkcioniše dobro i da se to vidi po rezultatima. Objasnio je da postoje različita politička shvatanja po nekim pitanjima, “ali da smatra da ona više dolaze iz centrala pojedinih stranaka”.

Pljevaljski  lokalni parlament čine 34 odbornika, od kojih su 23 iz vlasti (15 iz Nove , DNP, , Ujedinjene Crne Gore i Pokreta za Pljevlja, po četiri iz Demokratske Crne Gore i PES). U vladajućoj koaliciji je ranije bio i jedan odbonik SNP,  koji je  nedavno napustio tu partiju i prešao u novoosnovani pokret Dragoslava Šćekića. GP  URA je u februaru prošle godine odlučio da uskrati podršku lokalnoj vlasti u Pljevljima, ocijenivši da nakon skoro dvije godine mandata vlast nema jasnu viziju razvoja, ne realizuje ključne projekte i nastavlja loše prakse iz prethodnog perioda.

Privremeno finansiranje u lokalnim samoupravama, zbog nedonošenja budžeta na vrijeme, obezbjeđuje samo puko funkcionisanje organa vlasti, ali i povlači sa sobom brojna ograničenja. Rashodi su striktno limitirani na jednu dvanaestinu prošlogodišnjeg budžeta mjesečno, što direktno onemogućava pokretanje novih aktivnosti i implementaciju razvojnih politika. Shodno tome, kapitalni projekti i investicije bivaju odloženi ili u potpunosti obustavljeni, dok se javne nabavke ne mogu dugoročno planirati niti sprovoditi. Javne ustanove, kao i korisnici grantova i subvencija, ograničeni su na minimalna sredstva, što direktno dovodi do pada kvaliteta javnih usluga i kašnjenja u isplati socijalnih davanja.

                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKA KOTLARNICA: Odlaganje rješenja, opet 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevaljska kotlarnica u Skerlićevoj ulici nastavlja sa radom, uprkos nalogu ekološke inspekcije za zatvaranje

 

 

Zatvaranje pljevaljske kotlarnice u Skerlićevoj ulici, uprkos rješenju ekološke inspekcije, ipak se nije desilo. Ekološki inspektor produžio je rok za izvršenje za 60 dana. U tom periodu je obaveza lokalnog preduzeća Grijanje, koje gazduje tim objektom, da pronađe tehničko rješenje za smanjenje emisija opasnih i zagađujućih materija. Kompromis je postignut nakon zahtjeva  Grijanja da im se ponovo produži rok za izvršenje rješenja, kojim je naloženo zatvaranje kotlarnice.

Kako su prije dvije sedmice saopštili iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), ekološki inspektor je sagledao sve okolnosti slučaja, a posebno konstataciju Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje da ne postoji uzročno-posljedična veza između zdravstvenog stanja stanovnika Pljevalja sa zagađenjem vazduha.

Ekološka inspekcija je sredinom decembra naložila direktoru preduzeća “Grijanje Pljevlja” Vladu Tošiću da zatvori kotlarnicu. Tošić je uzvratio tvrdnjama da su rezultati mjerenja zagađenja iz gradske kotlarnice u Pljevljima, “ nikada bolji”. Navodno je značajno smanjeno prekoračenje zagađujućih materija u odnosu na prethodnu godinu (praškaste materije sa 20 na 4, sumpor-dioksid sa 7 na 2, arsen sa 4 na 2 prekoračenja).

Značajna ulaganja u kotlarnicu,  prema tvrdnjama menadžmenta Grijanja, dovela su navodno do kvalitetnijeg sagorijevanja i smanjenja potrošnje uglja. Iz tog preduzeća su upozorili i da bi zatvaranje kotlarnice “imalo katastrofalne posljedice: popucale instalacije zbog smrzavanja, ogroman finansijski gubitak preduzeća i hiljade građana, uključujući ključne institucije bez grijanja”. Iz pljevaljske firme objašnjavaju da su prethodnih godina ugrađeni multicikloni i ventilatori dimnih gasova radi poboljšanja sagorijevanja i smanjenja zagađenja.

Kotlarnica je, međutim, godinama predmet oštrih kritika. Ranije je već zabranjivan njen rad od strane ekološke inspekcije, a stanari Skerlićeve ulice kontinuirano  zahtijevaju njeno trajno zatvaranje.

MERS je, međutim,  krajem oktobra 2025. godine, poništio rješenje Agencije za zaštitu životne sredine, pa je pljevaljska toplana proradila nakon višemjesečne pauze. Stanari zgrade u Skerlićevoj ulici, u kojoj se nalazi kotlarnica, kao i ekološki aktivisti iz Pljevalja, taj objekat nazivaju najvećim zagađivačem u gradu. Oni tvrde da njegovo pokretanje predstavlja kršenje zakona i direktno ugrožavanje zdravlja građana.

Nakon što su analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) krajem 2024. godine potvrdile prekoračenje dozvoljenih koncentracija štetnih materija, ekološka inspekcija je i tada zabranila rad kotlarnice. Poslije žalbe i urgencije preduzeća, izvršenje rješenja je privremeno odloženo, ali je zabrana rada ponovo stupila na snagu 15. maja 2025. godine. “Grijanje” je uložilo žalbu na odluku Agencije , kojom je 21. jula naloženo zatvaranje kotlarnice, pa je sudbina tog postrojenja zavisila od Ministarstva, koje je krajem oktobra dalo “zeleno svjetlo”.

Rješenjem Agencije naloženo je potpuno obustavljanje proizvodnje i isporuke toplotne energije iz kotlarnice “zbog utvrđenog zagađenja životne sredine i prekoračenja dozvoljenih koncentracija štetnih materija u vazduhu i zemljištu”. U obrazloženju piše da su mjerne jedinice Ministarstva ekologije utvrdile prisustvo praškastih materija, ugljen-monoksida i arsena u količinama koje značajno prelaze propisane granice tolerancije”. Ekološki inspektor je zaključio da dalji rad kotlarnice predstavlja neposrednu opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Pljevlja su jedina opština u Crnoj Gori koja ima sistem daljinskog grijanja,  kojim se zagrijava 34.000 kvadrata stambenog i poslovnog prostora. Iz “Grijanja”  tvrde  da bi zatvaranjem kotlarnice preduzeće izgubilo svrhu postojanja, jer korisnicima ne mogu ponuditi alternativni vid grijanja. Navode da su u posljednje dvije godine potrošnju uglja smanjili su sa 2.400 na 1.500 tona zahvaljujući investicijama u kotlarnicu i sekundarnu mrežu. Opština i država uložile su stotine hiljada eura u modernizaciju sistema, od zamjene instalacija do ugradnje ventilatora dimnih gasova koji poboljšavaju sagorijevanje i smanjuju emisije.

Postrojenje trenutno zapošljava 33 radnika, od čega je 16 u administraciji, a 17 u proizvodnji, svi na neodređeno vrijeme. Prekid rada kotlarnice otvorio bi ozbiljna pitanja o njihovim radnim mjestima i sigurnosti zaposlenja, ali i o održavanju i funkcionisanju sistema grijanja u gradu.

Posljednje najave zatvaranja otvorile su i sukob na relaciji lokalna vlast – država, ali i među pojedinim lokalnim funkcionerima. Demokrate su optužile predsjednika Opštine Darija Vraneša i nadležne opštinske službe da su propustile da izvrše svoje zakonske obaveze. Vraneš je podržao sugrađane koji su sprječavali inspektorku da 30. decembra zapečati kotlarnicu. Sa tog skupa on je pozvao direktora Grijanja da podnese ostavku i zaprijetio da će korisnici  kotlarnice blokirati  Termoelektranu. Takođe, “podigao je prašinu” oko izdavanja urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za ugradnju neophodnih vrećastih filtera, čija bi instalacija doprinijela smanjenju zagađenja zraka u gradu.Kako tvrdi Vraneš, UTU nijesu dobijeni zbog “neriješenog  pitanja lokacije skladištenja opasnog otpada“ koji nastaje radom filtera.

Iz Vlade tvrde da taj otpad, iako se često klasifikuje kao industrijski, a u nekim slučajevima i opasan (što zahtijeva laboratorijsku analizu), ima uspostavljene protokole za zbrinjavanje. Istovremeno, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić je pozvao  Vraneša i direktora “Grijanja” da građanima daju “neke odgovore”.

“I Vraneš i Tošić duguju Pljevljacima odgovor na pitanje: zašto nisu postupili po nalogu inspekcije od prije godinu dana i ugradili dva obična filtera? Mislim da od Vraneša još nismo dobili ni odgovor na pitanje: gdje je nestao novac za ekološke projekte koji mu je uplaćen? Koliko je od tog novca mogao građanima da kupi peći za pelet? Koliko peleta? Koliko fasada na stambenim objektima? Koliko pomoći da pruži pojedincima koji koriste ugalj za grijanje? Nema odgovora. Prvo odgovori na ova pitanja, pa da se odluči o sudbini kotlarnice”, saopštio je Ćulafić.

Ipak, Demokrate su u par saopštenja zagovarale stav da bi naglo gašenje kotlarnice prouzrokovalo nesagledive posljedice. Kako su naveli, nije sporno da je kotlarnica zagađivač, ali njeno eliminisanje mora biti postepeno, a ne naglo. Upozorili su i da “u grijnoj sezoni 2026/2027. kotlarnica ne bi smjela raditi bez ispunjavanja strogih tehničkih standarda i značajnih ulaganja u opremu”. Iz te stranke je najavljeno i da će tražiti da se iz budžeta Opštine usmjere sredstva za dodatnu tehničku opremu, uz očekivanje da država realizuje svoj dio obaveza u projektu toplifikacije. Podsjećaju da je EPCG već realizovala prvu fazu projekta, te da je neophodno da opština iskoristi 2026. godinu za hitno širenje sekundarne mreže, od projektovanja do izvođenja radova.

                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SVJEDOČENJE BIVŠEG POMOĆNIKA UPRAVE POLICIJE U SLUČAJU BELIVUK: Baković ruši dio optužnice?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor kriminalistike Enis Baković kazao je u Višem sudu da srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, koji slove za visokorangirane članove kavačkog kriminalnog klana,nije bila izrečena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru već samo operativna mjera za bezbjednosno interesantne osobe

 

 

Srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, koji slove za visokorangirane članove kavačkog kriminalnog klana nije bila izrečena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru već samo operativna mjera za bezbjednosno interesantne osobe. Tako je u podgoričkom Višem sudu započeo svoje svjedočenje nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor kriminalistike Enis Baković, koji je saslušan kao svjedok u postupku protiv bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog specijanog tužioca Saše Čađenovića.

Lazoviću je optužnicom specijalnog državnog tužilaštva stavljeno, između ostalog, na teret da je tražio ukidanje mjera zabrane ulaska za Belivuka i Miljkovića, što je on demantovo. A sada i Baković.

„Veljko Belivuk i Marko Miljković su kao pripadnici organizovane kriminalne grupe bili na operativnoj mjeri BIL. Dakle to nije zabrana ulaska, to je operativna mjera. To je bilo 2018. Ukoliko se lica koja su pod operativnom mjerom pojave na graničnom prelazu kontaktira se Sektor kriminalističke policije. Nakon toga se odluči da li im se dozvoljava ulazak. Ukoliko se odluči da neka bezbjednosno interesantna osoba bude puštena u Crnu Goru, a takvih zahtjeva je bilo i od partnerskih službi, ta osoba je bila pod nadzorom i bitni su bili kontakti osobe koje će ostvariti u Crnoj Gori, kazao je Baković.

On je rekao da mu je u decembru 2020. godine Lazović, dok su čekali početak kolegujuma, dao usmeni zahtjev da se Belivuku i Miljkoviću izbriše operativna mjera zbog rada na predmetu.

„U tome nisam vidio ništa sporno, jer se to radilo, da se neka lica isprate, opserviraju.  Dao sam nalog Aleksandru Boškoviću za to i sve sam mu do detalja ispričao o  zahtjevu Lazovića. On je javio da je mjera maknuta. Nisam Lazovića pitao koji je predmet u pitanju, nisam imao pravo na to, niti sam imao razlog da sumnjam, kazao je Baković.

Nije se mogao setiti koliko je  puta ukidana operativna mera, ali je kazao da se radi o većem broju i da je to dio prakse.

„Da nije bila skinuta mjera a da su se Belivuk i Miljković pojavili na granični prelaz, granična policija bi obavijestila SKP nakon čega bi donijeli odluku da li da ih pustimo ili ne“, kazao je Baković u Višem sudu.

Tvrdio je i  da je imao profesionalnu saradnju sa Lazovićem i da on nikada od njega nije tražio da uradi nešto nezakonito.

I dok odbrana tvrdi da je iskazom Bakovića srušena optužnica, prigovor je imao specijalni tužilac Miloš Šoškić koji  tvrdi da je svjedok iskazom pokušao da olakša položaj optuženom Lazoviću. Kazao je da je Bakovićev iskaz u suprotnosti sa Zakonom o strancima, ali i onim što je izjavio u istrazi.

Prigovor je zapisnički unijet, kao  i zapažanje sudskog vijeća da je Baković tokom svjedočenja u cjelosti ostao pri iskazu koji je dao u prethodnom postupku.

Baković je objasnio i da ne postoji nikakav pravilnik o tome kako se neko lice stavlja ili skida sa spiska bezbjednosno interesantnih lica.

Ovim svjedočenjem, smatra poslanica Evrope sad (PES) Jelena Nedović, ogoljena je istina o tome da je dio bezbjednosnog aparata u Crnoj Gori godinama radio ne u interesu države, već kriminala.

“Brisanje operativnih mjera za lica označena kao pripadnici kriminalne organizacije nije administrativni potez. To je svjesna odluka koja kriminalcima otvara prostor, a institucija pretvara u saučesnike. Nije ovdje problem jedan čovjek. Problem je sistem u kojem su papiri bili čisti, a bezbjednost države prljava. Sistem u kojem su operativna mjerenja služile za zaštitu “odabranih”, a ne građana. Svjedočenje bivšeg policijskog funkcionera (Enisa) Bakovića, potvrđuje zašto je Crna Gora godinama stajala na mjestu – jer nema države tamo gdje kriminal ima institucionalnu zaštitu“, navela je.

Ona smatra da i ako nije bilo formalno zabrane ulaska, uklanjanje operativnih mjera za lica označena kao prijetnja nacionalnoj bezbjednosti, bez pravila i pisanog traga jeste suštinski i sistemski problem ovog slučaja.

“Ovo je ključni momenat. Nije postojao pravilnik. Što i Baković kaže – nije bilo pravilnika kako se neko stavlja na operativnu mjeru – niti kako se ta mjera skida a to znači da su se odluke donosile proizvoljno i sistem je bio otvoren za zloupotrebu. Zaključak ove priče stavljanja pa brisanja operativnih mjera – brisanjem operativnih mjera iz sistema, policija je izgubila svaku obavezu da su nadležna službena lica nadležna za interese Crne Gore. Nakon što je ta mjera uklonjena, takvo se lice u sistemu pojavljuje kao običan putnik – bez upozorenja, bez alarma i bez ikakve institucionalne reakcije“, saopštila je  poslanica Nedović.

Baković u iskazu tvrdi  da je alarm ipak upaljen čim su se srpski kriminalci pojavili na graničnom prelazu.„Sredinom januara 2021.godine pozvao me tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi i rekao da su se ova lica pojavila na graničnom prelazu Tivat. Rekao sam mu da pozove Zorana Lazovića i znam da su bile mjere prema nekim licima, kazao je tokom svjedočenja.

Suđenje u  Višem sudu biće nastavljeno 22.janura.

Svetlana ĐOKIĆ 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo