Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKA VLAST U SVE TEŽOJ SITUACIJI: Samo opstrukcije ne fali

Objavljeno prije

na

Koliko je iskren savez Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije i Socijjaldemokrastke partije u kolašinskoj vladajućoj koaliciji, kao i koliko su sposobni da pokušaju da taj grad izvuku iz kruga višedecenijskog bezakonja i prekomjernog zaduživanja, vrlo brzo će se pokazati. Ukoliko te tri stranke ostanu zajedno i na istim ciljevima, u sve teškoće i višestruke opstrukcije, koje ih pritiskaju već osam mjeseci, onda će toa biti dokaz da je, možda prvi put, u Kolašinu pobjedu nad partijskim interesima odnijela iskrena briga za dobro grada.

Izlaskom odbornika Nikole Medenice iz SDP, vladajuća koalicija krajem prošle sedmice ostala je bez većine u zakonodavnoj vlasti. S obzirom na to da su predhodno odbornici Vlado Martinović i Neda Bogavac napustili SNP, odnosno DF, koalicija na vlasti sada ima 15 odbornika, umjesto 18, koliko je imala nakon prošlogodišnjih majskih izbora. U kolašinskoj Skupštini opštine je 31 odbornik, od čega je 13 iz Demokratske partije socijalista i Grupe birača, koje su činile bivšu vlast.

Pored toga, više od mjesec traje i štrajk, kako organizatori tvrde, više od 70 odsto zaposlenih u lokalnoj upravi, Centru za kulturu i službi zaštite i spasavanja. Iako zvanično saopštavaju da ih samo zanima isplata 13, odnosono 17 zarada, koje im poslodavci duguju, iz štrajkačkih odbora, uporedo s tim vode, sada već neskrivenu i političku borbu protiv kolašinske vlasti. Štrajkači se mnogo ne obaziru na argumente koji stižu iz vladajuće koalicije. Sa čelnicima opštine više i ne razgovaraju i, kako sami priznaju, jedino im je važno šta kažu u Vladi. DF, SNP i SDP, naime, jasno su stavili do znanja da neće nastaviti poslovanje preko paralelnih računa, već da će zarde isplatiti kada se razblokira opštinski račun, koji je u blokadi više od 1.500 dana. Za to je potrebno da Vlada da garancije za sedam miliona eura kredita, što se već mjesecima prolongira.

Socijaldemokratska partija i poslanik SNP Aleksandar Damjanović, prošle sedmice, predali su u skupštinsku proceduru prijedlog rebalansa budžeta sa ciljem da se riješe finansijski problemi u Opštini. Damjanovićev prijedlog o izmjenama i dopunama zakona o budžetu za 2015. godinu, kako bi se obezbijedilo sedam miliona eura da Opština Kolašin refinasira dugove i odblokira račun, skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, prije destak dana, nije prihvatio.

Kako je ranije objasnio član Glavnog odbora SDP Bojan Zeković “garancija ne bi značila veće rashode državnog budžeta, jer je SO Kolašin odlučila da se ove obaveze izmire iz sredstava Egalizacionog fonda koja joj pripadaju.”

Sada se čeka sjednica Skupštine, kako kažu u kolašinskoj vlasti, jer kredit je jedina mogućnost da se zaposlenima isplate zarade, oddnosno odblokira račun, vrate ranija “nepovoljna” zaduženja kod banaka i izmire obaveze prema dobavljačima. Tačnije, kredit je jedina mogućnost da taj grad dobije šansu da se vrati u zakonite okvire poslovanja, a lokalna uprava profunkcioniše.

U iščekivanju sjednice Skupštine, koja će, najvjerovatnije biti održana sredinom ovog mjeseca, štrajkači su iznenadili javnost pismima političkim partijama i nekim poslanicima, u kojima ih mole da ne galasaju za rebalans. Zbog čega oni koji tvrde da su gladni traže od poslanika da ne glasaju za odluku koja će, sigurno je, omogućiti ispaltu svih zaostalih zarada zaposlenima u lokalnoj upravi, a ostalim građanima bar nadu da varoš nije pred bankrotom, nije jasno samo onima koji ne poznaju lokalne prilike. Štrajkači su, čak, javno pozdravili odluku skupštinskog Odbora, koji je nije prihvatio Damjanovićev predlog.

“Odbor za ekonomiju nije prihvatio predlog rebalansa budžeta, što su zaposleni u lokalnoj upravi i Centru za kulturu, koji se nalaze u štrajku, pozdravili. Mi smatramo da nam rebalans samo odlaže naše nagomilane probleme i da aktuelnoj vlasti daje mogućnost da još nekoliko mjeseci manipuliše sa zaposlenima”, napisao je predsjednik štrajkačkog odbora Dragoljub Mijo Bukilić.

U kolašinskoj vlasti tvrde da znaju da dobijanje kredita mjesecima opstruiraju s više strana, pa kažu da ih nije ni iznadilo to što radnici traže. Opštinski funkcioneri takav gest samtraju potvrdom svojih tvrdnji da je vođama štrajka prioritetan cilj smjena vlasti.

U vladajućoj koaliciji s nesmanjenim optimizmom, bar pred novinariima, najavljuju rasplet krize i opstanak saveza DF, SNP i SDP, uprkos činjenici da su ostali bez zvanične većine u SO. Napominju da bi samo pod uslovom da sva tri nazavisna odbornka podrže DPS i GB, bile izazvane bitnije političke promjene.

„Ne sumnjam uopšte da će neko od troje odbornka, svojim činjenjem doprinijeti interesima DPS i GB. Vjerujem da će cijeniti volju birača koji su glasali za stranke vladajuće kolicije, odnosno rekli „ne ” bivšoj vlasti. Svo troje mladih odbornika bili su svjedoci postizbornih opstrukcija i kršenja zakona, te je to razlog više za moj stav”, kazao je predsjednik OO SNP i potpredsjednik Opštine Đuro Milošević.

Sličnog je mišljenja i šef lokalnog parlamenta i prvi čovjek kolašinskog DF Aleksandar Dožić. On se nada konstruktivnoj saradnji sa troje nezavisnih odbornika i, kako tvrdi, ne očekuje bitnije političke promjene u Kolašinu.

„Zbog činjenice da su napustili partije, preko kojih su dobili odorničke mandate samostalne odbornike ne treba sumnjičiti da će imati aktivnosti koje će ići na ruku onima koji su Kolašin doveli u ovakvu situaciju. Osim potrebe za složenijom koordinacijom u tehničkom smislu, ta činjenica, smatram, neće izazvati važnije političke promjene”, kazao je odbornik i član Glavnog odbora SDP Bojan Zeković.

Ipak, tri odbornika do sada ni jednom nijesu decidno kazali da će besuslovno podržavati vlast, pa će naredna zasjedanja lokalnog parlamenta pokazati kako će sarađivati sa svojim bivšim stranačkim, odnosno koalicionim kolegama. To troje mladih odbornika do sada nijesu saopštili ni nedvosmislen stav o štrajku u lokalnoj upravi.

Uprkos deklarativnom optimizmu i istrajnosti, nedavni incident, pokazao je da su pojedini kolašinski funkcioneri pri kraju strpljenja. Milošević je to pokazao nasrćući pesnicama na Bukilića u prostorijama SNP. Naknadno je priznao da je pogriješio, ali znajući koliko je starih netrpeljivosti što ličnih, što političkih između onih koji su na čelu Opštine i onih koji organizuju štrajk, nije teško zaključiti da opasnost od sličnih incidnata svakodnevno postoji. Naročito s obzirom na činjenicu da se zaposleni spremaju na radikalizaciju štajka, ali i radikalizaciju svojih saopštenja, u čemu im nesebično i svakodnevno pomažu pojedini mediji, ali i neki funkcioneri DPS i GB.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo