Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: ZANIMLJIVE PRIČE KROZ FOTOGRAFIJU: Istorija pisana kroz objektiv

Objavljeno prije

na

Različiti stilski i autorski, kroz hobi ili profesionalno, petnaestak kolašinskih fotografa od početka prošlog vijeka pa do danas ispričali su najinteresantnije priče o tom gradiću. Fotografije nekih od njih obišle su svijet, neke su ostale samo dio privatnih arhiva. Svi su bili hroničari Kolašina i ostavljali neizbrisive tragove o vremenu i ljudima bilo da su bilježili važne događaje ili samo kroz objektiv posmatrali svakodnevicu.

Jedan od najstarijih kolašinskih fotografa bio je Uroš Vlahović iz sela Radigojno. Prema kazivanjima njegovih srodnika, fotografski zanat je izučio u svom selu tokom austro-ugarske okupacije u fotografskoj radionici koja je osnovana za potrebe austro-ugarske komande.

Fotografijom se, kaže dugogodišnji direktor Centra za kulturu Branislav Jeknić, takođe, bavio Miraš Đukić, varoški trgovac. Pečat njegovog ateljea utisnut je na jednoj fotografiji iz 1937. godine.

,,Blažo Božović iz Podgorice je od 1920. imao fotografsku radnju u Kolašinu u kući Đukića na centralnom gradskom trgu. Pretpostavlja se da je Miraš bio njegov đak. Ipak, najpoznatiji kolašinski fotograf i umjetnik fotografije i istovremeno hroničar grada je Ljubo Medenica (1910-1996) koji je zanat naučio od Uroša Vlahovića”, kaže Jeknić .

Medenicu pamete generacije Kolašinca, pričaju neki od njih, koji su pred njegovim objektivom iz nekih razloga stajali uvijek zbunjeni.

,,Njegova Ciganka koja viri kroz šatorsko platno i jeleni koji pogledom i korakom dodiruju Biogradsku vodu i Biogradsku prašumu dali su pravo zaključku da je život i onaj profesionalni i onaj unutrašnji posvetio fotografiji. Živio je svoje fotografije, pogledom, korakom, frizurom, stavom…”, kaže kustoskinja Zavičajnog muzeja Draginja Kujović.

Kolašinci se sjećaju i pokojnog Milutina Bulatovića, nastavnika, publiciste i novinara. On je prvi zabilježio avionsku tragediju na Maganiku. Te fotografije obišle su svijet. I kroz riječ je pratio Kolašin, ali njegovi savremenici kažu da su mu fotografije ,,bile i od riječi”.

,,Među amaterskim fotografima, važno mjesto zauzimaju i bračni par Danica i Branko Gašević. Bavili su se fotografijom do 1965. godine. Crno-bijele fotografije iz njihovog albuma govore o značaju fotografije kao dokumenta jednog vremena. Za njih su karakteristične etno scene”, kaže Kujovićeva.

Fotografije Milije Mita Ivezića, prema njenim riječima, potvrđuju da ,,Kolašin dugo traje u onima koji su u toj varoši rođeni.

Kolašinski penzioner Desimir Bulatović ostavio je vrijedna svjedočanstva o seoskoj arhitekturi. Nekoliko kolašinskih decenija obilježilo je i postojanje radnje Foto Popović. O vlasniku, pokojnom Rajku Popoviću sugrađani kažu da je u vrijeme filma Nacionalna klasa i on je bio među onima koji su fićom i odjećom htjeli da liče na Dragana Nikolića. Popović ,,fotografijom i foto-aparatom spaja Beograd gdje živi i Kolašin bez kojeg ne može”. Foto-radnju dugo je imao i Dragan Tomović. Pored komercijane fotografije, objašnjava Kujovićeva, tokom karijere našao je vremena i za umjetničke.

Među kolašinske fotografe upisao se i botaničar Danijel Vincek.

Dragoslav Jeknić Šaft i student Vedran Vujisić savremeni su fotografi hroničari Kolašina. Iako mlad, Vujisić se fotografijom, kaže, bavi već šest godina. Samostalna izložba mladog umjetnika, na kojoj je predstvaio 80 fotografija, otvorena je u aprilu 2017. i nosila je naziv Sa prirodom u beskraj. Bio je jedan od mladih koji su izlagali u galeriji Centra za kulturu Nenad Rakočević u Mojkovcu. Tamošnja publika upoznala ga je kroz fotografije Manastira Morača.

,,Umjetničkom fotografijom bavim se aktivno od 2011. godine. Još kao dječak sam zavolio fotografiju. Prve fotografije sam napravio starim porodičnim analognim aparatom i tako je počela da se u meni učvršćuje želja da sačuvam od zaborava neki trenutak. Uvijek me privlačila priroda, najviše pejzaži i živopisni krajolici”, – kaže Vujisić.

On poručuje ,,da fotografija omogućava ono što drugi oblici umjetnosti ne mogu – da se određeni trenutak koji vidi ljudsko oko u potpunosti sačuva od zaborava. Kolašin s okolinom, smatra, može biti neiscrpna inspiracija umjetnicima. Umjetnici, ,,bilježenjem” te ljepote, s druge strane, “mogu biti od neprocjenjive koristi Kolašinu”.

Vujisić podsjeća da je prva panorame Kolašina napravljena 1981. Ta fotografija, uz još oko 4.000 drugih, pripada privatnoj zbirci Branislava Jeknića, koji je i sam, kako kaže, u slobodno vrijeme ,,fotograf nekad iz nužde, nekad iz zadovoljstva”.

U zbirci se nalazi i nekoliko fotografija iz perioda Kraljevine i Knjaževine Crne Gore, a najupečatljivije su one čiji je autor Rudolf Mosinger. Taj fotograf, kaže Jeknić, snimio je i proglašenje Nikole I za kralja Crne Gore. Po nalogu kralja Nikole, tada je slikao i Mateševo, crkvu u Kolašinu i na Crkvinama, trgove, most na rijeci Tari, kao i Manastir Moraču.

Tokom deset godina istraživanja kolašinske istorije, Jeknić je sa saradnicima skupio dovoljno materijala za knjigu Varoš Kolašin kroz sliku i dokumenta. U saradnji Centra za kulturu s Arhivom Crne Gore već je realizovan projekat Kolašin u doba Knjaževine i Kraljevine Crne Gore.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo