OKO NAS
BERANE: VALORIZACIJA KULTURNE OSTAVŠTINE: Čija je kuća vojvode Gavra

Nedavna posjeta princa Nikole Petrovića Beranama, kada je uručio donaciju Spomen kući vojvode Gavra Vukovića, aktuelizovala je pitanje valorizacije ove ustanove koja radi u okviru beranskog Centra za kulturu. Postavljeno je pitanje kako i na koji način to jedinstveno arhitektonsko i kulturno zdanje može da se stavi u funkciju kulturnih i društvenih dešavanja. Kako da se bolje iskoristi i da se vrednuje onako kako priliči domu prvog crnogorskog diplomate?
Princ Nikola je obišao kuću ministra inostranih poslova u vladi njegovog pradjeda, kralja Nikole, i obećao pomoć za njeno adekvatnije korišćenje. Prema onome što se moglo saznati u neformalnim razgovorima nakon posjete, princ će za početak finansirati ugradnju centralnog grijanja u ovaj objekat.
„Osim toga, dogovoreno je i da se jedan od narednih sastanaka Upravnog odbora Fondacije Petrović-Njegoš održi u ovoj kući”, rekao je Monitoru sagovornik iz fondacije, koju je princ Nikola ustanovio prije dvije godine.
Nešto ranije, inicirano je da u Spomen kući bude smješten njemački kulturni centar. O tome je bilo govora prilikom posljednje posjete njemačke ambasadorke Gudrun Štajnaker.
„Zvanična dokumentacija je završena, a preostalo je da završimo još neke pripreme prije zvaničnog otvaranja. Ponosni smo što će centar biti smješten u kući prvog crnogorskog diplomate Gavra Vukovića. Nadamo se dobroj saradnji, a preko ovog centra njemačka Ambasada će bolje upoznati Berane”, izjavio je gradonačelnik Berana Dragoslav Šćekić.
Iako je prošlo deceniju i po od rekonstrukcije kuće vojvode Gavra, koja je već i ranije trebalo da postane stjecište kulturnih i diplomatskih dešavanja na sjeveru Crne Gore, ovo građevinsko zdanje, opšta je ocjena, do sada nije bilo privedeno svojoj pravoj namjeni, niti je racionalno valorizovano.
Direktorica Centra za kulturu Slobodanka Ivanović vjeruje da će se to promijeniti i da dolaze bolji dani i za kuću vojvode Gavra i za kulturu u Beranama. „Ova kuća je i zvanično pripojena Centru za kulturu, ali će raditi kao posebna organizaciona jedinica. Imenovan je i novi upravnik koji će biti zadužen za upravljanje i organizovanje kulturnih i drugih dešavanja u njoj, tako da mislimo da smo na putu da adekvatnije valorizujemo ovaj vrijedni i lijepi prostor”, kazala je Ivanović.
Ona je dodala da su potrebne male adaptacije i njeno preuređenje, što ne iziskuje znatnija sredstva.
„Nešto više novca trebaće za izgradnju ljetnje pozornice u bašti iza kuće. To je pravi prostor za održavanje kulturnih i drugih manifestacija pod vedrim nebom i to namjeravamo da uradimo. To je upravo onaj prostor gdje se po običaju otvaraju ljetnje diplomatske škole”, podsjetila je Ivanović.
Direktorica Centra za kulturu kazala je da će u ovoj kući ubuduće biti i redakcija kulturnog i naučnog časopisa Tokovi, kao i da se planira niz drugih dešavanja u cilju njene bolje valorizacije.
Neki drugi kulturni poslenici prisjećaju se čak i toga da je Ministarstvo inostranih poslova svojevremeno ponudilo da finansira sve poslove i radnike, a da zauzvrat ovo zdanje samo s vremena na vrijeme koristi kao rezidenciju za sastanke na visokom nivou, ali da od toga nije bilo ništa. Onako kako je bila sređena i rekonstruisana kuća je bila zaista toga vrijedna, pogotovu u svjetlu činjenice ko je bio njen vlasnik.
Vojvoda Gavro kuću u strogom centru Berana, kako se vjeruje, napravio je u starosti. Ne postoji tačan podatak niti dokument koji govori precizno o tome kada je kuća izgrađena, ali se pretpostavlja da bi to moglo biti između 1890. i 1900. godine.
Koliko se zna, prvi crnogorski diplomata koristio je za te namjene kredit skopske Hipotekarne banke, i po tom osnovu prije Drugog svjetskog rata u njoj se nalazila i filijala te banke. Kuća je površine 250 kvadratnih metara. Zidana je od kamena i, prema mišljenju stručnjaka, predstavlja jedini profani spomenik s odlikama secesije u Gornjem Polimlju. Njen arhitekta ostao je nepoznat.
Ovaj objekat je kao spomen kuća rekonstruisan krajem devedesetih godina, sada već prošlog vijeka, po projektu Slobodana Slovinića. Država je prethodno odvojila znatna sredstva da se stambeno zbrinu socijalno ugrožene porodice koje su u njoj do tada stanovale. Sama gradnja, kako je saopštavano, koštala je oko 250 hiljada eura.
U aprilu 2001. svečano ju je otvorio tadašnji ministar inostranih poslova Crne Gore Branko Lukovac. Orkestri, specijalno dovedeni za tu priliku iz Podgorice odsvirali su koju notu i otišli, a prstiju na jednoj ruci previše je da bi se prebrojale značajnije manifestacije koje su od tada u njoj organizovane. Ne računajući likovne izložbe i rijetke manje skupove.
U prizemlju je u jednom dijelu galerija, a u drugom radna spomen soba vojvode Gavra. Tu su izložene neke autentične stvari iz tog vremena. Ministarstvo kulture je otkupilo sablju Gavrovog oca, vojvode Miljana Vukova, koja je našla mjesto u ovoj kući.
Spratni dio urađen je kao rezidencijalni prostor s finom svečanom salom, kancelarijom, sanitarnim čvorom i kuhinjom. U podrumu zgrade trebalo je da bude smješten depo za umjetnine, ali je tu prebačen dio opštinske arhive.
,,Treba da se riješimo te arhive koju nam je prethodna vlast ovdje uvalila, i da depoe privedemo pravoj namjeni”, kaže direktorka Centra za kulturu.
Ona vjeruje da će i građani Berana biti zadovoljni i da se neće više ni u šali postavljati pitanje čija je kuća vojvode Gavra.
,,To je kuće građana Berana. Ono što nam je osnovni cilj je da kuća ne bude zaključana najveći dio vremena, kao što je bila ranijih godina, već da posjetioci i znatiželjnici u svako doba dana mogu ući da je obiđu”, kaže Ivanović.
Sada se u svjetlu činjenice da se za kuću zainteresovao i princ Nikola, kao i namjere da se u njoj smjesti njemački kulturni centar, očekuje da ovo kulturno zdanje bude bolje valorizovano. Ne samo zbog toga što je ova kuća simbol kraljevske porodice u Beranama, nego i realne potrebe da se taj lijepi prostor stavi u kulturnu funkciju. Kao mlad grad, Berane u užem jezgru nema previše starih građevinskih zdanja. A ovakvo zdanje, kao što je Spomen kuća vojvode Gavra Vukovića, svaki grad bi poželio da ima.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije