Povežite se sa nama

OKO NAS

LEJLA EMINI, UZOR MLADIH ROMKINJA: Aktivizmom protiv diskriminacije

Objavljeno prije

na

,,Iako sam zbog nedostatka novca u jednom trenutku bila prinuđena da napustim školu, nijesam prestala da vjerujem i sanjam da ću jednom završiti srednju školu, sama zarađivati i biti uspješna”, priča za Monitor Lejla Emini, šesnaestogodišnja Romkinja, koja već aktivno radi u civilnom sektoru. Lejla se pri tom oprobala i u izradi nakita, a prva je Romkinja koja je nedavno nastupila na modnoj reviji kao manekenka.

Lejla Emini ne dozvoljava da je neko ili nešto spriječi na njenom putu. Ni stereotipi i predrasude o Romima koje su zastupljene u Crnoj Gori, ni negativne strane tradicionalizma Roma. ,,Aktivizam, vjera i rad na sebi najjače su oružje na putu ka ostvarivanju svojih ciljeva”, kaže ona za Monitor.

Lejla stanuje u izbjegličkom Kampu na Koniku, gdje boravi većina izbjeglih Roma i Egipćana koji su zbog ratnih dešavanja na Kosovu 1999. godine naselili crnogorsko podneblje. Rijetka je među tamošnjim djevojkama koja je uspjela da završi osnovnu školu i nastavi da se obrazuje i usavršava.

Lejlina želja za učenjem uz brojne prepreke dovela ju je da već bude angažovana u NVO Juventas kao asistentkinja na projektu Program pomoći za integraciju i povratak RAE i drugih I/RL-a koji žive u naselju Konik koji se sprovodi u Podgorici, a koji za cilj ima veću integraciju RE IRL (Interno raseljena lica) u Crnoj Gori.

,,Moja uloga na ovom projektu je uspostavljanje dobre saradnje između stanovnika izbjegličkog kampa Konik i implementatora projekta”, objasnila je Lejla.

Nakon što je završila šesti razred OŠ Božidar Vuković Podgoričanin na Koniku Lejla je bila prinuđena da napusti školu. Dvogodišnja pauza u učenju za nju nije bila prepreka da nastavi školovanje. ,,Odlučila sam da vanredno završim osnovnu školu i uspjela. Podršku mi je pružio Crveni krst Crne Gore koji je pokrio troškove plaćanja školarine.”

Iako nije mogla da se dalje uključi u zvanični obrazovni sistem, Lejla je odlučila da znanje traži na drugim adresama. ,,Imala sam 12 godina kada sam čula da neka nevladina organizacija organizuje radionice i da je to način da nastavim da učim. Nakon prve radionice zavoljela sam taj vid obrazovanja, jer tu sam se družila, a u isto vrijeme i učila”.

Ona smatra da su mladi nedovoljno aktivni u zajednici kako bi promijenili negativnu stranu tradicije i običaja. ,,Najveći problem mojih vršnjakinja i vršnjaka je nedostatak komunikacije sa roditeljima. Ja sam imala tu sreću što me moja porodica podržava u svemu”. Sa radošću kaže da je njena porodica ponosna na nju.

,,Trudim se da moje sunarodnike motivišem da krenu mojim stopama i da razbiju predrasude koje kruže o romskoj populaciji”, objašnjava ova mlada ambiciozna Romkinja. ,,Svjesna sam da nas naša tradicija i uslovi u kojima živimo sprječavaju da napredujemo i razvijemo se u neku normalnu zajednicu, ali treba da se borimo za taj cilj ”, kaže Lejla.

Iz Forum-Mladi i neformalna edukacija ( MNE) samo riječi hvale za Lejlu koja je godinama bila polaznica njihovih programa. ,,Od samog početka pokazivala je visok stepen posvećenosti radu na sebi, veliku empatiju prema drugima i neskrivenu želju da svoja znanja podijeli. Učestovala je u kreativnim radionicama, javnim događajima, aktivnostima omladinskog kluba i ljetnim kampovima”, kažu u Forumu.

,,Danas mnogi mladi ljudi uz Lejlinu podršku vide šansu, perspektivu i nalaze vjeru da će dani pred njima biti prepuni mogućnosti za razvoj i napredak”, navela je Dijana Uljarević, programska menadžerka NVO Forum MNE.

Neformalno obrazovanje koje je Lejla godinama sticala kao polaznica mnogih kurseva, ali i učesnica i volonterka mnogih projekata koje su organizovale nevladine organizacije u Crnoj Gori, među kojima posebno izdvaja Forum MNE, mnogo su doprinijeli njenom usavršavanju. Posebno znanju o ljudskim pravima, toleranciji, poštovanju različitosti, rješavanju sukoba ali i o komunikaciji. Ta znanja i vještine su joj pomogle u odrastanju i prilagođavanju društvu.

,,Iako je Lejla dosta mlada, smatrali smo da je jako važno da i Romkinje budu radno angažovane i da rade na svom obrazovanju i usavršavanju, zbog čega smo je i zaposlili. Lejla je u potpunosti opravdala dato povjerenje, pa vjerujemo da će se naša saradnja nastaviti i u budućnosti”, kaže Marija Stajović, koordinatorka omladinskog programa NVO Juventas.

Osim angažmana u NVO-u Juventas, Lejla je bila i učesnica na kursu izrade ručnog nakita, koje Njemačka međunarodna organizacija Hilfe zur Selbsthilfe (HELP) sprovodi u sklopu projekta Program pomoći za integraciju i povratak RAE i drugih I/RL-a koji žive u naselju Konik.

Lejla se istakla svojim talentom za izradu nakita što je i preporučilo da potom dobije i grant za samozapošljavanje.

,,U okviru tog projekta je poznata modna kreatorka, dizajnerka i novinarka Seka Martinović volonterski, kroz više sesija, radila sa osobama koje su dobile grantove”, kažu u HELP-u. ,,Lejlin prirodan šarm i mladalačka veselost glavni ,su ,’krivac’ da je Seka Martinović kao manekenku potom pozove i na svoj modni šou. Lejla je tako postala prva Romkinja na ovim prostorima koja je kao manekenka nastupila na nekoj reviji”.

Zakoračila je na modnu pistu, u prelijepoj haljini i ukrašena nakitom koji je sama izradila uz neskrivene simpatije svih koji su prisustvovali ovom događaju.

,,Lejli želimo da se na prvom mjestu obrazuje, bude samostalna u privređivanju i u budućnosti sretne partnera koji će je ohrabriti da nastavi stazama uspjeha kojima je počela sigurnim koracima na modnoj reviji Seke Martinović, kao prva Romkinja manekenka” naveli su iz HELP-a.

Prepreka za Lejlu nema.

Serđan BAFTIJARI

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo