OKO NAS
KOLAŠIN: RASIPANJE OPŠTINSKIH PARA Administracija – siguran glas o našem trošku

Objavljeno prije
11 godinana
Objavio:
Monitor online
U kolašinskoj lokalnoj upravi trenutno je šest puta više administrativnih radnika nego što bi, prema evropskim standardima, bilo potrebno opštini koja ima oko 8.600 stanovnika. Iz opštinske kase platu prima 220 Kolašinca, a trebalo bi svega – 35.
Do prije dvije godine čak 310 radnika i funkcionera bilo je raspoređeno u nerealno mnogo sekretarijata, službi ili na savjetničkim funkcijama. Tri potpredsjednika stalna su postava, a neki od njih rijetko svrate u svoje kancelarije. Nikad do sada nijesu decidno saopštili šta su tačno njihova zaduženja.
Predsjednik Opštine Darko Brajušković je još prije četiri godine, dok je bio odbornik, insistirao da lokalni parlament usvoji zaključak, kojim bi se izvršna vlast obavezala da do sredine februara 2011. godine „završi postupak racionalizacije administracije kroz predloženi socijalni program”.
Brajušković je na čelu izvršne vlasti skoro tri godine, a taj posao, koji je nekad smatrao prioritetnim za druge, nije uspio da okonča. On tvrdi da to nije uspio zbog besparice, dok opozicija smatra da je razlog prolongiranja strah vlasti od gubitka glasača. Prvi čovjek grada priznaje da je još skoro 80 prekobrojnih, ali kad će ih poslati kući nije precizirao. Prema njegovim posljednjim izjavama to bi trebalo da bude na ljeto.
,,Opština Kolašin trenutno nema sredstava za sprovođenje plana sistematizacije, isplatu otpremnina i ostalih obaveza. Naš plan u vezi smanjenja broja radnika ne predviđa ishitrene i kratkoročne poteze, kao ni restriktivan odnos prema zaposlenima. U prethodnom periodu trudili smo se da broj radnika smanjimo putem sporazuma o prestanku radnog odnosa sa svakim zaposlenim, u obostranom interesu”, saopštili su nam iz Sekreterijata za finasije.
Smanjenje broja radnika, kažu u Opštini, biće sprovođeno u fazama, u dužem vremenskom periodu, a ,,u skladu s mogućnostima Opštine i prema politici Vlade”.
Broj radnika u minule tri godine smanjivan je odlaskom u penziju, transformacijom pojedinih budžetskih korisnika i isplatom otpremnina. Prema zvaničnim podacima Sekreterijata za finasije, tokom 2011. godine iz Opštine je otišlo trideset, iz Centra za kulturu sedam, iz Vodovoda osam, a iz Komunalnog devet radnika. Godinu kasnije nije mijenjan broj opštinskih službenika, a 2013. sporazumnim raskidom radnog odnosa ostalo ih je bez posla devet.
Tokom godine kada je Brajušković u naletu entuzijazma smanjio broj zaposlenih u lokalnoj upravi, preduzećima i ustanovama, čiji je osnivač Opština, bio je i neobično darežljiv. Svi koji su bili višak otišli su kući sa bogatim otpremninama. Na šezdesetak zaposlenih, tvrde upućeni, potrošeno je skoro 1,5 milon eura iz kredita Atlas banke na pet godina s kamatom od devet posto.
Svim zaposlenim na neodređeno vrijeme, koji su se tada prijavili za sporazuman raskid radnog odnosa isplaćene su otpremnine u visini od 12 bruto zarada i fiksni iznos od 2.000 eura. Za lokalne namještenike i službenike kojima do ostvarivanja prava na penziju nedostaje do dvije, odnosno pet godina, dodavani su i iznosi od tri, odnosno šest bruto zarada. Uz to, za svaku godinu radnog staža isplaćivano je dodatnih 50 eura.
Brajušković je tada odbio predlog opozicije da se otpremnine ne isplaćuju onima koji su se zaposlili nakon 2009. godine. Sve je rezultiralo time da su formalno raspoređeni na radna mjesta za koja niko nije znao da postoje (dispečeri, telefonisti i brojno obezbjeđenje), nakon samo godinu i po radnog staža u Opštini dobijali i po desetak hiljada eura otpremnina.
Među administrativnim radnicima, koji su se prvi javili da idu kući bilo je i onih na godinu ili dvije do penzije. Njihove otpremnine dostizale su i iznose od 25.000 do 30.000 eura. Oni koji će ubuduće ostajati bez posla proći će mnogo lošije, jer je odluka izmijenjena.
Iz opozicije tvrde da je prolongiranjem sistematizacije Brajušković oštetio opštinsku kasu za više od dva milona eura, te da je nerazumno darežljiv bio prema onima koji su prvi ostali bez posla. Otpremninom koju je dobio jedan od onih koji su tada sporazumno raskinuli radni odnos, kažu u Demokratskom fronutu, mogle bi biti isplaćene otpremnine za sve radnike u nekom od propalih kolašinskih preduzeća.
„Te otpremnine su bile plaćanje ‘zaslužnima’. Otpremnine su uzeli radno neaktivni, pa tim novcem nije otvoreno nijedno radno mjesto. S druge strane, građani nijesu rasterećeni izdržavanja glomaznog opštinskog aparata. Lokalna uprava se nije zaduživala za investicije, već da isplaćuje ‘zaslužne’. Izvršna vlast nije uspjela da obavi reorganizaciju, stanje se neznatno promijenilo, a potrošili su 1, 5 milon, koje će građani vraćati”, kaže nosilac izborne liste DF Aleksandar Saša Dožić.
U OO SDP smatraju da su „građani platili izborne kampanje Grupe građana i DPS”. Čudno je, kažu u toj partiji, kako je Opština koja nema para za najbolje sportiste, umjetnike i studente, odjednom imala novaca za enormne otpremnine. Ostavljanje sistematizacije za ljeto, kažu u SDP-u , dodatno će koštati građane Kolašina, a vlasti moguće otvoriti prostor za manipulaciju tokom izbornog procesa.
U lokalnoj upravi tvrde da godinama nijesu zaposlili nekog novog. I da hoće, kažu, ne bi imali gdje. Neki od dugogodišnjih lokalnih funkcionera, bili su iskreni, pa su prije nekoliko godina novinarima priznali da je „tokom izbornih kampanja zapošljavano više no što je trebalo” i da predstoji „škakljiv” posao njihovog otpuštanja.
„Besmisleno je nepriznati da smo tokom proteklih političkih procesa, a naročito tokom kampanja za rješavanje državnog statusa, svi zapošljavali više nego što treba i u državnim institucijama i u lokalnim upravama. Takođe, tvrdim da smo mi u kolašinskoj lokalnoj upravi tada vodili računa da zapošljavamo one kojima je posao bio neophodan i koji su na taj način obezbjeđivali egzistenciju svojih porodica. Mi smo zapošljavali i te ljude i tako ih spasili”, kazao je tada predsjednik SO Mile Šuković.
S obzirom na to da je prosječna plata u lokalnoj upravi do skoro iznosila 850 eura za one sa visokom, odnosno 707 i 513 eura za one s višom ili srednjom stručnom spremom, jasno je da su mnogi Kolašinci na taj način dobro prošli. Njihovim „spasavanjem” opštinska kasa je ispražnjena, a građani će još dugo vraćati višemilionske iznose prosute na javnu potrošnju.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
METODIJEVE METODIČNE ZEMALJSKE RABOTE: U slavu Vučića, Čiča Draže i KGB-a

Objavljeno prije
7 satina
25 Jula, 2025
Jedan od SPC-ovih najradikalnih Putinista, promoter velikosrpske fašističke ideologije iz Drugog svjetskog rata Metodije Ostojić, bio je domaćin prošlonedjeljnog parastosa u nikšićkom hramu Sv.Vasilija na praznik tzv. Svetih carskih novomučenika Romanovih. Metodije je kao lojalista porodice Vučić nedavno čašćen iz Beograda titulom mitropolita, kao upozorenje Joanikiju, trenutno nedovoljno lojalnom Vučiću
Prošlog četvrtka na praznik tzv. Svetih carskih novomučenika Romanovih služen je parastos u Nikšiću u hramu Sv. Vasilija. Prisutni su bili i novi ruski ambasador u Crnoj Gori Aleksandar Lukašik , nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Marko Kovačević i potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić iz redova vučićevske Nove srpske demokratije (NSD).
Ruski car Nikolaj Romanov je za života bio ktitor nikšićkog hrama. Nikolaja i njegovu porodicu (supruga, četiri ćerke i sin prijestolonasljednik) su boljševici brutalno pogubili 17. jula 1918. u Jekaterinburgu nakon Oktobarske revolucije. Ruska crkva (RPC) ih je 2000. godine kanonizirala kao tobožnje svetitelje i mučenike za vjeru. Da bi tako nešto bilo moguće, RPC je morala prvo dobiti dozvolu i od tada novog predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i od
službe državne bezbjednosti (FSB) kojoj je de fakto potčinjena još od Oktobarske revolucije.
Putin je još na početku mandata krenuo u propagiranje carske imperijalne Rusije uz ponovno oživljavanje staljinizma. Napravljena je sinergija poznata kao pravoslavni staljinizam ili staljinističko pravoslavlje. U zemlji je ponovo uveden totalitarni sistem uz brutalni obračun sa neistomišljenicima. Širom Rusije su ponovo podignuti spomenici ovom krvoloku crkve uz novu KGB-ovsku “istinu” – Staljin nije bio krvavi progonitelj pravoslavlja već pravoslavac, uz izmišljene hagiografije i svjedočanstva poput tzv. Sv. Matrone Moskovske o čemu je Monitor ranije pisao. Hram ovoj “svetiteljki”, kojoj se Staljin navodno obratio za pomoć 1941. kad su Njemci bili pred Moskvom, je podignut i u Grblju i osveštao ga je oktobra 2024. sadašnji mitropolit Joanikije Mićović.
Krečenje istorije nije nikakvo iznenađenje. Jer “na čelu države je pravoslavac – Vladimir Putin, ne nekakav imitator religije, već iskreni vjernik, čovjek crkve” nedavno reče Kiril Gunđajev, agent sovjetskog KGB-a u mantiji patrijarha Rusije. “Putin se ne ustručava ni da dođe u hram, ni da se pričesti. Ono što je važno za čitav narod – on je dobar primjer dobrog hrišćanina“, poručuje Gunđajev. Patrijarh je još u doba Jeljcinove administracije zaradio milijarde dolara trgujući bezakciznim alkoholom i cigaretama. Poznat je po luksuznim satovima, jahtama i voznom parku. Aktivno progoni ruske sveštenike koji se zalažu za mir s Ukrajinom i prestanak agresije.
Kult Romanovih i hrišćansko svetiteljstvo, sa kojim makar car i carica nijesu imali ništa, se brzo proširio i na Srpsku crkvu (SPC) uz prihvatanje staljinističkih vrijednosti KGB pravoslavlja.
Jedan od SPC-ovih najradikalnih Putinista, ujedno i promoter velikosrpske fašističke ideologije iz Drugog svjetskog rata je Metodije Ostojić, domaćin prošlonedjeljnog parastosa. Metodije je episkop Eparhije nikšićko budimljanske (ENB) za koju na eparhijskom portalu tvrdi da je navodno osnovao Sv. Sava 1219. Eparhija u sadašnjem obliku je prvi put osnovana 2001. tako što je Beograd odcijepio više od pola teritorije Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) i tobože obnovio Savinu eparhiju.
Metodije je, kao lojalista porodice Vučić nedavno čašćen iz Beograda i titulom mitropolita, kao upozorenje mitropolitu MCP Joanikiju, trenutno nedovoljno lojalnom Aleksandru Vučiću. Upozorenje je polovinom maja javno prenio nezvanični glasnogovornik SPC-a i Srpskog sveta Aleksandar Raković u vučićevskog glasilu ALO. “Dodjela titule mitropolita episkopu Metodiju je srušila san crkvenih separatista da prisvoje mitropoliju crnogorsko-primorsku SPC i da njenog poglavara s titulom mitropolita proglase za šefa neke svoje ‘Crkve’”, izjavio je Raković.
Ranije su odapete strijele javnih optužbi i kvalifikacija protiv pokojnog crnogorskog mitropolita od strane Nikodima Bogosavljevića, bivšeg igumana manastira Dajbabe kod Podgorice, koji sada služi u Eparhiji valjevskoj. “Amfilohije (Radović) je išao ka tome da formira neku samostalnu ili autonomnu arhiepiskopiju Crne Gore”, kazao je on. Bogosavljević je nazvao Amfilohija “licemerom i dvoličnjakom” i duhovnim ocem bivšeg premijera Zdravka Krivokapića. “Zbog toga što su izdali Srpstvo, nazivam izdajnicima i mitropolita Amfilohija i njegovo isčadije (duhovno potomstvo) – profesora Krivokapića”. Iz MCP-a nije bilo reakcija ni na Bogosavljevićeve ni Rakovićeve izjave.
SPC-ovom episkopatu je ispala zgodna činjenica da je na isti datum kada su stradali Romanovi, pogubljen i general Draža Mihailović 1946. godine kao ratni zločinac i fašistički kvisling. Pogubljenju je prethodilo suđenje otvoreno za javnost kojeg je pratilo i preko 60 inostranih dopisnika.
Stradanje Romanovih i Čiča Draže na isti dan mnogi u srbijanskoj Patrijaršiji smatraju znakom Dražine “svetosti”. Isto tako i hrvatski ustašofili uzimaju da je datum smrti ustaškog lidera i ratnog zločinca Anta Pavelića (na Vitlejemske mladence) i njegovih dviju ćerki na Božić znak “svetosti” porodice Pavelić.
Sa Romanovima je istovremeno održan pomen i Draži i njegovim četnicima koje Metodije ranije ovog ljeta nazvao “najvećim vitezovima i herojima Drugog svjetskog rata…koji su istrajali na krstonosnom i krstovaskrsnom putu Hristovom do kraja čista obraza i svijetla lika”. Do sada se tužilaštvo nije izjašnjavalo o Metodijevom veličanju koljača nesrpske nejači i protivnika postojanja Crne Gore i Crnogoraca u bilo kom autonomnom obliku.
Samo dva dana kasnije, u subotu 19. jula, Metodije je osveštao hram Sv. Save u Dapsićima kod Berana. Na osveštanju je bio prisutan i “predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, u liku svog izaslanika, brata našeg Miloša Vučevića”. Vučević, formalni predsjednik vladajuće vučićevske Srpske napredne stranke (SNS) u svojstvu izaslanika sletio je helikopterom MUP-a Srbije na pistu beranskog aerodroma.
Metodije je nakon liturgije održao besjedu o jednoj naciji, vjeri i vođi kakve smo često slušali krvavih 90-tih. Prvo je poželio dobrodošlicu Vučićevom izaslaniku koji je “dobrodošao među svoj srpski narod, da pokaže još jednom da su Srbi jedno”. Uručio mu je Orden Sv Georgija pobjedonosca I reda kojim je odlikovan Vučić jer “ovim pokazujemo jedinstvo srpskog naroda”. Tom prigodom, Vučićev izazlanik i novi mitropolit su objavili: “ Porodica Vučić je jedan od najvećih ktitora ovog novoosvećenog Hrama posvećenog prvom srpskom arhiepiskopu Svetom Savi”.
Metodije je objasnio: “Sve one granice koje nas i sa istoka i sa zapada, i sa sjevera odvajaju od naše braće…naši su preci umjeli da prelaze i poništavaju, da ih ne računaju ni u šta”. A ako granice i dalje stoje one trebaju biti nevidljive i beznačajne: “Jer mi smo jedan narod i jedan prostor, jedna krv, jedna vjera, braća, svi čeda Sv. Save”. Novoproglašeni mitropolit je poručio Vučeviću da prenese predsjedniku (koji po Ustavu Srbije ima strogo ceremonijalna ovlašćenja) da “nastavi da sabira srpski narod i da pomaže ovdje u CG kao što je i do sada pomagao.” Za uzvrat, Metodije je dao obećanje: “Srpski narod ovdje će, sa svoje strane, učiniti sve da majku Srbiju i majku Rusiju nikad ne zaboravi…i da ćemo se , ako Bog da, još prisnije ujediniti u nekoj zajednici koju očekujemo da će biti u budućnosti”. Za sada Vučić najbolje sabira srpski narod u Srbiji na protestima protiv svoje privatne vlasti koju predvode studenti nakon tragičnog pada renovirane nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine.
Vučević se istim tonom zahvalio domaćinima: “Srećan sam što se ovde okupilo mnogo naših sunarodnika jer mi smo, bez obzira na teritorije, granice i zakone, jedan narod istog jezika i kulture koji povezuje svetosavski put”. Za Vučevića- svetosavlje je naš put. “Kad god smo bili na putu Svetog Save – bili smo na pravom putu” zaključio je Metodijev “brat naš” i akter brojnih korupcionaških afera u Srbiji. Vučević je javni prijatelj osuđivanih kriminalaca i osumnjičenih narko bosova. Srpska opozicija zove ga – “batlerom porodice Vučić”.
Vrijedno je napomenuti da je orden SPC-a tzv. Svetog Kralja Milutina (koji se pet puta ženio uključujući i petogodišnjom vizantijskom princezom) dobila i Mat company DOO iz Pljevalja 2011. godine iza koje su stajala braća Darko i Duško Šarić. Orden je dat “u znak zahvalnosti što su bili jedan od najvažnijih donatora za izgradnju nedavno osveštanog hrama u Pljevljima”. Sinod SPC-a i odbor za izgradnju hrama su se pravili kao da ne znaju odakle potiče novac.
Metodiju jedino preostaje da, konačno, dobije termin za poklonjenje kod gospodara Srbije. “Nažalost, nijesam imao prilike da (ga) sretnem” požalio se Vučeviću. Daće Bog.
Za Putina će morati puno više da se potrudi. Međutim, tu je novi ambasador koji ima jako dobar pedigre u službi (ne samo diplomatskoj). Za “duhovnika” kao što je Metodije će se sigurno naći koja lijepa riječ.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
KOLAŠINSKA VLAST PREVAZIŠLA KRIZU: Lijepe funkcije i gvozdena vrata otvaraju

Objavljeno prije
7 satina
25 Jula, 2025
Stabilnost kolašinske vlasti još jednom je potvrđena nakon dugotrajnih pregovora daleko od očiju javnosti. Partije u vlasti uspjele su da se dogovore oko ključnih kadrovskih pitanja i organizacije novoformiranih i budućih preduzeća Taj dogovor, pak, nije garancija i da će najurgentniji kolašinski problemi biti riješeni
Predstavnici političkih partija koje čine vladajuću većinu u Kolašinu početkom ove sedmice konačno su uspjeli da prevaziđu brojne sukobe i dogovore se oko ključnih pitanja koja su ih ranije dijelila. Svađe su izbile krajem juna, oko kadrovskih rješenja za direktora i Upravni odbor (UO) novoformirane Agencije za projektovanje i planiranje prostora, ali i oko odluke da li treba formirati još dva nova preduzeća i ko će u njima voditi “glavnu riječ”.
Ponovna idila vlasti u Kolašinu rezultat je dogovora da ključne rukovodeće pozicije u Agenciji pripadnu Demokratama, uz podršku ideji potpredsjednika Opštine Vasilija Ivanovića iz Pokreta Evropa sad (PES), da se osnuje posebno preduzeća za upravljanje sportskom infrastrukturom. Takođe, Parking servis biće organizovan kao samostalno preduzeće, a ne kao dio Komunalnog, kako su ranije predlagale Demokrate. To znači da su se iz vlasti našli “na pola puta” i prihvatili međusobna uslovljavanja od prije mjesec.
Vladajuću većinu u Kolašinu čini devet odbornika sa liste „Vladimir Martinović – Idemo Ljudi“ (Demokrate i Ujedinjena), zatim četiri odbornika „Za budućnost Kolašina“, po tri iz Pokreta Evropa sad (PES) i Socijalističke narodne partije (SNP), te jedan iz GP URA i slobodnih građana.
„Direktor Agencije biće kadar Demokrata, a liste Demokrata i Ujedinjene imaće po dva člana u Upravnom odboru tog preduzeća. Direktor Parking servisa biće iz SNP, a u UO će jedan član biti iz URA. Koordinacija oko osnivanja preduzeća za upravljanje sportskom zonom povjerena je Ivanoviću, koji će biti zadužen i za Statut. Nakon brojnih nesporazuma i teških riječi krajem juna, sada je postignut visok stepen saglasnosti, pa kolašinska vladajuća većina ostaje stabilna“, nezvanično je za Monitor rekao jedan od učesnika posljednjih koalicionih pregovora.
Agencija je formirana još u aprilu kao odgovor na novi Zakon o uređenju prostora, prema kom lokalna planska dokumenta ubuduće izrađuju privredna društva koja osnivaju lokalne samouprave. No, Agencija do sada nema ni jednog zaposlenog. Treba da djeluje kao društvo sa ograničenom odgovornošću (Doo) i ima zadatak da izrađuje lokalne planske dokumente, nadgleda izvođenje radova i učestvuje u pripremi urbanističko-tehničkih uslova. Pred Agencijom je veliki posao, naročito donošenje novih detaljnih urbanističkih planova (DUP) za centar grada, Brezu i Smailagića Polje, budući da su postojeći planovi stari i često kritikovani zbog prekomjerne gradnje.
Planovi lokalne uprve ranije su bili da će Komunalno preduzeće upravljati naplatom i održavanjem parking sistema u Kolašinu, gdje se planira uvođenje zonskog sistema naplate parkiranja u centralnoj gradskoj zoni. Sa oko 6.700 stanovnika i više od 2.230 vozila, grad namjerava naplaćivati parking na 313 mjesta, uključujući i javnu garažu ispod opštine. Naplata bi važila radnim danima i subotom, dok bi nedjeljom i praznicima, osim tokom turističke sezone, parkiranje bilo besplatno. Komunalno preduzeće nema organizovanu službu za uklanjanje nepropisno parkiranih vozila, što predstavlja izazov za efikasno upravljanje sistemom.
Istovremeno, minulog proljeća počeli su višemilionski radovi na sportskoj infrastrukturi. Riječ je o desetak terena za razne sportove.
Sve nesuglasice unutar vlasti do nedavno su bile skrivene od očiju javnosti. Prvi put je zvanično potvrđeno da odnosi među političkim subjektima u Kolašinu nisu idealni, kroz saopštenje Ujedinjene, sredinom maja, u kojem su najavili razmatranje da li će ostati u koaliciji sa Demokratama, a samim tim u kolašinskoj vlasti.
Iako su najavili da će odluku saopštiti za nekoliko dana, od tada se nisu oglašavali. Prema pouzdanim izvorima, nezadovoljstvo u toj stranci “amortizovano” je angažovanjem jednog funkcionera po ugovoru o djelu.
Predstavnici Ujedinjene ranije su dugo bili nezadovoljni što nisu konsultovani oko važnih odluka lokalne izvršne vlasti, ali to nijesu zvanično saopštavali. Odmah nakon formiranja vlasti, vršilac dužnosti direktora kolašinskog Komunalnog preduzeća, Stojan Bulatović iz Ujedinjene, razriješen je sa funkcije, a na njegovo mjesto postavljen je kadar Demokrata, Dušan Simović. Kolašinski Osnovni sud nedavno je presudio da je razrješenje Bulatovića bilo nezakonito, ali njegove partijske kolege nijesu reagovale.
Nakon reakcije Ujedinjene, zvanično su se oglasili iz PES-a. Takođe su izrazili nezadovoljstvo funkcionisanjem vlasti. Saopštili su da su Ivanović i Nada Selić, predsjednica Odborničkog kluba, napustili koalicioni sastanak krajem juna, zbog neslaganja sa dijelom vlasti oko upravljanja budućom Agencijom za planiranje prostora i drugim preduzećima.
Objasnili su da nijesu zadovoljni radom kolašinskog Komunalnog preduzeća, kao ni time što nadležni sekretar ne izdaje potrebna uvjerenja za zapošljavanje kandidata sa ispunjenim uslovima. Prema informacijama Monitora, to se odnosilo na popunjavanje radnog mjesta u Komunalnoj policiji, za koje je Ministarstvo finansija dalo saglasnost, ali nedostajalo je uvjerenje lokalnog sekretarijata. To radno mjesto treba da pripadne jednoj od simpatizerki PES-a.
Predsjednik Opštinskog odbora Nove srpske demokratije (Nova) Dragan Bulatović tada je odgovorio da „na ucjene neće pristati“. Demokrate se nijesu oglašavale, a ostali politički subjekti vlasti slali su „poruke pomirenja“. Sada je, međutim, jasno da većina predstavnika vlasti nije ni razmatrala prijedlog predsjednika Skupštine opštine Vasilije Bulatovića (Demokratska narodna partija) o uključivanju predstavnika opozicije (Pokret Zajedno gradimo Kolašin) u UO Agencije. On je na sastanku obrazložio da je opozicija osvojila veliki broj glasova u urbanom dijelu opštine, gdje slijedi mijenjanje planske dokumentacije.
Dominantnu većinu mjesta u UO opštinskih preduzeća (Komunalno, Vodovod i kanalizacija), kao i Savjetu Centra za kulturu čini lista „Vladimir Martinović – Idemo Ljudi – Demokrate – Ujedinjena“. Od 15 mjesta u upravljačkim tijelima, devet pripada toj listi, tri „Za budućnost Kolašina“, a po jedno PES-u, GP URA i SNP-u.
Stabilnost kolašinske vlasti, kako se i očekivalo, postignuta je, prije svega, kroz kompromis oko podjele moći i kadrovskih mjesta, a ne stvarnim rješenjima za mnogobrojne probleme u tom gradu. Jasno je i da, već viđen, takav način političkog dogovaranja, kratkoročno donosi stabilnost.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
NASTAVLJENI OBRAČUNI DVA NAJOZLOGLAŠENIJA KRIMINALNA KLANA: Bez naznake kraju rata

Objavljeno prije
1 sedmicana
18 Jula, 2025
U ratu dva ozloglašena kriminalna klana tokom prethodnih 16 godina ubijeno je više od 70 osoba među kojima su bile i one koje su slovile za vođe. To krvavi obračun nije zaustavilo, a poslednje likvidacije potvrdile su ne samo da ubistva neće prestati već sa su bezbjednosne strukture nemoćne da ih zaustave
Ubistvo Podgoričanina Igora Nedovića (29), koji je operativno važio za osobu blisku kavačkom kriminalnom klanu, potvrda je bezbjednosnom sektoru da rat dva najozkoglašenija kriminalna klana koji traje još od 2014.godine – nije okončan. I da ono što nadležni preventivno preduzimaju nije dovoljno da se krvavi niz surovih likvidacija okonča ili smanji broj žrtava.
Nedović je ubijen u srijedu oko 13.30 časova, ispred svoje porodične kuće u naselju Stara varoš. Prema video snimku koji je samo par sati nakon ubistva počeo da kruži društvenim mrežama, ubica je prišao Nedoviću dok je pričao sa muškom osobom na motoru i počeo da puca u njega. Muškarac na motoru je pobjegao, a Nedović pao u neposrednoj blizini. Na snimku se vidi i da se i dalje, makar zvanično, neidentifikovani ubica, kada je primijetio da Nedović daje znakove života, vraća i ponovo puca u žrtvu, nakon čega bježi u nepoznatom pravcu.
S teškim povredama Nedović je prevezen do Kliničkog centra Crne Gore, ali su napori ljekara da ga spasu bili uzaludni. Dok je ljekarska borba trajala, iz Uprave policije je stiglo zvanično saopštenje o tome da je u skoro samom centru Podgorice došlo do pucnjave u kojoj je teške povrede zadobila jedna osoba.
„Oko 13.30 časova u podgoričkom naselju Stara varoš, u ulici Gojka Radonjića, u blizini porodične kuće I.N. došlo do upotrebe vatrenog oružja, kojom je prilikom ovo lice zadobilo teške tjelesne povrede. Nakon ukazivanja ljekarske pomoći on je podlegao povredama u Kliničkom centru Crne Gore. Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, te Sektora za borbu protiv kriminala, uz aktivnu podršku drugih organizacionih jedinica Uprave policije, a u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzimaju izviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela, identifikaciji i lociranju izvršioca“, saopšteno je iz Uprave policije.
Vrh Sektora bezbjednosti nije se ovim povodom obratio javnosti, iako to uvijek čini , mnogobrojnim saopštenjima, nakon što se izvede neka od akcija hapšenja. Nakon surove likvidacije Nedovića ostali su nijemi. Iz Uprave policije predočili su da je riječ o teškom i složenom krivičnom djelu i zamolili javnost za razumijevanje kada je u pitanju izvještavanje. U saopštenju su izostavili da podsjete i ponove ono što su tvrdili sredinom maja kada je u Nedovića je pucano dok je sjedio u jednom ugostiteljskom objektu u Siti kvartu.
Tada, nakon identifikovanja počinilaca krivičnog djela nijesu krili da se, na osnovu operativnih i obavještajnih analiza, zaključuje da je pokušaj ubistva Nedovića posljedica djelovanja suprostavljenih organizovanih kriminalnih grupa. Ako su bezbjednosne službe znale da je Nedović meta suprostavljenog kriminalnog klana, što su tim povodom preduzeli ?
Nakon što je ubica u Nedovića ispalilo više od desetak hitaca, intezivirali su potragu za osobom za kojom mjesecima tragaju zbog pokušaja ubistva. Naši sagovornici tvrde da postoji osnovana sumnja da mlađi Podgoričanin, kojem dva mjeseca ne mogu da uđu u trag, ima veze sa likvidacijom Nedovića.
Samo dan prije ubistva Nedovića, u centru Barselone ubijen je muškarac čiji identitet sa sigurnošću nije utvrđen, ali se na osnovu do sada prikupljenih podataka vjeruje da je riječ o Cetinjaninu Filipu Kneževiću koji takođe, u policijskim evidencijama važi za pripadnika kavačkog kriminalnog klana.
Pucnjava se, nkako javljaju mediji u Španiji, dogodila u utorak oko 16 i 25 u pješačkoj zoni u Ešampleu. Napadač je prišao žrtvi sa leđa i ispalio više hitaca u njega. Kako prenose tamošnji mediji, žrtva je zadobila četiri rane, u glavi i grudima, i preminula je na licu mjesta.
Očevici, kako javljaju tamošnji mediji, tvrde da je napadač hladnokrvno sačekao pravi trenutak i potom nestao bez traga. Mossos d’Esquadra su zvanično potvrdili samo smrt jednog muškarca srednjih godina, starog između 30 i 40 godina. Do sada niko nije uhapšen.
Potvrdu identiteta ubijenog muškarca čekaju crnogorski istražitelji, ali ne i pripadnici škaljarskog kriminalnog klana. Kako tvrde stanovnici Cetinja ,u utorak u večernim satima čulo se i vidjelo više vatrometa, a operativno se došlo do podatka da su tu proslavu organizovali pripadnici škaljarskog kriminalnog klana nakon što su dobili informaciju da je ubijen član njima suprostavljene kriminlane grupe.
Navodna žrtva – 36.godišnji Filip Knežević slovi za visokorangiranog člana kavačkog kriminalnog klana. Prema navodima optužnice, Knežević je jedan od direktnih egzekutora škaljaraca Alana Kožara i Damira Hadžića na ostrvu Krf 23. jula 2020.
Optužnicom Javnog tužilaštva za organizovani kriminal tereti se da je zajedno s Dušanom Jovanovićem, kao i Milošem Jevrićem i Markom Stankovićem, koji su takođe u bjekstvu, kobnog dana ispred iznajmljene vile na ostrvu sačekao „škaljarce“ da se vrate s plaže, a potom pucao u njih.
Za njim je zbog više krivičnih djela i Crna Gora raspisala potjernice. Jednom od optužnica koju je podiglo Specijalo državno tužilaštvo (SDT), Knežević se tereti da je 8.maja 2018.godine pucao u novinarku Oliveru Lakić. Hitac u predjelu njenih nogu ispalio je ispred zgrade u kojoj novinarka stanuje.
Osim ovih krivičnih djela, Knežević se tereti i da je član kriminalnog kavačkog koja je planirala ubistvo vođe suprotstavljenog kriminalnog škaljarskog klana, Jovana Vukotića, tokom njegovog boravka u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.
U ratu dva ozloglašena kriminalna klana tokom prethodnih 16 godina ubijeno je više od 70 osoba među kojima su bile i one koje su slovile za vođe. To krvavi obračun nije zaustavilo, a poslednje likvidacije potvrdile su ne samo da ubistva neće prestati već sa su bezbjednosne strukture nemoćne da ih zaustave.
Bez obzira na to upravlja bezbjednosnim sektorom, koliko se opsežnih kontrola operativno interesantnih osoba obavi na nedeljnom nivou, koliko se danonoćno patrolira ili na prepad obave pretresi njihovih prostorija, pripadnici kriminalnih grupa uvijek su nalazile, pa i sada pronalaze način, da budu ispred službi bezbjednosti.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


UTRENIRANO NASILJE: Riječima, pesnicama, mecima

MISTERIJA POSJETE NIKA ĐELJOŠAJA SAD: Traži li zaštitu FBI

PRVA PRESUDA CRNOGORSKOG PRAVOSUĐA ZA RATNO SEKSUALNO NASILJE: Jedna presuda ne znači suočavanje
Izdvajamo
-
FOKUS4 sedmice
SLUŽBENI AUTOMOBILI, JAHTE , AVIONI…: Raskalašniji nego DPS
-
Izdvojeno3 sedmice
TRINAESTOJULSKA NAGRADA, DOBITNICI I OSPORAVANJA: Po formuli vlasti, opet
-
FOKUS3 sedmice
DISCIPLINOVANJE VRHA POLICIJE: Tajne gluve sobe
-
Izdvojeno4 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040.: Crnogorsko primorje kao turistički potencijal
-
FOKUS2 sedmice
RASHODOVANJE TRINAESTOG JULA: Kuća raskućnika
-
Izdvojeno4 sedmice
UOČI GODIŠNJE SKUPŠTINE EPCG: Profit ispario, privilegije ostale
-
INTERVJU4 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Kuća nam vonja na mnogo šta što ne valja
-
DRUŠTVO4 sedmice
JAVAŠLUK U JAVNIM SERVISIMA: Nagrade i kazne za (ne)poslušne