Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: NEZADOVOLJSTVO PRESUDOM BIVŠIM RADNICIMA ATLAS BANKE: Osam mjeseci za milion eura

Objavljeno prije

na

Nekolicina Kolašinca, koji tvrde da su višestruko oštećeni postupanjima bivših radnika poslovnice Atlas banke u tom gradu, spremaju se na neuobičajen potez. Oni će, kako najavljuju, prikupljati potpise za peticiju, kojom će tražiti ponavljanje suđenja Dragani Bulatović, Lidiji Bulatović i Milošu Medenici. Njima je prije petnaestak dana Vijeće Osnovnog suda u Kolašinu, kojim je predsjedavao Arsen Popović, izreklo zatvorske kazne od po osam mjeseci. Osnovni državni tužilac (ODT) Vojislav Grujić, prvobitno ih je teretio za zloupotrebu službenog položaja, čime su, navodno, oštetili banku za oko 1,1 milion eura. Nezadovoljni Kolašinci misle da je kazna preblaga.

Oni su odlučni da učine sve što treba da se postupak ponovi. Smatraju da je nedopustivo da neko ko, prije svega, ,,udari na obraz” 400 sugrađana, a onda ošteti i banku za toliku sumu, može proći s kaznom od samo osam mjeseci zatvora.

Prošle godine u martu, nakon saslušanja 400 svjedoka na čija su imena upisani fiktivni krediti, podignut je optužni predmet. Suđenje je počelo u maju iste godine, a optuženi su se branili sa slobode.

Kako su tokom postupka izjavile optužene, fiktivne kredite na ime sugrađana, a bez njihovog znanja, uzimale su ,,kako bi pokrile prethodno regularno odobrene kredite, koji su se pokazali kao nenaplativi”. One tvrde da je službenica, koja je ranije bila šefica šaltera, odobravala kredite, za koje je, nakon njenog odlaska na trudničko bolovanje, odnosno otkaza, bilo nemoguće obezbijediti redovnu uplatu rata. Takođe, kako su kazale, u tim slučajevima bila su nemoguća i utuženja korisnika kreditnih sredstva.

,,Sva sredstva koja smo podigli fiktivnim kreditima odmah smo uplaćivale kao rate za kredite čije uredno vraćanje nije moglo biti obezbijeđno. Ni euro nijesmo uzele za sebe. O svemu tome postoji uredna dokumentacija. Kako je pritisak filijale Atlas banke iz Bijelog Polja i centrale iz Podgorice bio sve veći da se naplate potraživanja, nas troje smo se dogovorili da to obezbijedimo tako što ćemo upisati fiktivne kredite na ime sugrađana, a bez njihovog znanja. Za to smo koristili podatke koje su imali u banci, to jest matične brojeve sugrađana”, objasnile su optužene.

Naglasile su da u kontrolama, pa i Centralne banke, nikada nije utvrđeno bilo šta neregularno u njihovom poslovanju. Takođe, objasnile su. da su zahtjeve za kredite, pa i one fiktivne, zajedno s izvodom iz centralnog registra, slali filijali u Bijelom Polju i centrali u Podgorici i dobijale odobrenja.

Medenica je, međutim, tokom postupka, negirao svoju odgovornost za isplatu fiktivnih kredita. Kako je kazao, on je od 303 sporna kredita, tokom pet godina, isplatio samo 18. On je rekao da je pretpostavljao da je kreditna dokumentacija ,,prošla komunikaciju šefice šaltera, direktora filijale i menadžmenta banke”. Novac je, kazao je, ,,uglavnom isplaćivao iako nije bilo korisnika” i ostavljao u banci. Medicina je negirao da je pravio interne dogovore s koleginicima o podizanju fiktivnih kredita.

Nezadovoljni su i branioci nekih okrivljenih. Advokat Damir Lekić, branilac Medenice, kazao je na posljednjem glavnom pretresu da je presuda potpuno neutemeljena i neopravdana.

,,Moj branjenik je detaljno pojasnio sve okolnosti i dao valjane razloge za sve segmente koji se odnose na ove krivično-pravne stvari, ali mu sud nije poklonio vjeru. I pored toga što je vještak finansijske struke naveo da je moj branjenik isplatio samo 18 kredita, zastupnik optužbe to ni na koji način nije tretirao, već je ostao pri optužbi u kojoj je naveden mnogo veći broj. Od zastupnika optužbe to negdje i ne čudi, jer je opšte poznato da oni ne odustaju od svoga, ali čudi od suda koji je to u cijelosti prihvatio”, kazao je Lekić.

Odbornica kolašinske Skupštine opštine Neda Bogavac jedna je od onih na čije ime je podignut kredit u Atlas banci, a da ona o tome ništa nije znala sve do poziva tužioca.

,,Zanima me da li je ko okrivljene na sudu pitao odakle im moje ime i prezime, moj matični broj i ostali lični podaci s obzirom na to da nikada nisam ušla u poslovnicu banke. Suđeno im je po skraćenom postupku, ali tek nekoliko godina pošto je prvi oštećeni zakukao na glas. Mijenjano je činjenično stanje optužnice. Tužiću ih privatno sve dok ne priznaju i posljednji detalj koji su sakrili o tome kako su me, u čije ime i za čiji račun, zadužili”, poručuje Neda Bogavac.

Ona je ponudila pravnu pomoć svima koji žele da joj se privatnim tužbama pridruže.

Pred sudom se kao oštećeni pojavio i Velimir Šćepanović, kao zakonski zastupnik maloljetne V.Š. Kako je novinarima rekao, on je podnio krivičnu prijavu, jer su ,,NN lica iz Atlas banke neovlašćeno raspolagala ušteđevinom njegove ćerke”.

,,Prema onome što se vidi iz dokumentacije, sa računa moje ćerke V.Š.u više navrata uzimano je po nekoliko hiljada eura. Takođe, vidi se i da je novac poslije nekoliko dana vraćan na račun. Posljednji podignuti iznos od preko 9.000 eura nije vraćen i banka mi to još duguje. Ja sam svoj novac ostavio na čuvanje banci i ne zanima me ko je sve i zašto umiješan u nezakonite radnje”, rekao je on.

Sumnje Kolašinca da je okrivljenima u manipulacijama na štetu građana i banke, sve vrijeme pomagao ,,neko moćan” s lokalnog nivoa, postale su opravdanije nakon priznanja da su za pribavljanje matičnih brojeva korišteni birački spiskovi. Simptomatičan je i slučaj godinama nezaposlenog Željka Lisičića, koji je prema dokumentaciji banke zaposlen u Komunalnom preduzeću.

“Jasno je da je neko nezakonito koristio i pečat Komunalnog i ovjerio potvrdu u kojoj piše da radim u tom preduzeću. Tako, tužiću i tu firmu ukoliko mi ne isplate zarade – od dana ovjeravanja potvrde, jer nijesam dobio papire da mi je prestao radni odnos”, najavio je Lisičić.

Do sada se niko nije potrudio da sazna da li je i ko od sugrađana na funkcijama Rakočevićevoj, Bulatovićevoj i Medenici pomagao u pribavljanju podataka i lažirane dokumentacije za kredite koje su podizale. Oni koji su nezadovoljni presudom suda, najavljuju da će učiniti sve da se i to sazna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo