Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: VALORIZACIJA KULTURNE OSTAVŠTINE: Čija je kuća vojvode Gavra

Objavljeno prije

na

Nedavna posjeta princa Nikole Petrovića Beranama, kada je uručio donaciju Spomen kući vojvode Gavra Vukovića, aktuelizovala je pitanje valorizacije ove ustanove koja radi u okviru beranskog Centra za kulturu. Postavljeno je pitanje kako i na koji način to jedinstveno arhitektonsko i kulturno zdanje može da se stavi u funkciju kulturnih i društvenih dešavanja. Kako da se bolje iskoristi i da se vrednuje onako kako priliči domu prvog crnogorskog diplomate?

Princ Nikola je obišao kuću ministra inostranih poslova u vladi njegovog pradjeda, kralja Nikole, i obećao pomoć za njeno adekvatnije korišćenje. Prema onome što se moglo saznati u neformalnim razgovorima nakon posjete, princ će za početak finansirati ugradnju centralnog grijanja u ovaj objekat.

„Osim toga, dogovoreno je i da se jedan od narednih sastanaka Upravnog odbora Fondacije Petrović-Njegoš održi u ovoj kući”, rekao je Monitoru sagovornik iz fondacije, koju je princ Nikola ustanovio prije dvije godine.

Nešto ranije, inicirano je da u Spomen kući bude smješten njemački kulturni centar. O tome je bilo govora prilikom posljednje posjete njemačke ambasadorke Gudrun Štajnaker.

„Zvanična dokumentacija je završena, a preostalo je da završimo još neke pripreme prije zvaničnog otvaranja. Ponosni smo što će centar biti smješten u kući prvog crnogorskog diplomate Gavra Vukovića. Nadamo se dobroj saradnji, a preko ovog centra njemačka Ambasada će bolje upoznati Berane”, izjavio je gradonačelnik Berana Dragoslav Šćekić.

Iako je prošlo deceniju i po od rekonstrukcije kuće vojvode Gavra, koja je već i ranije trebalo da postane stjecište kulturnih i diplomatskih dešavanja na sjeveru Crne Gore, ovo građevinsko zdanje, opšta je ocjena, do sada nije bilo privedeno svojoj pravoj namjeni, niti je racionalno valorizovano.

Direktorica Centra za kulturu Slobodanka Ivanović vjeruje da će se to promijeniti i da dolaze bolji dani i za kuću vojvode Gavra i za kulturu u Beranama. „Ova kuća je i zvanično pripojena Centru za kulturu, ali će raditi kao posebna organizaciona jedinica. Imenovan je i novi upravnik koji će biti zadužen za upravljanje i organizovanje kulturnih i drugih dešavanja u njoj, tako da mislimo da smo na putu da adekvatnije valorizujemo ovaj vrijedni i lijepi prostor”, kazala je Ivanović.

Ona je dodala da su potrebne male adaptacije i njeno preuređenje, što ne iziskuje znatnija sredstva.

„Nešto više novca trebaće za izgradnju ljetnje pozornice u bašti iza kuće. To je pravi prostor za održavanje kulturnih i drugih manifestacija pod vedrim nebom i to namjeravamo da uradimo. To je upravo onaj prostor gdje se po običaju otvaraju ljetnje diplomatske škole”, podsjetila je Ivanović.

Direktorica Centra za kulturu kazala je da će u ovoj kući ubuduće biti i redakcija kulturnog i naučnog časopisa Tokovi, kao i da se planira niz drugih dešavanja u cilju njene bolje valorizacije.

Neki drugi kulturni poslenici prisjećaju se čak i toga da je Ministarstvo inostranih poslova svojevremeno ponudilo da finansira sve poslove i radnike, a da zauzvrat ovo zdanje samo s vremena na vrijeme koristi kao rezidenciju za sastanke na visokom nivou, ali da od toga nije bilo ništa. Onako kako je bila sređena i rekonstruisana kuća je bila zaista toga vrijedna, pogotovu u svjetlu činjenice ko je bio njen vlasnik.

Vojvoda Gavro kuću u strogom centru Berana, kako se vjeruje, napravio je u starosti. Ne postoji tačan podatak niti dokument koji govori precizno o tome kada je kuća izgrađena, ali se pretpostavlja da bi to moglo biti između 1890. i 1900. godine.

Koliko se zna, prvi crnogorski diplomata koristio je za te namjene kredit skopske Hipotekarne banke, i po tom osnovu prije Drugog svjetskog rata u njoj se nalazila i filijala te banke. Kuća je površine 250 kvadratnih metara. Zidana je od kamena i, prema mišljenju stručnjaka, predstavlja jedini profani spomenik s odlikama secesije u Gornjem Polimlju. Njen arhitekta ostao je nepoznat.

Ovaj objekat je kao spomen kuća rekonstruisan krajem devedesetih godina, sada već prošlog vijeka, po projektu Slobodana Slovinića. Država je prethodno odvojila znatna sredstva da se stambeno zbrinu socijalno ugrožene porodice koje su u njoj do tada stanovale. Sama gradnja, kako je saopštavano, koštala je oko 250 hiljada eura.

U aprilu 2001. svečano ju je otvorio tadašnji ministar inostranih poslova Crne Gore Branko Lukovac. Orkestri, specijalno dovedeni za tu priliku iz Podgorice odsvirali su koju notu i otišli, a prstiju na jednoj ruci previše je da bi se prebrojale značajnije manifestacije koje su od tada u njoj organizovane. Ne računajući likovne izložbe i rijetke manje skupove.

U prizemlju je u jednom dijelu galerija, a u drugom radna spomen soba vojvode Gavra. Tu su izložene neke autentične stvari iz tog vremena. Ministarstvo kulture je otkupilo sablju Gavrovog oca, vojvode Miljana Vukova, koja je našla mjesto u ovoj kući.

Spratni dio urađen je kao rezidencijalni prostor s finom svečanom salom, kancelarijom, sanitarnim čvorom i kuhinjom. U podrumu zgrade trebalo je da bude smješten depo za umjetnine, ali je tu prebačen dio opštinske arhive.

,,Treba da se riješimo te arhive koju nam je prethodna vlast ovdje uvalila, i da depoe privedemo pravoj namjeni”, kaže direktorka Centra za kulturu.

Ona vjeruje da će i građani Berana biti zadovoljni i da se neće više ni u šali postavljati pitanje čija je kuća vojvode Gavra.

,,To je kuće građana Berana. Ono što nam je osnovni cilj je da kuća ne bude zaključana najveći dio vremena, kao što je bila ranijih godina, već da posjetioci i znatiželjnici u svako doba dana mogu ući da je obiđu”, kaže Ivanović.

Sada se u svjetlu činjenice da se za kuću zainteresovao i princ Nikola, kao i namjere da se u njoj smjesti njemački kulturni centar, očekuje da ovo kulturno zdanje bude bolje valorizovano. Ne samo zbog toga što je ova kuća simbol kraljevske porodice u Beranama, nego i realne potrebe da se taj lijepi prostor stavi u kulturnu funkciju. Kao mlad grad, Berane u užem jezgru nema previše starih građevinskih zdanja. A ovakvo zdanje, kao što je Spomen kuća vojvode Gavra Vukovića, svaki grad bi poželio da ima.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo