Povežite se sa nama

OKO NAS

OTVOREN PRVI SPECIJALIZOVANI CENTAR ZA AUTIZAM: Korak za kvalitetniji život

Objavljeno prije

na

Tri dana pred obilježavanje Svjetskog dana autizma u Podgorici je otvoren prvi specijalizovani Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju.

Ova ustanova nazvana je ,,Ognjen Rakočević”, po jedanaestogodišnjem dječaku čiji su nestanak i smrt prije dvije godine ujedinili građane kroz 12 dana potrage. Slučaj plavokosog Ognjena skrenuo je pažnju društva na autizam i uslove koje osobama sa ovim poremećajem država (ne) obezbjeđuje.

Sa zakašnjenjem od godinu i po dana, predsjednik Vlade Duško Marković, u društvu ministra zdravlja Kenana Hrapovića, svečano je 30. marta otvorio ovu ustanovu. Prostor površine 410 metara kvadratnih za aktivnosti Centra za autizam ustupili su Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Oni su, uz donacije Međunarodnog kluba žena, fondacije ,,Ognjen Rakočević”, Ambasade Azerbejdžana, kompanije Čelebić i gradske Službe održavanja, obezbijedili medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura.

U julu 2016. godine, izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, za osnivanje Centra za autizam predviđen je rok od šest mjeseci, koji nije ispoštovan.

Međutim, Centar je ipak otvoren i porodicama koje su suočene sa problemom autizma, pomoć će biti izuzetno značajna.

Milka Šćepanović, predsjednica NVO Naše sunce, majka je desetogodišnjeg dječaka koji ima razvojnu disfaziju, oboljenje iz autističnog spektra.

Ona u razgovoru za Monitor kaže da otvaranje Centra za autizam roditeljima koji se suočavaju sa ovim problemom predstavlja jedan dio riješenog problema.

,,Očekujemo da u Centru imamo sve one tretmane koje do sada roditelji djece koja imaju stanje autizma nijesu imali u svojoj državi, da ne moraju da odlaze van Crne Gore kako bi liječili svoju djecu”, kaže ona.

Prije osnivanja ove ustanove, dijagnostifikovanje i medicinska njega djeci sa poremećajima iz autističnog spektra uglavnom su pružani u centrima u regionu, jer Crna Gora za ovako nešto nije imala uslova.

Sada će u glavnom gradu biti obezbijeđeni postupci rane dijagnostike i mjere intervencije, liječenje, fizikalna terapija i zdravstvena potpora djeci sa autizmom bez obzira na uzrast.

Sa djecom će u Centru raditi jedan specijalista fizikalne medicine, šest fizioterapeuta i 17 defektologa, psihologa i socijalnih radnika.

Prilikom otvaranja, ministar Hrapović je kazao da će se do povratka tri specijalizanta sa edukacije, angažovati psihijatri iz okruženja. Centrom će rukovoditi klinički psiholog Nada Ševaljević.

Život porodice koja je suočena sa autizmom nije nimalo lak, kaže Milka Šćepanović.

,,Kada znate da imati drugačije dijete, dijete koje ima posebne potrebe, dijete koje zahtijeva punu brigu i pažnju, shvatite da ste majka konstantno koliko je to god potrebno vašem djetetu”, objašnjava ona i ističe da buđenjem društvene svijesti diskriminaciju takve djece treba svesti na minimum.

U svrhu integrisanja djece sa posebnim potrebama u društvo, u Crnoj Gori primjenjuje se praksa inkluzivnog obrazovanja.

Dejana Kecojević asistent je u vrtiću ,,Jelena Ćetković 2”, gdje se nalaze i dva djeteta sa autizmom.

Njeno iskustvo, kada je riječ o međusobnom prihvatanju zdrave djece i djece sa dijagnozom autizma je pozitivno. ,,Djeca iz grupe lijepo prihvataju dijete sa autizmom. Pažljivi su i biraju igre u koje mogu biti uključena i autistična djeca”, kaže Dejana.

Međutim, ona ističe da je otvaranje Centra samo jedan od koraka koji bi trebalo da poboljšaju kvalitet života osoba koje su suočene sa ovom dijagnozom.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana osoba sa autizmom, na podgoričkom Trgu nezavisnosti, Martina Čurović iz Fondacije ,,Ognjen Rakočević” istakla je da se otvaranjem Centra za autizam nije dostigao krajnji cilj.

,,Imamo još puno toga da radimo kako bismo pomogli osobama sa autizmom. Treba da radimo na edukaciji učitelja, nastavnika da bi se kapaciteti osoba sa autizmom iskoristili maksimalno”, kazala je Čurović.

I Milka Šćepanović saglasna je sa ovom konstatacijom.

,,Kao roditelj i predstavnik NVO koja se bavi ovom problematikom, očekujem da Centar zaživi i da država obrati maksimalnu pažnju na djecu sa autizmom. Ono što kao društvo u cjelini, a sve u saradnji sa institucijama sistema moramo da uradimo, jeste da se trudimo da naša djeca što bolje napreduju, da imaju tehničku podršku i asistente u nastavi od najranijeg uzrasta (vrtića), pa do školskog. Samo dobrom saradnjom, pažnjom, edukacijom kadra, možemo da pomognemo autističnim osobama kako bi oni kasnije mogli da budu korisni članovi društva”, ističe.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo