Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDBINA JADRANSKOG BRODOGRADILIŠTA BIJELA U STEČAJU: Novi scenario za pljačku?

Objavljeno prije

na

„Gladni smo. Hoćemo da radimo. Radnici nijesu napravili ni euro minusa preduzeću, već su nam odbijali poreze i doprinose na plate. Gdje su otišla ta sredstva? Tri puta nam se smanjivala plata, a nijednom se nijesmo pobunili”, počeo je svoje izlaganje pred odbronicima SO Herceg Novi, Mladen Krivokapić, predstavnik radnika još jednog privrednog giganta, Jadranskog Brodogradilišta Bijela (JBB), koje je na volšeban način otišlo u stečaj.

,,Brodogradilište je jedno bogato preduzeće koje može da radi i koje ima perspektivu ali je namjereno nekom prijatelju ili poslovnom partneru i zato neće da ga privatizuju kao što bi trebalo da se privatizuje. Oni hoće da ga kupe kao suvu imovinu i hoće da dođu ovdje i da za 5 miliona eura, po cijeni polovine jednoga doka, kupe čitavo privredno preduzeće a radnike da otjeraju kući”, kazao je predsjednik Komisije za praćene privatizacija, Janko Vučinić.

Obraćajući se radnicima Brodogradilišta, koji se od prvog jula, kada je uveden stečaj, okupljaju ispred kapije firme, Vučinić je poručio da je za trenutno stanje u Bijeloj isključivo kriva crnogorska Vlada i menadžment JBB. Jer u protivnom, zapitao se Vučinić, kao bi bilo moguće da od ne tako davno uspješnog preduzeća, se došlo do situacije da se u frimi u kojoj je ,,2011. godine neko dobio nagradu za uspješno poslovanje, a za četiri godine se došlo u situaciju da radnici traže svoja prava na ulici”.

,,.Kako to sad odjednom da se poreska uprava pojavi i traži potraživanja, zašto to nije urađeno kao naprimjer sa Elektroprivredom da taj dug se konvertuje u akcije? Zato što im treba JBB kao imovina i bez radnika da bi se neko žestoko ugradio na vašoj muci i da bi vas istjerao iz ovoga Brodogradilišta”, poručio je Vučinić radnicima kojih je 200 i koji su rekli da neće odustati od okupljanja ispred kapije svog, sada već bivšeg preduzeća, dok im se ne ispuni ono što im po zakonu pripada.

To je prije svega povezivanje radnog staža za 5 i po godina, od 2009. godine, pa onda i isplata plata za pola marta, april, maj i jun, zaostalih zimnica, stanarina, kao i sredstava iz stambenog fonda u koji je menadžment bio dužan da uplaćujuje 2 odsto od bruto zarada godišnje.

,,Mi samo tražimo ono što nam pripada”, poručuju radnici. S druge strane Poreska uprava, na osnovu čijeg zahtjeva je i uveden stečaj, najviše potražuje od Brodogradilišta – oko 6 miliona eura za poreze i doprinose za tadašnjih skoro 400 radnika. Sporazumni raskid radnog odnosa i otpremnine dobilo je uoči stečaja, 126 radnika koji su se ranije prijavili za odlazak. Prošle i pretprošle godine sporazumni raskid je potpisalo još po toliko radnika i svi su isplaćeni. Ostalo je još 194 radnika koji su dobili rješenja o otkazu. Pored njih tu je i 70 radnika koji imaju više od 30 godina radnog staža koji po novom Zakonu o stečaju stiču pravo na penziju.

,,Kako se mogu osjećati kada poslije toliko godina, odjednom, mi kažu da više ne radim u firmi u kojoj sam proveo cijeli svoj radni vijek i koja mi je bila jedini izvor egzistenicje, meni i mojoj familiji”, kaže za Monitor, Ranko Kovačević kojem je na dan uvođenja stečaja u Jadransko Brodogradilište svega sedam dana nedostajelo da upotpuni 30 godina radnog staža u jednoj od nekada najznačajniijih firmi u Crnoj Gori.

,,Sada zbog tih sedam dana ne mogu ni u penziju i stojim ovdje sa kolegama ispred kapije Brodogradilišta osjećajući se kao da nikada nisam ušao u tu kapiju, eto to su nam napravili ljudi koji vode firmu”, kaže Kovačević.

Prije nešto manje od tri godine menadžment Brodogradilišta se hvalio da je firmu održao konkurentnom ne izgubivši niti jednog klijenta uprkos vrlo izraženoj krizi u brodogradnji koja traje od 2009. godine. Potom je Brodogradilište, prema podacima objavljenim na sajtu Montenegroberze u prvoj polovini 2013. godine imalo i dobit od 57,47 hiljada eura, da bi godinu kasnije, u prvoj polovini 2014. godine gubitak iznosio 1,35 miliona eura. Tokom prošle godine 86 brodova bilo je na remontu, a u menadžmentu su tvrdili da je riječ samo o manjim opravkama.

Ukupan dug Jadranskog Brodogradilišta Bijela trenutno iznosi više od 13 miliona eura, a imovina je procjenjena na više od 30 miliona. Na zvaničnom sajtu Brodogradilišta uz stoji da vrhunski kvalitet radova potvrđuju i međunarodni sertifikati ISO 9002 i ISO 14000. Brodogradilište je potpuno opremljeno za remont i rekonstrukciju brodova i drugih plovila svih vrsta i namjena, bez obzira na veličinu oštećenja i obim rekonstruktivnog zahvata. Raspolaže sa dva plutajuća doka dužine 250m i 184m, ima operativnu obalu ukupne dužine 1120 metara, poseduje tri remorkera, veliki broj raznih tipova dizalica nosivosti od 2,5 do 50 tona, obimna i raznovrsna energetska postrojenja, savremena komunikaciona sredstva, kao i sve potrebne radioničke kapacitete i opremu.

Brodogradilište je opremljeno i za izradu manjih plovnih objekata kao što su: barže za razne namjene sa i bez vlastitog pogona, pontoni, radne platforme i slično.

Na zvaničnom sajtu stoji i da proizvodi raznovrsnu pomorsku opremu, poput pilona, cjevovoda prečnika od 400 mm pa nadalje, rezervoare i sve vrste čeličnih konstrukcija, uključujući i procesnu opremu.

,,Dugi niz godina se radi na sistematskom uništavanju Jadranskog brodogradilišta i njegovoj pripremi za privatizaciju. Novljani su za Vladu građani drugog reda”, kazala je predsjednica OO SNP HN, Danijela Đurović na pomenutom zasjedanju lokalnog parlamenta, gdje su i vlast i pozicija glasali da Opština kao jednokratnu pomoć pregovaračkom timu zaposlenih obezbijedi 10 hiljada eura.

Po predlogu Zorana Kovačevića iz DPS-a, Opština će predložiti Vladi da kao većinski vlasnik, preko fondova, preuzme obavezu da prije realizacije stečajnog postupka poveže radni staž radnicima Brodogradilišta, a iz stečajne mase podmiri novonastale troškove budžeta. Zatim će predložiti Vladi da prije realizacije stečajnog postupka isplati zaostale zarade i ostale naknade, zimnicu i stanarinu, uz preporuku da se hitno isplati najmanje jedna plata, kao i da pokuša da nađe rješenje u okviru budžetskih rezervi i obezbijedi sredstva za isplatu otpremnina po važećem kolektivnom ugovoru ili, ako to nije moguće, da se u okviru povjerilačkih potraživanja iz stečajne mase obezbijede sredstva za podmirenje otpremnina. SO Herceg Novi će predložiti Vladi da ubrza stečajni postupak i omogući sprovođenje programa remonta, proizvodnje jahti, megajahti, kruzinga i osavremenjivanje postojeće djelatnosti radi podizanja ekonomske održivosti i otvaranja radnih mjesta. Usvojen je zaključak nezavisnog odbornika Obrada Gojkovića da opština traži od Vlade da svim zaposlenim na dan uvođenja stečaja garantuje zadržavanje takovg statusa, kao i zaključak Miloša Konjevića (Novska lista) da Državna revizorska institucija ispita poslovanje JBB-a u poslednjih pet godina i da ga dostavi na uvid javnosti.

,,Šta će nama značiti njihova podrška koju su nam dali danas u skupštini ja ne znam, vidjećemo. Ali ono što znam sigurno je da mi ne odustajemo niti od jednog našeg zahtjeva i da nastavljamo naša okupljanja i proteste dok nam se ne ispune ti zahtjev, ustvari ono što nam po zakonu pripada. Znači i dalje svaki dan ovdje u 7 sati ujutru”, zaključio je Mladen Krivokapić.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo