Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: NEZADOVOLJSTVO PRESUDOM BIVŠIM RADNICIMA ATLAS BANKE: Osam mjeseci za milion eura

Objavljeno prije

na

Nekolicina Kolašinca, koji tvrde da su višestruko oštećeni postupanjima bivših radnika poslovnice Atlas banke u tom gradu, spremaju se na neuobičajen potez. Oni će, kako najavljuju, prikupljati potpise za peticiju, kojom će tražiti ponavljanje suđenja Dragani Bulatović, Lidiji Bulatović i Milošu Medenici. Njima je prije petnaestak dana Vijeće Osnovnog suda u Kolašinu, kojim je predsjedavao Arsen Popović, izreklo zatvorske kazne od po osam mjeseci. Osnovni državni tužilac (ODT) Vojislav Grujić, prvobitno ih je teretio za zloupotrebu službenog položaja, čime su, navodno, oštetili banku za oko 1,1 milion eura. Nezadovoljni Kolašinci misle da je kazna preblaga.

Oni su odlučni da učine sve što treba da se postupak ponovi. Smatraju da je nedopustivo da neko ko, prije svega, ,,udari na obraz” 400 sugrađana, a onda ošteti i banku za toliku sumu, može proći s kaznom od samo osam mjeseci zatvora.

Prošle godine u martu, nakon saslušanja 400 svjedoka na čija su imena upisani fiktivni krediti, podignut je optužni predmet. Suđenje je počelo u maju iste godine, a optuženi su se branili sa slobode.

Kako su tokom postupka izjavile optužene, fiktivne kredite na ime sugrađana, a bez njihovog znanja, uzimale su ,,kako bi pokrile prethodno regularno odobrene kredite, koji su se pokazali kao nenaplativi”. One tvrde da je službenica, koja je ranije bila šefica šaltera, odobravala kredite, za koje je, nakon njenog odlaska na trudničko bolovanje, odnosno otkaza, bilo nemoguće obezbijediti redovnu uplatu rata. Takođe, kako su kazale, u tim slučajevima bila su nemoguća i utuženja korisnika kreditnih sredstva.

,,Sva sredstva koja smo podigli fiktivnim kreditima odmah smo uplaćivale kao rate za kredite čije uredno vraćanje nije moglo biti obezbijeđno. Ni euro nijesmo uzele za sebe. O svemu tome postoji uredna dokumentacija. Kako je pritisak filijale Atlas banke iz Bijelog Polja i centrale iz Podgorice bio sve veći da se naplate potraživanja, nas troje smo se dogovorili da to obezbijedimo tako što ćemo upisati fiktivne kredite na ime sugrađana, a bez njihovog znanja. Za to smo koristili podatke koje su imali u banci, to jest matične brojeve sugrađana”, objasnile su optužene.

Naglasile su da u kontrolama, pa i Centralne banke, nikada nije utvrđeno bilo šta neregularno u njihovom poslovanju. Takođe, objasnile su. da su zahtjeve za kredite, pa i one fiktivne, zajedno s izvodom iz centralnog registra, slali filijali u Bijelom Polju i centrali u Podgorici i dobijale odobrenja.

Medenica je, međutim, tokom postupka, negirao svoju odgovornost za isplatu fiktivnih kredita. Kako je kazao, on je od 303 sporna kredita, tokom pet godina, isplatio samo 18. On je rekao da je pretpostavljao da je kreditna dokumentacija ,,prošla komunikaciju šefice šaltera, direktora filijale i menadžmenta banke”. Novac je, kazao je, ,,uglavnom isplaćivao iako nije bilo korisnika” i ostavljao u banci. Medicina je negirao da je pravio interne dogovore s koleginicima o podizanju fiktivnih kredita.

Nezadovoljni su i branioci nekih okrivljenih. Advokat Damir Lekić, branilac Medenice, kazao je na posljednjem glavnom pretresu da je presuda potpuno neutemeljena i neopravdana.

,,Moj branjenik je detaljno pojasnio sve okolnosti i dao valjane razloge za sve segmente koji se odnose na ove krivično-pravne stvari, ali mu sud nije poklonio vjeru. I pored toga što je vještak finansijske struke naveo da je moj branjenik isplatio samo 18 kredita, zastupnik optužbe to ni na koji način nije tretirao, već je ostao pri optužbi u kojoj je naveden mnogo veći broj. Od zastupnika optužbe to negdje i ne čudi, jer je opšte poznato da oni ne odustaju od svoga, ali čudi od suda koji je to u cijelosti prihvatio”, kazao je Lekić.

Odbornica kolašinske Skupštine opštine Neda Bogavac jedna je od onih na čije ime je podignut kredit u Atlas banci, a da ona o tome ništa nije znala sve do poziva tužioca.

,,Zanima me da li je ko okrivljene na sudu pitao odakle im moje ime i prezime, moj matični broj i ostali lični podaci s obzirom na to da nikada nisam ušla u poslovnicu banke. Suđeno im je po skraćenom postupku, ali tek nekoliko godina pošto je prvi oštećeni zakukao na glas. Mijenjano je činjenično stanje optužnice. Tužiću ih privatno sve dok ne priznaju i posljednji detalj koji su sakrili o tome kako su me, u čije ime i za čiji račun, zadužili”, poručuje Neda Bogavac.

Ona je ponudila pravnu pomoć svima koji žele da joj se privatnim tužbama pridruže.

Pred sudom se kao oštećeni pojavio i Velimir Šćepanović, kao zakonski zastupnik maloljetne V.Š. Kako je novinarima rekao, on je podnio krivičnu prijavu, jer su ,,NN lica iz Atlas banke neovlašćeno raspolagala ušteđevinom njegove ćerke”.

,,Prema onome što se vidi iz dokumentacije, sa računa moje ćerke V.Š.u više navrata uzimano je po nekoliko hiljada eura. Takođe, vidi se i da je novac poslije nekoliko dana vraćan na račun. Posljednji podignuti iznos od preko 9.000 eura nije vraćen i banka mi to još duguje. Ja sam svoj novac ostavio na čuvanje banci i ne zanima me ko je sve i zašto umiješan u nezakonite radnje”, rekao je on.

Sumnje Kolašinca da je okrivljenima u manipulacijama na štetu građana i banke, sve vrijeme pomagao ,,neko moćan” s lokalnog nivoa, postale su opravdanije nakon priznanja da su za pribavljanje matičnih brojeva korišteni birački spiskovi. Simptomatičan je i slučaj godinama nezaposlenog Željka Lisičića, koji je prema dokumentaciji banke zaposlen u Komunalnom preduzeću.

“Jasno je da je neko nezakonito koristio i pečat Komunalnog i ovjerio potvrdu u kojoj piše da radim u tom preduzeću. Tako, tužiću i tu firmu ukoliko mi ne isplate zarade – od dana ovjeravanja potvrde, jer nijesam dobio papire da mi je prestao radni odnos”, najavio je Lisičić.

Do sada se niko nije potrudio da sazna da li je i ko od sugrađana na funkcijama Rakočevićevoj, Bulatovićevoj i Medenici pomagao u pribavljanju podataka i lažirane dokumentacije za kredite koje su podizale. Oni koji su nezadovoljni presudom suda, najavljuju da će učiniti sve da se i to sazna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo