Povežite se sa nama

OKO NAS

OTVOREN PRVI SPECIJALIZOVANI CENTAR ZA AUTIZAM: Korak za kvalitetniji život

Objavljeno prije

na

Tri dana pred obilježavanje Svjetskog dana autizma u Podgorici je otvoren prvi specijalizovani Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju.

Ova ustanova nazvana je ,,Ognjen Rakočević”, po jedanaestogodišnjem dječaku čiji su nestanak i smrt prije dvije godine ujedinili građane kroz 12 dana potrage. Slučaj plavokosog Ognjena skrenuo je pažnju društva na autizam i uslove koje osobama sa ovim poremećajem država (ne) obezbjeđuje.

Sa zakašnjenjem od godinu i po dana, predsjednik Vlade Duško Marković, u društvu ministra zdravlja Kenana Hrapovića, svečano je 30. marta otvorio ovu ustanovu. Prostor površine 410 metara kvadratnih za aktivnosti Centra za autizam ustupili su Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Oni su, uz donacije Međunarodnog kluba žena, fondacije ,,Ognjen Rakočević”, Ambasade Azerbejdžana, kompanije Čelebić i gradske Službe održavanja, obezbijedili medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura.

U julu 2016. godine, izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, za osnivanje Centra za autizam predviđen je rok od šest mjeseci, koji nije ispoštovan.

Međutim, Centar je ipak otvoren i porodicama koje su suočene sa problemom autizma, pomoć će biti izuzetno značajna.

Milka Šćepanović, predsjednica NVO Naše sunce, majka je desetogodišnjeg dječaka koji ima razvojnu disfaziju, oboljenje iz autističnog spektra.

Ona u razgovoru za Monitor kaže da otvaranje Centra za autizam roditeljima koji se suočavaju sa ovim problemom predstavlja jedan dio riješenog problema.

,,Očekujemo da u Centru imamo sve one tretmane koje do sada roditelji djece koja imaju stanje autizma nijesu imali u svojoj državi, da ne moraju da odlaze van Crne Gore kako bi liječili svoju djecu”, kaže ona.

Prije osnivanja ove ustanove, dijagnostifikovanje i medicinska njega djeci sa poremećajima iz autističnog spektra uglavnom su pružani u centrima u regionu, jer Crna Gora za ovako nešto nije imala uslova.

Sada će u glavnom gradu biti obezbijeđeni postupci rane dijagnostike i mjere intervencije, liječenje, fizikalna terapija i zdravstvena potpora djeci sa autizmom bez obzira na uzrast.

Sa djecom će u Centru raditi jedan specijalista fizikalne medicine, šest fizioterapeuta i 17 defektologa, psihologa i socijalnih radnika.

Prilikom otvaranja, ministar Hrapović je kazao da će se do povratka tri specijalizanta sa edukacije, angažovati psihijatri iz okruženja. Centrom će rukovoditi klinički psiholog Nada Ševaljević.

Život porodice koja je suočena sa autizmom nije nimalo lak, kaže Milka Šćepanović.

,,Kada znate da imati drugačije dijete, dijete koje ima posebne potrebe, dijete koje zahtijeva punu brigu i pažnju, shvatite da ste majka konstantno koliko je to god potrebno vašem djetetu”, objašnjava ona i ističe da buđenjem društvene svijesti diskriminaciju takve djece treba svesti na minimum.

U svrhu integrisanja djece sa posebnim potrebama u društvo, u Crnoj Gori primjenjuje se praksa inkluzivnog obrazovanja.

Dejana Kecojević asistent je u vrtiću ,,Jelena Ćetković 2”, gdje se nalaze i dva djeteta sa autizmom.

Njeno iskustvo, kada je riječ o međusobnom prihvatanju zdrave djece i djece sa dijagnozom autizma je pozitivno. ,,Djeca iz grupe lijepo prihvataju dijete sa autizmom. Pažljivi su i biraju igre u koje mogu biti uključena i autistična djeca”, kaže Dejana.

Međutim, ona ističe da je otvaranje Centra samo jedan od koraka koji bi trebalo da poboljšaju kvalitet života osoba koje su suočene sa ovom dijagnozom.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana osoba sa autizmom, na podgoričkom Trgu nezavisnosti, Martina Čurović iz Fondacije ,,Ognjen Rakočević” istakla je da se otvaranjem Centra za autizam nije dostigao krajnji cilj.

,,Imamo još puno toga da radimo kako bismo pomogli osobama sa autizmom. Treba da radimo na edukaciji učitelja, nastavnika da bi se kapaciteti osoba sa autizmom iskoristili maksimalno”, kazala je Čurović.

I Milka Šćepanović saglasna je sa ovom konstatacijom.

,,Kao roditelj i predstavnik NVO koja se bavi ovom problematikom, očekujem da Centar zaživi i da država obrati maksimalnu pažnju na djecu sa autizmom. Ono što kao društvo u cjelini, a sve u saradnji sa institucijama sistema moramo da uradimo, jeste da se trudimo da naša djeca što bolje napreduju, da imaju tehničku podršku i asistente u nastavi od najranijeg uzrasta (vrtića), pa do školskog. Samo dobrom saradnjom, pažnjom, edukacijom kadra, možemo da pomognemo autističnim osobama kako bi oni kasnije mogli da budu korisni članovi društva”, ističe.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo