Povežite se sa nama

OKO NAS

UNIŠTAVANJE ULCINJSKE MASLINADE: Usud pohlepe

Objavljeno prije

na

Nakon tri veoma loše berbe, ulcinjski maslinari i uljari su ove godine bili sasvim zadovoljni. Prikupljeno je oko 80 odsto od tzv. velikog roda. Što je, možda, važnije: plod je bio zdrav, pa je ulje bilo izuzetnog kvaliteta.

Eksperti očekuju da će, s obzirom na atmosferske prilike koje su vladale na početku ove godine, nova berba, koja će krenuti početkom novembra, takođe biti dobra.

Primjetno je da se Ulcinjani opet vraćaju maslinarstvu, grani koja je tradicionalno bila njihov važan izvor prihoda. U situaciji kada je oko trećine maslinjaka Crnogorskog primorja uništeno, oko 85.000 stabala stoljetnih maslina u Ulcinju, imaju još veći ekološki, kulturni, istorijski i ekonomski značaj. Oni su najveći živi spomenik maslinarstva na Jadranu.

Nakon dužeg vremena tako nešto se prepoznaje i od strane Vlade Crne Gore koja je objavila da će praktično tokom čitave ove godine odobravati kredite za ,,podizanje novih, revitalizaciju postojećih maslinjaka, nabavku opreme, upravljanje biljnim otpadom, podizanje podzida, kao i privođenje neobradivog zemljišta poljoprivredi za sadnju maslina”.

Podržavaju se investicije u cilju povećanja površina pod novim zasadima i boljeg iskorištavanja starih zasada. Podrška nabavci opreme za maslinarstvo usmjerena je na osavremenjavanje proizvodnje, a poseban akcenat stavlja se na kultivisanje neobradivog zemljišta za sadnju maslina, kao i na uređenje maslinjaka. Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50 odsto od vrijednosti investicije, osim za kultivisanje neobradivog zemljišta za sadnju maslina gdje iznosi do 60 odsto. Ukupna vrijednost prihvatljivih investicija je do 10.000 eura dok poljoprivredno gazdinstvo može ostvariti maksimalnu visinu podrške do 5.000 eura u toku godine.

Ali, istovremeno se nad ulcinjskom Maslinadom nadvila strašna opasnost od apartmanizacije i betonizacije. Tačnije devastacije, jer je nakon trošenja prostora po cijeloj teritoriji ove opštine, došao red i na gradnju u – stoljetnim maslinjacima! U vremenu kada je sve podređeno bezobzirnoj kupovini i prodaji, te gradnji novih smještajnih jedinica koje se moraju smjestiti u što atraktivniji prostor kako bi se lakše postigla željena cijena i našao kupac, tako nešto je logično. Još ako se zna da je u Ulcinju nelegalno izgrađeno preko sedam hiljada objekata, a da se i sada u 90 odsto slučajeva gradi ili nadograđuje ,,na divlje”, slika postaje potpuna.

Predsjednica Društva Martin Schneider-Jacoby, arhitektica Zenepa Lika, upozorava da bi uskoro Maslinada mogla da postane nalik na obale Bojane gdje se duž čitavog desnog kraka ređaju kućica do kućice.

,,U ime ‘profita’ se ovaj jedinstveni prostor zauvijek nemilosrdno razara i nepovratno se vrši prenamjena poljoprivrednog zemljišta u stambeni prostor. I to pod firmom ‘privremenih objekata’, a žmurenjem i nezainteresovanošću nadležnih instititucija. Nema iskrene volje niti ozbiljnog zalaganja da se on očuva, kako na lokalnom tako i na državnom nivou”, ističe ona u izjavi za Monitor.

Nakon prošlogodišnjeg vapaja iz Ulcinja da će, ukoliko se hitno ne preduzmu odlučne i konkretne mjere, desiti ekocid u Maslinadi, Vlada Crne Gore je oformila međuresorsku grupu na čelu sa vicepremijerom i ministrom pravde Zoranom Pažinom. No, ta je grupa samo jednom došla u Ulcinj, slikala se, izdala saopštenje i na tome se praktično sve završilo.

Maslinada je definitivno postala građevinska zona, iako je tako nešto zakonom zabranjeno. Sve više se grade čvrsti objekti, koji uglavnom služe za izdavanje. Kilometri suvomeđa (podzida) se popločavaju, kaldrme se dijelom betoniraju, stare česme – svjedoci drevne kulturne baštine – prepuštene su zubu vremena i žalosno propadaju… Maslinjak dnevno gubi ambijentalno-kulturološku vrijednost i značaj.

,,Najnoviji napadi ‘valorizacije’ u srcu maslinjaka pokazuju koliko su institucije slabe, nemoćne, pa i nezainteresovane kada je u pitanju devastacija prostora” kaže Lika. „Novi Zakon o planiranju i legalizaciji je otvorio put za dodatnu devastaciju. Privremeni objekti niču kao pečurke, bez ikakve kontrole. Nadležnih nema, jer svi prebacuju loptu jedni drugima. Ako se neko usudi da prijavi izgradnju, dok inspektori stignu na mjesto zločina, od prijavljenih početnih radova, naići će na već podignute objekte; do tada je prostor već devastiran. Slobodni pogled kroz maslinjak je blokiran, specifičnost prostora se ograničava, protok energije je prekinut! Nastaje novo naselje u zoni gdje je namjena isključivo ‘poljoprivredna djelatnost'”, tvrdi Lika.

Iz Opštine su saopštili da je Maslinada područje izuzetne vrijednosti, jedinstven park prirode kakvog nema nigdje na Mediteranu, ali se dalje od komplimenata nije otišlo.

Čudno je što ni riječ o svemu javno nijesu rekli iz nekoliko udruženja koja okupljaju maslinare. To su oni koji su godinama insistirali na vraćanju stvarnim vlasnicima otetih maslinjaka u Valdanosu i on koji su se suprotstavili namjerama Vlade da se u toj predivnoj uvali grade hoteli i vile za prodaju.

U ulcinjskoj opoziciji smatraju da ovom neredu pogoduje stanje haosa koje vlada u lokalnoj samoupravi, gdje odlazeća vlast grčevito pokušava da sačuva svoje pozicije.

U URA ukazuju da su masline ulcinjska znamenitost i da ih treba zaštititi pri UNESCO-u ukoliko Ulcinj i Crna Gora žele u Evropsku uniju, između ostalog, da budu prepoznati i po maslinarstvu.

„Smatramo da bi se uvrštavanjem naše Maslinade na Listu zaštićene svjetske baštine razvoj odvijao u najdubljoj interakciji sa potrebama države, opštine Ulcinj i lokalnog stanovništva. To bi osiguralo zadovoljenje socijalnih, ekoloških i ekonomskih kriterijuma i očuvanje ovog unikata prirode za sve građane svijeta”, dodaju iz ove političke grupacije.

,,Koliko truda su naši preci unosili, koliko ljubavi i upornosti, to se još uvijek može vidjeti. To bi trebalo nama da služi kao motor za očuvanje, njegu i zaštitu ovog jedinstvenog prostora i naše tradicije”, kaže Lika. ,,Baš iz razloga što nije bilo izgradnje, što je čist, originalan i autentičan, naši strani i domaći posjetioci i turisti ostaju očarani nakon obilaska i šetnje kroz Maslinadu. Jedinstvena ponuda za turiste koju, ako ovako nastavimo, gubimo zauvijek”.

Ima stabala masline koja su ovdje stara i blizu 2.000 godina. Samo iz bezdana pohlepe može nekome pasti na pamet da danas ovako ,,valorizuje” ono čime su se Ulcinjani tokom čitave svoje istorije dičili. Da remeti red i mir u prostoru blagoslovenih biljaka koje su upravo simbol mira.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo