Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: VALORIZACIJA KULTURNE OSTAVŠTINE: Čija je kuća vojvode Gavra

Objavljeno prije

na

Nedavna posjeta princa Nikole Petrovića Beranama, kada je uručio donaciju Spomen kući vojvode Gavra Vukovića, aktuelizovala je pitanje valorizacije ove ustanove koja radi u okviru beranskog Centra za kulturu. Postavljeno je pitanje kako i na koji način to jedinstveno arhitektonsko i kulturno zdanje može da se stavi u funkciju kulturnih i društvenih dešavanja. Kako da se bolje iskoristi i da se vrednuje onako kako priliči domu prvog crnogorskog diplomate?

Princ Nikola je obišao kuću ministra inostranih poslova u vladi njegovog pradjeda, kralja Nikole, i obećao pomoć za njeno adekvatnije korišćenje. Prema onome što se moglo saznati u neformalnim razgovorima nakon posjete, princ će za početak finansirati ugradnju centralnog grijanja u ovaj objekat.

„Osim toga, dogovoreno je i da se jedan od narednih sastanaka Upravnog odbora Fondacije Petrović-Njegoš održi u ovoj kući”, rekao je Monitoru sagovornik iz fondacije, koju je princ Nikola ustanovio prije dvije godine.

Nešto ranije, inicirano je da u Spomen kući bude smješten njemački kulturni centar. O tome je bilo govora prilikom posljednje posjete njemačke ambasadorke Gudrun Štajnaker.

„Zvanična dokumentacija je završena, a preostalo je da završimo još neke pripreme prije zvaničnog otvaranja. Ponosni smo što će centar biti smješten u kući prvog crnogorskog diplomate Gavra Vukovića. Nadamo se dobroj saradnji, a preko ovog centra njemačka Ambasada će bolje upoznati Berane”, izjavio je gradonačelnik Berana Dragoslav Šćekić.

Iako je prošlo deceniju i po od rekonstrukcije kuće vojvode Gavra, koja je već i ranije trebalo da postane stjecište kulturnih i diplomatskih dešavanja na sjeveru Crne Gore, ovo građevinsko zdanje, opšta je ocjena, do sada nije bilo privedeno svojoj pravoj namjeni, niti je racionalno valorizovano.

Direktorica Centra za kulturu Slobodanka Ivanović vjeruje da će se to promijeniti i da dolaze bolji dani i za kuću vojvode Gavra i za kulturu u Beranama. „Ova kuća je i zvanično pripojena Centru za kulturu, ali će raditi kao posebna organizaciona jedinica. Imenovan je i novi upravnik koji će biti zadužen za upravljanje i organizovanje kulturnih i drugih dešavanja u njoj, tako da mislimo da smo na putu da adekvatnije valorizujemo ovaj vrijedni i lijepi prostor”, kazala je Ivanović.

Ona je dodala da su potrebne male adaptacije i njeno preuređenje, što ne iziskuje znatnija sredstva.

„Nešto više novca trebaće za izgradnju ljetnje pozornice u bašti iza kuće. To je pravi prostor za održavanje kulturnih i drugih manifestacija pod vedrim nebom i to namjeravamo da uradimo. To je upravo onaj prostor gdje se po običaju otvaraju ljetnje diplomatske škole”, podsjetila je Ivanović.

Direktorica Centra za kulturu kazala je da će u ovoj kući ubuduće biti i redakcija kulturnog i naučnog časopisa Tokovi, kao i da se planira niz drugih dešavanja u cilju njene bolje valorizacije.

Neki drugi kulturni poslenici prisjećaju se čak i toga da je Ministarstvo inostranih poslova svojevremeno ponudilo da finansira sve poslove i radnike, a da zauzvrat ovo zdanje samo s vremena na vrijeme koristi kao rezidenciju za sastanke na visokom nivou, ali da od toga nije bilo ništa. Onako kako je bila sređena i rekonstruisana kuća je bila zaista toga vrijedna, pogotovu u svjetlu činjenice ko je bio njen vlasnik.

Vojvoda Gavro kuću u strogom centru Berana, kako se vjeruje, napravio je u starosti. Ne postoji tačan podatak niti dokument koji govori precizno o tome kada je kuća izgrađena, ali se pretpostavlja da bi to moglo biti između 1890. i 1900. godine.

Koliko se zna, prvi crnogorski diplomata koristio je za te namjene kredit skopske Hipotekarne banke, i po tom osnovu prije Drugog svjetskog rata u njoj se nalazila i filijala te banke. Kuća je površine 250 kvadratnih metara. Zidana je od kamena i, prema mišljenju stručnjaka, predstavlja jedini profani spomenik s odlikama secesije u Gornjem Polimlju. Njen arhitekta ostao je nepoznat.

Ovaj objekat je kao spomen kuća rekonstruisan krajem devedesetih godina, sada već prošlog vijeka, po projektu Slobodana Slovinića. Država je prethodno odvojila znatna sredstva da se stambeno zbrinu socijalno ugrožene porodice koje su u njoj do tada stanovale. Sama gradnja, kako je saopštavano, koštala je oko 250 hiljada eura.

U aprilu 2001. svečano ju je otvorio tadašnji ministar inostranih poslova Crne Gore Branko Lukovac. Orkestri, specijalno dovedeni za tu priliku iz Podgorice odsvirali su koju notu i otišli, a prstiju na jednoj ruci previše je da bi se prebrojale značajnije manifestacije koje su od tada u njoj organizovane. Ne računajući likovne izložbe i rijetke manje skupove.

U prizemlju je u jednom dijelu galerija, a u drugom radna spomen soba vojvode Gavra. Tu su izložene neke autentične stvari iz tog vremena. Ministarstvo kulture je otkupilo sablju Gavrovog oca, vojvode Miljana Vukova, koja je našla mjesto u ovoj kući.

Spratni dio urađen je kao rezidencijalni prostor s finom svečanom salom, kancelarijom, sanitarnim čvorom i kuhinjom. U podrumu zgrade trebalo je da bude smješten depo za umjetnine, ali je tu prebačen dio opštinske arhive.

,,Treba da se riješimo te arhive koju nam je prethodna vlast ovdje uvalila, i da depoe privedemo pravoj namjeni”, kaže direktorka Centra za kulturu.

Ona vjeruje da će i građani Berana biti zadovoljni i da se neće više ni u šali postavljati pitanje čija je kuća vojvode Gavra.

,,To je kuće građana Berana. Ono što nam je osnovni cilj je da kuća ne bude zaključana najveći dio vremena, kao što je bila ranijih godina, već da posjetioci i znatiželjnici u svako doba dana mogu ući da je obiđu”, kaže Ivanović.

Sada se u svjetlu činjenice da se za kuću zainteresovao i princ Nikola, kao i namjere da se u njoj smjesti njemački kulturni centar, očekuje da ovo kulturno zdanje bude bolje valorizovano. Ne samo zbog toga što je ova kuća simbol kraljevske porodice u Beranama, nego i realne potrebe da se taj lijepi prostor stavi u kulturnu funkciju. Kao mlad grad, Berane u užem jezgru nema previše starih građevinskih zdanja. A ovakvo zdanje, kao što je Spomen kuća vojvode Gavra Vukovića, svaki grad bi poželio da ima.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo