Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKA VLAST U SVE TEŽOJ SITUACIJI: Samo opstrukcije ne fali

Objavljeno prije

na

Koliko je iskren savez Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije i Socijjaldemokrastke partije u kolašinskoj vladajućoj koaliciji, kao i koliko su sposobni da pokušaju da taj grad izvuku iz kruga višedecenijskog bezakonja i prekomjernog zaduživanja, vrlo brzo će se pokazati. Ukoliko te tri stranke ostanu zajedno i na istim ciljevima, u sve teškoće i višestruke opstrukcije, koje ih pritiskaju već osam mjeseci, onda će toa biti dokaz da je, možda prvi put, u Kolašinu pobjedu nad partijskim interesima odnijela iskrena briga za dobro grada.

Izlaskom odbornika Nikole Medenice iz SDP, vladajuća koalicija krajem prošle sedmice ostala je bez većine u zakonodavnoj vlasti. S obzirom na to da su predhodno odbornici Vlado Martinović i Neda Bogavac napustili SNP, odnosno DF, koalicija na vlasti sada ima 15 odbornika, umjesto 18, koliko je imala nakon prošlogodišnjih majskih izbora. U kolašinskoj Skupštini opštine je 31 odbornik, od čega je 13 iz Demokratske partije socijalista i Grupe birača, koje su činile bivšu vlast.

Pored toga, više od mjesec traje i štrajk, kako organizatori tvrde, više od 70 odsto zaposlenih u lokalnoj upravi, Centru za kulturu i službi zaštite i spasavanja. Iako zvanično saopštavaju da ih samo zanima isplata 13, odnosono 17 zarada, koje im poslodavci duguju, iz štrajkačkih odbora, uporedo s tim vode, sada već neskrivenu i političku borbu protiv kolašinske vlasti. Štrajkači se mnogo ne obaziru na argumente koji stižu iz vladajuće koalicije. Sa čelnicima opštine više i ne razgovaraju i, kako sami priznaju, jedino im je važno šta kažu u Vladi. DF, SNP i SDP, naime, jasno su stavili do znanja da neće nastaviti poslovanje preko paralelnih računa, već da će zarde isplatiti kada se razblokira opštinski račun, koji je u blokadi više od 1.500 dana. Za to je potrebno da Vlada da garancije za sedam miliona eura kredita, što se već mjesecima prolongira.

Socijaldemokratska partija i poslanik SNP Aleksandar Damjanović, prošle sedmice, predali su u skupštinsku proceduru prijedlog rebalansa budžeta sa ciljem da se riješe finansijski problemi u Opštini. Damjanovićev prijedlog o izmjenama i dopunama zakona o budžetu za 2015. godinu, kako bi se obezbijedilo sedam miliona eura da Opština Kolašin refinasira dugove i odblokira račun, skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, prije destak dana, nije prihvatio.

Kako je ranije objasnio član Glavnog odbora SDP Bojan Zeković “garancija ne bi značila veće rashode državnog budžeta, jer je SO Kolašin odlučila da se ove obaveze izmire iz sredstava Egalizacionog fonda koja joj pripadaju.”

Sada se čeka sjednica Skupštine, kako kažu u kolašinskoj vlasti, jer kredit je jedina mogućnost da se zaposlenima isplate zarade, oddnosno odblokira račun, vrate ranija “nepovoljna” zaduženja kod banaka i izmire obaveze prema dobavljačima. Tačnije, kredit je jedina mogućnost da taj grad dobije šansu da se vrati u zakonite okvire poslovanja, a lokalna uprava profunkcioniše.

U iščekivanju sjednice Skupštine, koja će, najvjerovatnije biti održana sredinom ovog mjeseca, štrajkači su iznenadili javnost pismima političkim partijama i nekim poslanicima, u kojima ih mole da ne galasaju za rebalans. Zbog čega oni koji tvrde da su gladni traže od poslanika da ne glasaju za odluku koja će, sigurno je, omogućiti ispaltu svih zaostalih zarada zaposlenima u lokalnoj upravi, a ostalim građanima bar nadu da varoš nije pred bankrotom, nije jasno samo onima koji ne poznaju lokalne prilike. Štrajkači su, čak, javno pozdravili odluku skupštinskog Odbora, koji je nije prihvatio Damjanovićev predlog.

“Odbor za ekonomiju nije prihvatio predlog rebalansa budžeta, što su zaposleni u lokalnoj upravi i Centru za kulturu, koji se nalaze u štrajku, pozdravili. Mi smatramo da nam rebalans samo odlaže naše nagomilane probleme i da aktuelnoj vlasti daje mogućnost da još nekoliko mjeseci manipuliše sa zaposlenima”, napisao je predsjednik štrajkačkog odbora Dragoljub Mijo Bukilić.

U kolašinskoj vlasti tvrde da znaju da dobijanje kredita mjesecima opstruiraju s više strana, pa kažu da ih nije ni iznadilo to što radnici traže. Opštinski funkcioneri takav gest samtraju potvrdom svojih tvrdnji da je vođama štrajka prioritetan cilj smjena vlasti.

U vladajućoj koaliciji s nesmanjenim optimizmom, bar pred novinariima, najavljuju rasplet krize i opstanak saveza DF, SNP i SDP, uprkos činjenici da su ostali bez zvanične većine u SO. Napominju da bi samo pod uslovom da sva tri nazavisna odbornka podrže DPS i GB, bile izazvane bitnije političke promjene.

„Ne sumnjam uopšte da će neko od troje odbornka, svojim činjenjem doprinijeti interesima DPS i GB. Vjerujem da će cijeniti volju birača koji su glasali za stranke vladajuće kolicije, odnosno rekli „ne ” bivšoj vlasti. Svo troje mladih odbornika bili su svjedoci postizbornih opstrukcija i kršenja zakona, te je to razlog više za moj stav”, kazao je predsjednik OO SNP i potpredsjednik Opštine Đuro Milošević.

Sličnog je mišljenja i šef lokalnog parlamenta i prvi čovjek kolašinskog DF Aleksandar Dožić. On se nada konstruktivnoj saradnji sa troje nezavisnih odbornika i, kako tvrdi, ne očekuje bitnije političke promjene u Kolašinu.

„Zbog činjenice da su napustili partije, preko kojih su dobili odorničke mandate samostalne odbornike ne treba sumnjičiti da će imati aktivnosti koje će ići na ruku onima koji su Kolašin doveli u ovakvu situaciju. Osim potrebe za složenijom koordinacijom u tehničkom smislu, ta činjenica, smatram, neće izazvati važnije političke promjene”, kazao je odbornik i član Glavnog odbora SDP Bojan Zeković.

Ipak, tri odbornika do sada ni jednom nijesu decidno kazali da će besuslovno podržavati vlast, pa će naredna zasjedanja lokalnog parlamenta pokazati kako će sarađivati sa svojim bivšim stranačkim, odnosno koalicionim kolegama. To troje mladih odbornika do sada nijesu saopštili ni nedvosmislen stav o štrajku u lokalnoj upravi.

Uprkos deklarativnom optimizmu i istrajnosti, nedavni incident, pokazao je da su pojedini kolašinski funkcioneri pri kraju strpljenja. Milošević je to pokazao nasrćući pesnicama na Bukilića u prostorijama SNP. Naknadno je priznao da je pogriješio, ali znajući koliko je starih netrpeljivosti što ličnih, što političkih između onih koji su na čelu Opštine i onih koji organizuju štrajk, nije teško zaključiti da opasnost od sličnih incidnata svakodnevno postoji. Naročito s obzirom na činjenicu da se zaposleni spremaju na radikalizaciju štajka, ali i radikalizaciju svojih saopštenja, u čemu im nesebično i svakodnevno pomažu pojedini mediji, ali i neki funkcioneri DPS i GB.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo