Povežite se sa nama

OKO NAS

LEJLA EMINI, UZOR MLADIH ROMKINJA: Aktivizmom protiv diskriminacije

Objavljeno prije

na

,,Iako sam zbog nedostatka novca u jednom trenutku bila prinuđena da napustim školu, nijesam prestala da vjerujem i sanjam da ću jednom završiti srednju školu, sama zarađivati i biti uspješna”, priča za Monitor Lejla Emini, šesnaestogodišnja Romkinja, koja već aktivno radi u civilnom sektoru. Lejla se pri tom oprobala i u izradi nakita, a prva je Romkinja koja je nedavno nastupila na modnoj reviji kao manekenka.

Lejla Emini ne dozvoljava da je neko ili nešto spriječi na njenom putu. Ni stereotipi i predrasude o Romima koje su zastupljene u Crnoj Gori, ni negativne strane tradicionalizma Roma. ,,Aktivizam, vjera i rad na sebi najjače su oružje na putu ka ostvarivanju svojih ciljeva”, kaže ona za Monitor.

Lejla stanuje u izbjegličkom Kampu na Koniku, gdje boravi većina izbjeglih Roma i Egipćana koji su zbog ratnih dešavanja na Kosovu 1999. godine naselili crnogorsko podneblje. Rijetka je među tamošnjim djevojkama koja je uspjela da završi osnovnu školu i nastavi da se obrazuje i usavršava.

Lejlina želja za učenjem uz brojne prepreke dovela ju je da već bude angažovana u NVO Juventas kao asistentkinja na projektu Program pomoći za integraciju i povratak RAE i drugih I/RL-a koji žive u naselju Konik koji se sprovodi u Podgorici, a koji za cilj ima veću integraciju RE IRL (Interno raseljena lica) u Crnoj Gori.

,,Moja uloga na ovom projektu je uspostavljanje dobre saradnje između stanovnika izbjegličkog kampa Konik i implementatora projekta”, objasnila je Lejla.

Nakon što je završila šesti razred OŠ Božidar Vuković Podgoričanin na Koniku Lejla je bila prinuđena da napusti školu. Dvogodišnja pauza u učenju za nju nije bila prepreka da nastavi školovanje. ,,Odlučila sam da vanredno završim osnovnu školu i uspjela. Podršku mi je pružio Crveni krst Crne Gore koji je pokrio troškove plaćanja školarine.”

Iako nije mogla da se dalje uključi u zvanični obrazovni sistem, Lejla je odlučila da znanje traži na drugim adresama. ,,Imala sam 12 godina kada sam čula da neka nevladina organizacija organizuje radionice i da je to način da nastavim da učim. Nakon prve radionice zavoljela sam taj vid obrazovanja, jer tu sam se družila, a u isto vrijeme i učila”.

Ona smatra da su mladi nedovoljno aktivni u zajednici kako bi promijenili negativnu stranu tradicije i običaja. ,,Najveći problem mojih vršnjakinja i vršnjaka je nedostatak komunikacije sa roditeljima. Ja sam imala tu sreću što me moja porodica podržava u svemu”. Sa radošću kaže da je njena porodica ponosna na nju.

,,Trudim se da moje sunarodnike motivišem da krenu mojim stopama i da razbiju predrasude koje kruže o romskoj populaciji”, objašnjava ova mlada ambiciozna Romkinja. ,,Svjesna sam da nas naša tradicija i uslovi u kojima živimo sprječavaju da napredujemo i razvijemo se u neku normalnu zajednicu, ali treba da se borimo za taj cilj ”, kaže Lejla.

Iz Forum-Mladi i neformalna edukacija ( MNE) samo riječi hvale za Lejlu koja je godinama bila polaznica njihovih programa. ,,Od samog početka pokazivala je visok stepen posvećenosti radu na sebi, veliku empatiju prema drugima i neskrivenu želju da svoja znanja podijeli. Učestovala je u kreativnim radionicama, javnim događajima, aktivnostima omladinskog kluba i ljetnim kampovima”, kažu u Forumu.

,,Danas mnogi mladi ljudi uz Lejlinu podršku vide šansu, perspektivu i nalaze vjeru da će dani pred njima biti prepuni mogućnosti za razvoj i napredak”, navela je Dijana Uljarević, programska menadžerka NVO Forum MNE.

Neformalno obrazovanje koje je Lejla godinama sticala kao polaznica mnogih kurseva, ali i učesnica i volonterka mnogih projekata koje su organizovale nevladine organizacije u Crnoj Gori, među kojima posebno izdvaja Forum MNE, mnogo su doprinijeli njenom usavršavanju. Posebno znanju o ljudskim pravima, toleranciji, poštovanju različitosti, rješavanju sukoba ali i o komunikaciji. Ta znanja i vještine su joj pomogle u odrastanju i prilagođavanju društvu.

,,Iako je Lejla dosta mlada, smatrali smo da je jako važno da i Romkinje budu radno angažovane i da rade na svom obrazovanju i usavršavanju, zbog čega smo je i zaposlili. Lejla je u potpunosti opravdala dato povjerenje, pa vjerujemo da će se naša saradnja nastaviti i u budućnosti”, kaže Marija Stajović, koordinatorka omladinskog programa NVO Juventas.

Osim angažmana u NVO-u Juventas, Lejla je bila i učesnica na kursu izrade ručnog nakita, koje Njemačka međunarodna organizacija Hilfe zur Selbsthilfe (HELP) sprovodi u sklopu projekta Program pomoći za integraciju i povratak RAE i drugih I/RL-a koji žive u naselju Konik.

Lejla se istakla svojim talentom za izradu nakita što je i preporučilo da potom dobije i grant za samozapošljavanje.

,,U okviru tog projekta je poznata modna kreatorka, dizajnerka i novinarka Seka Martinović volonterski, kroz više sesija, radila sa osobama koje su dobile grantove”, kažu u HELP-u. ,,Lejlin prirodan šarm i mladalačka veselost glavni ,su ,'krivac’ da je Seka Martinović kao manekenku potom pozove i na svoj modni šou. Lejla je tako postala prva Romkinja na ovim prostorima koja je kao manekenka nastupila na nekoj reviji”.

Zakoračila je na modnu pistu, u prelijepoj haljini i ukrašena nakitom koji je sama izradila uz neskrivene simpatije svih koji su prisustvovali ovom događaju.

,,Lejli želimo da se na prvom mjestu obrazuje, bude samostalna u privređivanju i u budućnosti sretne partnera koji će je ohrabriti da nastavi stazama uspjeha kojima je počela sigurnim koracima na modnoj reviji Seke Martinović, kao prva Romkinja manekenka” naveli su iz HELP-a.

Prepreka za Lejlu nema.

Serđan BAFTIJARI

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo