OKO NAS
KOLAŠINSKA VLAST U SVE TEŽOJ SITUACIJI: Samo opstrukcije ne fali

Koliko je iskren savez Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije i Socijjaldemokrastke partije u kolašinskoj vladajućoj koaliciji, kao i koliko su sposobni da pokušaju da taj grad izvuku iz kruga višedecenijskog bezakonja i prekomjernog zaduživanja, vrlo brzo će se pokazati. Ukoliko te tri stranke ostanu zajedno i na istim ciljevima, u sve teškoće i višestruke opstrukcije, koje ih pritiskaju već osam mjeseci, onda će toa biti dokaz da je, možda prvi put, u Kolašinu pobjedu nad partijskim interesima odnijela iskrena briga za dobro grada.
Izlaskom odbornika Nikole Medenice iz SDP, vladajuća koalicija krajem prošle sedmice ostala je bez većine u zakonodavnoj vlasti. S obzirom na to da su predhodno odbornici Vlado Martinović i Neda Bogavac napustili SNP, odnosno DF, koalicija na vlasti sada ima 15 odbornika, umjesto 18, koliko je imala nakon prošlogodišnjih majskih izbora. U kolašinskoj Skupštini opštine je 31 odbornik, od čega je 13 iz Demokratske partije socijalista i Grupe birača, koje su činile bivšu vlast.
Pored toga, više od mjesec traje i štrajk, kako organizatori tvrde, više od 70 odsto zaposlenih u lokalnoj upravi, Centru za kulturu i službi zaštite i spasavanja. Iako zvanično saopštavaju da ih samo zanima isplata 13, odnosono 17 zarada, koje im poslodavci duguju, iz štrajkačkih odbora, uporedo s tim vode, sada već neskrivenu i političku borbu protiv kolašinske vlasti. Štrajkači se mnogo ne obaziru na argumente koji stižu iz vladajuće koalicije. Sa čelnicima opštine više i ne razgovaraju i, kako sami priznaju, jedino im je važno šta kažu u Vladi. DF, SNP i SDP, naime, jasno su stavili do znanja da neće nastaviti poslovanje preko paralelnih računa, već da će zarde isplatiti kada se razblokira opštinski račun, koji je u blokadi više od 1.500 dana. Za to je potrebno da Vlada da garancije za sedam miliona eura kredita, što se već mjesecima prolongira.
Socijaldemokratska partija i poslanik SNP Aleksandar Damjanović, prošle sedmice, predali su u skupštinsku proceduru prijedlog rebalansa budžeta sa ciljem da se riješe finansijski problemi u Opštini. Damjanovićev prijedlog o izmjenama i dopunama zakona o budžetu za 2015. godinu, kako bi se obezbijedilo sedam miliona eura da Opština Kolašin refinasira dugove i odblokira račun, skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, prije destak dana, nije prihvatio.
Kako je ranije objasnio član Glavnog odbora SDP Bojan Zeković “garancija ne bi značila veće rashode državnog budžeta, jer je SO Kolašin odlučila da se ove obaveze izmire iz sredstava Egalizacionog fonda koja joj pripadaju.”
Sada se čeka sjednica Skupštine, kako kažu u kolašinskoj vlasti, jer kredit je jedina mogućnost da se zaposlenima isplate zarade, oddnosno odblokira račun, vrate ranija “nepovoljna” zaduženja kod banaka i izmire obaveze prema dobavljačima. Tačnije, kredit je jedina mogućnost da taj grad dobije šansu da se vrati u zakonite okvire poslovanja, a lokalna uprava profunkcioniše.
U iščekivanju sjednice Skupštine, koja će, najvjerovatnije biti održana sredinom ovog mjeseca, štrajkači su iznenadili javnost pismima političkim partijama i nekim poslanicima, u kojima ih mole da ne galasaju za rebalans. Zbog čega oni koji tvrde da su gladni traže od poslanika da ne glasaju za odluku koja će, sigurno je, omogućiti ispaltu svih zaostalih zarada zaposlenima u lokalnoj upravi, a ostalim građanima bar nadu da varoš nije pred bankrotom, nije jasno samo onima koji ne poznaju lokalne prilike. Štrajkači su, čak, javno pozdravili odluku skupštinskog Odbora, koji je nije prihvatio Damjanovićev predlog.
“Odbor za ekonomiju nije prihvatio predlog rebalansa budžeta, što su zaposleni u lokalnoj upravi i Centru za kulturu, koji se nalaze u štrajku, pozdravili. Mi smatramo da nam rebalans samo odlaže naše nagomilane probleme i da aktuelnoj vlasti daje mogućnost da još nekoliko mjeseci manipuliše sa zaposlenima”, napisao je predsjednik štrajkačkog odbora Dragoljub Mijo Bukilić.
U kolašinskoj vlasti tvrde da znaju da dobijanje kredita mjesecima opstruiraju s više strana, pa kažu da ih nije ni iznadilo to što radnici traže. Opštinski funkcioneri takav gest samtraju potvrdom svojih tvrdnji da je vođama štrajka prioritetan cilj smjena vlasti.
U vladajućoj koaliciji s nesmanjenim optimizmom, bar pred novinariima, najavljuju rasplet krize i opstanak saveza DF, SNP i SDP, uprkos činjenici da su ostali bez zvanične većine u SO. Napominju da bi samo pod uslovom da sva tri nazavisna odbornka podrže DPS i GB, bile izazvane bitnije političke promjene.
„Ne sumnjam uopšte da će neko od troje odbornka, svojim činjenjem doprinijeti interesima DPS i GB. Vjerujem da će cijeniti volju birača koji su glasali za stranke vladajuće kolicije, odnosno rekli „ne ” bivšoj vlasti. Svo troje mladih odbornika bili su svjedoci postizbornih opstrukcija i kršenja zakona, te je to razlog više za moj stav”, kazao je predsjednik OO SNP i potpredsjednik Opštine Đuro Milošević.
Sličnog je mišljenja i šef lokalnog parlamenta i prvi čovjek kolašinskog DF Aleksandar Dožić. On se nada konstruktivnoj saradnji sa troje nezavisnih odbornika i, kako tvrdi, ne očekuje bitnije političke promjene u Kolašinu.
„Zbog činjenice da su napustili partije, preko kojih su dobili odorničke mandate samostalne odbornike ne treba sumnjičiti da će imati aktivnosti koje će ići na ruku onima koji su Kolašin doveli u ovakvu situaciju. Osim potrebe za složenijom koordinacijom u tehničkom smislu, ta činjenica, smatram, neće izazvati važnije političke promjene”, kazao je odbornik i član Glavnog odbora SDP Bojan Zeković.
Ipak, tri odbornika do sada ni jednom nijesu decidno kazali da će besuslovno podržavati vlast, pa će naredna zasjedanja lokalnog parlamenta pokazati kako će sarađivati sa svojim bivšim stranačkim, odnosno koalicionim kolegama. To troje mladih odbornika do sada nijesu saopštili ni nedvosmislen stav o štrajku u lokalnoj upravi.
Uprkos deklarativnom optimizmu i istrajnosti, nedavni incident, pokazao je da su pojedini kolašinski funkcioneri pri kraju strpljenja. Milošević je to pokazao nasrćući pesnicama na Bukilića u prostorijama SNP. Naknadno je priznao da je pogriješio, ali znajući koliko je starih netrpeljivosti što ličnih, što političkih između onih koji su na čelu Opštine i onih koji organizuju štrajk, nije teško zaključiti da opasnost od sličnih incidnata svakodnevno postoji. Naročito s obzirom na činjenicu da se zaposleni spremaju na radikalizaciju štajka, ali i radikalizaciju svojih saopštenja, u čemu im nesebično i svakodnevno pomažu pojedini mediji, ali i neki funkcioneri DPS i GB.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje
U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.
Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.
U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.
Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.
Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VALORIZACIJA SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe
Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.
Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300 hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.
Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.
,,Mi smo negdje od 2013. godine uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.
Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.
,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.
Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.
Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja
„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.
Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.
Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.
Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.
Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.
,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.
Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.
U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.
„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.
Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.
A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.
Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.
Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.
,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.
Mustafa CANKA
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno3 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo