Povežite se sa nama

OKO NAS

OTVOREN PRVI SPECIJALIZOVANI CENTAR ZA AUTIZAM: Korak za kvalitetniji život

Objavljeno prije

na

Tri dana pred obilježavanje Svjetskog dana autizma u Podgorici je otvoren prvi specijalizovani Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju.

Ova ustanova nazvana je ,,Ognjen Rakočević”, po jedanaestogodišnjem dječaku čiji su nestanak i smrt prije dvije godine ujedinili građane kroz 12 dana potrage. Slučaj plavokosog Ognjena skrenuo je pažnju društva na autizam i uslove koje osobama sa ovim poremećajem država (ne) obezbjeđuje.

Sa zakašnjenjem od godinu i po dana, predsjednik Vlade Duško Marković, u društvu ministra zdravlja Kenana Hrapovića, svečano je 30. marta otvorio ovu ustanovu. Prostor površine 410 metara kvadratnih za aktivnosti Centra za autizam ustupili su Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Oni su, uz donacije Međunarodnog kluba žena, fondacije ,,Ognjen Rakočević”, Ambasade Azerbejdžana, kompanije Čelebić i gradske Službe održavanja, obezbijedili medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura.

U julu 2016. godine, izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, za osnivanje Centra za autizam predviđen je rok od šest mjeseci, koji nije ispoštovan.

Međutim, Centar je ipak otvoren i porodicama koje su suočene sa problemom autizma, pomoć će biti izuzetno značajna.

Milka Šćepanović, predsjednica NVO Naše sunce, majka je desetogodišnjeg dječaka koji ima razvojnu disfaziju, oboljenje iz autističnog spektra.

Ona u razgovoru za Monitor kaže da otvaranje Centra za autizam roditeljima koji se suočavaju sa ovim problemom predstavlja jedan dio riješenog problema.

,,Očekujemo da u Centru imamo sve one tretmane koje do sada roditelji djece koja imaju stanje autizma nijesu imali u svojoj državi, da ne moraju da odlaze van Crne Gore kako bi liječili svoju djecu”, kaže ona.

Prije osnivanja ove ustanove, dijagnostifikovanje i medicinska njega djeci sa poremećajima iz autističnog spektra uglavnom su pružani u centrima u regionu, jer Crna Gora za ovako nešto nije imala uslova.

Sada će u glavnom gradu biti obezbijeđeni postupci rane dijagnostike i mjere intervencije, liječenje, fizikalna terapija i zdravstvena potpora djeci sa autizmom bez obzira na uzrast.

Sa djecom će u Centru raditi jedan specijalista fizikalne medicine, šest fizioterapeuta i 17 defektologa, psihologa i socijalnih radnika.

Prilikom otvaranja, ministar Hrapović je kazao da će se do povratka tri specijalizanta sa edukacije, angažovati psihijatri iz okruženja. Centrom će rukovoditi klinički psiholog Nada Ševaljević.

Život porodice koja je suočena sa autizmom nije nimalo lak, kaže Milka Šćepanović.

,,Kada znate da imati drugačije dijete, dijete koje ima posebne potrebe, dijete koje zahtijeva punu brigu i pažnju, shvatite da ste majka konstantno koliko je to god potrebno vašem djetetu”, objašnjava ona i ističe da buđenjem društvene svijesti diskriminaciju takve djece treba svesti na minimum.

U svrhu integrisanja djece sa posebnim potrebama u društvo, u Crnoj Gori primjenjuje se praksa inkluzivnog obrazovanja.

Dejana Kecojević asistent je u vrtiću ,,Jelena Ćetković 2”, gdje se nalaze i dva djeteta sa autizmom.

Njeno iskustvo, kada je riječ o međusobnom prihvatanju zdrave djece i djece sa dijagnozom autizma je pozitivno. ,,Djeca iz grupe lijepo prihvataju dijete sa autizmom. Pažljivi su i biraju igre u koje mogu biti uključena i autistična djeca”, kaže Dejana.

Međutim, ona ističe da je otvaranje Centra samo jedan od koraka koji bi trebalo da poboljšaju kvalitet života osoba koje su suočene sa ovom dijagnozom.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana osoba sa autizmom, na podgoričkom Trgu nezavisnosti, Martina Čurović iz Fondacije ,,Ognjen Rakočević” istakla je da se otvaranjem Centra za autizam nije dostigao krajnji cilj.

,,Imamo još puno toga da radimo kako bismo pomogli osobama sa autizmom. Treba da radimo na edukaciji učitelja, nastavnika da bi se kapaciteti osoba sa autizmom iskoristili maksimalno”, kazala je Čurović.

I Milka Šćepanović saglasna je sa ovom konstatacijom.

,,Kao roditelj i predstavnik NVO koja se bavi ovom problematikom, očekujem da Centar zaživi i da država obrati maksimalnu pažnju na djecu sa autizmom. Ono što kao društvo u cjelini, a sve u saradnji sa institucijama sistema moramo da uradimo, jeste da se trudimo da naša djeca što bolje napreduju, da imaju tehničku podršku i asistente u nastavi od najranijeg uzrasta (vrtića), pa do školskog. Samo dobrom saradnjom, pažnjom, edukacijom kadra, možemo da pomognemo autističnim osobama kako bi oni kasnije mogli da budu korisni članovi društva”, ističe.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo