Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKA VLAST U SVE TEŽOJ SITUACIJI: Samo opstrukcije ne fali

Objavljeno prije

na

strajk-kolasin

Koliko je iskren savez Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije i Socijjaldemokrastke partije u kolašinskoj vladajućoj koaliciji, kao i koliko su sposobni da pokušaju da taj grad izvuku iz kruga višedecenijskog bezakonja i prekomjernog zaduživanja, vrlo brzo će se pokazati. Ukoliko te tri stranke ostanu zajedno i na istim ciljevima, u sve teškoće i višestruke opstrukcije, koje ih pritiskaju već osam mjeseci, onda će toa biti dokaz da je, možda prvi put, u Kolašinu pobjedu nad partijskim interesima odnijela iskrena briga za dobro grada.

Izlaskom odbornika Nikole Medenice iz SDP, vladajuća koalicija krajem prošle sedmice ostala je bez većine u zakonodavnoj vlasti. S obzirom na to da su predhodno odbornici Vlado Martinović i Neda Bogavac napustili SNP, odnosno DF, koalicija na vlasti sada ima 15 odbornika, umjesto 18, koliko je imala nakon prošlogodišnjih majskih izbora. U kolašinskoj Skupštini opštine je 31 odbornik, od čega je 13 iz Demokratske partije socijalista i Grupe birača, koje su činile bivšu vlast.

Pored toga, više od mjesec traje i štrajk, kako organizatori tvrde, više od 70 odsto zaposlenih u lokalnoj upravi, Centru za kulturu i službi zaštite i spasavanja. Iako zvanično saopštavaju da ih samo zanima isplata 13, odnosono 17 zarada, koje im poslodavci duguju, iz štrajkačkih odbora, uporedo s tim vode, sada već neskrivenu i političku borbu protiv kolašinske vlasti. Štrajkači se mnogo ne obaziru na argumente koji stižu iz vladajuće koalicije. Sa čelnicima opštine više i ne razgovaraju i, kako sami priznaju, jedino im je važno šta kažu u Vladi. DF, SNP i SDP, naime, jasno su stavili do znanja da neće nastaviti poslovanje preko paralelnih računa, već da će zarde isplatiti kada se razblokira opštinski račun, koji je u blokadi više od 1.500 dana. Za to je potrebno da Vlada da garancije za sedam miliona eura kredita, što se već mjesecima prolongira.

Socijaldemokratska partija i poslanik SNP Aleksandar Damjanović, prošle sedmice, predali su u skupštinsku proceduru prijedlog rebalansa budžeta sa ciljem da se riješe finansijski problemi u Opštini. Damjanovićev prijedlog o izmjenama i dopunama zakona o budžetu za 2015. godinu, kako bi se obezbijedilo sedam miliona eura da Opština Kolašin refinasira dugove i odblokira račun, skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, prije destak dana, nije prihvatio.

Kako je ranije objasnio član Glavnog odbora SDP Bojan Zeković “garancija ne bi značila veće rashode državnog budžeta, jer je SO Kolašin odlučila da se ove obaveze izmire iz sredstava Egalizacionog fonda koja joj pripadaju.”

Sada se čeka sjednica Skupštine, kako kažu u kolašinskoj vlasti, jer kredit je jedina mogućnost da se zaposlenima isplate zarade, oddnosno odblokira račun, vrate ranija “nepovoljna” zaduženja kod banaka i izmire obaveze prema dobavljačima. Tačnije, kredit je jedina mogućnost da taj grad dobije šansu da se vrati u zakonite okvire poslovanja, a lokalna uprava profunkcioniše.

U iščekivanju sjednice Skupštine, koja će, najvjerovatnije biti održana sredinom ovog mjeseca, štrajkači su iznenadili javnost pismima političkim partijama i nekim poslanicima, u kojima ih mole da ne galasaju za rebalans. Zbog čega oni koji tvrde da su gladni traže od poslanika da ne glasaju za odluku koja će, sigurno je, omogućiti ispaltu svih zaostalih zarada zaposlenima u lokalnoj upravi, a ostalim građanima bar nadu da varoš nije pred bankrotom, nije jasno samo onima koji ne poznaju lokalne prilike. Štrajkači su, čak, javno pozdravili odluku skupštinskog Odbora, koji je nije prihvatio Damjanovićev predlog.

“Odbor za ekonomiju nije prihvatio predlog rebalansa budžeta, što su zaposleni u lokalnoj upravi i Centru za kulturu, koji se nalaze u štrajku, pozdravili. Mi smatramo da nam rebalans samo odlaže naše nagomilane probleme i da aktuelnoj vlasti daje mogućnost da još nekoliko mjeseci manipuliše sa zaposlenima”, napisao je predsjednik štrajkačkog odbora Dragoljub Mijo Bukilić.

U kolašinskoj vlasti tvrde da znaju da dobijanje kredita mjesecima opstruiraju s više strana, pa kažu da ih nije ni iznadilo to što radnici traže. Opštinski funkcioneri takav gest samtraju potvrdom svojih tvrdnji da je vođama štrajka prioritetan cilj smjena vlasti.

U vladajućoj koaliciji s nesmanjenim optimizmom, bar pred novinariima, najavljuju rasplet krize i opstanak saveza DF, SNP i SDP, uprkos činjenici da su ostali bez zvanične većine u SO. Napominju da bi samo pod uslovom da sva tri nazavisna odbornka podrže DPS i GB, bile izazvane bitnije političke promjene.

„Ne sumnjam uopšte da će neko od troje odbornka, svojim činjenjem doprinijeti interesima DPS i GB. Vjerujem da će cijeniti volju birača koji su glasali za stranke vladajuće kolicije, odnosno rekli „ne ” bivšoj vlasti. Svo troje mladih odbornika bili su svjedoci postizbornih opstrukcija i kršenja zakona, te je to razlog više za moj stav”, kazao je predsjednik OO SNP i potpredsjednik Opštine Đuro Milošević.

Sličnog je mišljenja i šef lokalnog parlamenta i prvi čovjek kolašinskog DF Aleksandar Dožić. On se nada konstruktivnoj saradnji sa troje nezavisnih odbornika i, kako tvrdi, ne očekuje bitnije političke promjene u Kolašinu.

„Zbog činjenice da su napustili partije, preko kojih su dobili odorničke mandate samostalne odbornike ne treba sumnjičiti da će imati aktivnosti koje će ići na ruku onima koji su Kolašin doveli u ovakvu situaciju. Osim potrebe za složenijom koordinacijom u tehničkom smislu, ta činjenica, smatram, neće izazvati važnije političke promjene”, kazao je odbornik i član Glavnog odbora SDP Bojan Zeković.

Ipak, tri odbornika do sada ni jednom nijesu decidno kazali da će besuslovno podržavati vlast, pa će naredna zasjedanja lokalnog parlamenta pokazati kako će sarađivati sa svojim bivšim stranačkim, odnosno koalicionim kolegama. To troje mladih odbornika do sada nijesu saopštili ni nedvosmislen stav o štrajku u lokalnoj upravi.

Uprkos deklarativnom optimizmu i istrajnosti, nedavni incident, pokazao je da su pojedini kolašinski funkcioneri pri kraju strpljenja. Milošević je to pokazao nasrćući pesnicama na Bukilića u prostorijama SNP. Naknadno je priznao da je pogriješio, ali znajući koliko je starih netrpeljivosti što ličnih, što političkih između onih koji su na čelu Opštine i onih koji organizuju štrajk, nije teško zaključiti da opasnost od sličnih incidnata svakodnevno postoji. Naročito s obzirom na činjenicu da se zaposleni spremaju na radikalizaciju štajka, ali i radikalizaciju svojih saopštenja, u čemu im nesebično i svakodnevno pomažu pojedini mediji, ali i neki funkcioneri DPS i GB.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo