Povežite se sa nama

OKO NAS

VEĆ VIĐENO U ULCINJU: U sezonu s grčom

Objavljeno prije

na

Kraj juna i početak jula nije po ukusu mnogih turističkih poslenika u Ulcinju. Gostiju je trenutno manje nego što su očekivali, pa je bojazan od daljeg odvijanja turističke sezone sve izraženiji.

To je razumljivo: gotovo 80 odsto prihoda građani Ulcinja ostvaruju tokom jula i avgusta. Ljudi su investirali znatna sredstva za pripremu sezone, neki se i kreditno zadužili, a očekivanja su, kao i uvijek pred sezonu, bila optimistička.

Uostalom, tako je i krenulo u maju. Zvanični podaci potvrđuju da je, što se tiče posjete, bio bolji nego prošle godine za oko pet odsto. S druge strane, u junu je, bar u užem dijelu grada, bilo manje turista, što znači da se sve kreće po dobroj poznatoj matrici toplo-hladno.

Ali, treba sačekati sa konačnim zaključcima, jer će se tek sumirati efekti velike manifestacije Southern Soul Festival, koja je po treći put održana u periodu od 25-28. juna i koja je uvrstila Ulcinj na kartu gradova Evrope u kojima se održavaju velike muzičke manifestacije. Tokom ta četiri dana, na plaži D’Olcinium je bilo oko devet hiljada posjetilaca sa svih kontinenata.

Takođe, sredinom juna je organizovano takmičenje Netët e klipit shqiptar (Veče albanskih klipova), koje su iz Centru za kulturu u Ulcinju direktno prenosile državne televizije Albanije, Kosova i Makedonije.

„Bila je ovo odlična reklama za Ulcinj, izvrsna organizovana manifestacija koju nam je, nakon prošlogodišnjeg izbora za ‘Mis Albanije’ ponovo priredio poznati producent Petri Bozo sa vrhunskim majstorom scenografije iz Italije Frankom Ferarijem”, kazao je predsjednik opštine Ulcinja Fatmir Đeka.

Bazirajući se na zvanične izvještaje, on tvrdi da je sezona dobra za hotele, jer su se cijenama prilagodili tržištu, te da su, bar za sada, manje zadovoljni vlasnici privatnog smještaja.

„Nadamo se da će nas vrijeme poslužiti, jer je ono naš najvažniji saveznik sa klijentelom koju pretežno imamo. Sve do utorka u kontinentalnim područjima u regionu je bilo dosta hladno. I njih vrućina ćera na more”, kaže vlasnik apartmana Bonita i član Izvršnog odbora Turističke organizacije Ulcinj Munib Abazi.

On ističe da će, po iskustvu iz prošlih godina, pravi špic sezone krenuti drugog dana Ramazanskog bajrama, odnosno od 18. jula, i to stanje će potrajati do kraja avgusta. „Biće ovo sezona kakve imamo u kontinuitetu već dvije decenije. Ništa drugo se ne može očekivati sve dok ne bude značajnijih investicija u poboljšanje ponude i infrastrukture. Samo u tom slučaju možemo se nadati gostima iz Zapadne Evrope, koji će produžiti sezonu i povećati prihode”, napominje Abazi.

Kao dokaz za to može poslužiti popunjenost apartmanskih kompleksa u Starom gradu i objekata Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, gdje je gostiju za petinu više nego lani.

Prema dosadašnjem toku sezone na ulcinjskoj rivijeri, najveći porast bilježe gosti iz Poljske. Ima ih najviše u individualnom smještaju, dok je znatan broj došao i preko agencija. Među njima je veliki dio mlađih ljudi.

Za Ulcinj je izuzetno važno da se vraća na to veliko tržište. Poljska ima oko 38,5 miliona stanovnika, od kojih će petina ove godine ljetovati u inostranstvu. Samo u susjednoj Hrvatskoj biće ih više od pola miliona.

Poljska je jedna od rijetkih zemalja Evrope koja je izbjegla recesiju. Ekonomske prognoze za tu državu su i u narednim godinama povoljne tako da treba očekivati porast broja Poljaka koji putuju na odmor van svoje zemlje.

„Bio sam ovdje i prošle godine. Najviše me privlače cijene i prirodne ljepote, posebno Velika plaža, jer smo suprug i ja pasionirani surferi”, kaže Katažina Slezak iz Gdanjska. Ova profesorka fizičkog vaspitanja smatra da u Evropi nema tako dobrog mjesta za pripreme sportista kao u Ulcinju i da jedan segment ponude treba usmjeriti u tom pravcu.

Upravo je ovih dana Barter centar pokrenuo organizaciju projekta izgradnje sportskog kompleksa visoke klase sa pratećim fudbalskim i teniskim terenima u neposrednom zaleđu Velike plaže, a čelnici opštine su podržali ovu ideju, za čiju realizaciju će se, kako se navodi, stvoriti uslovi kada se donese Prostorno-urbanistički plan opštine. „Taj projekat će obogatiti turističku ponudu ne samo novim hotelskim kapacitetima, već i uvrstiti Ulcinj i Crnu Goru na mapu rijetkih destinacija sportskog turizma kakav najbliže postoji samo u Antaliji u Turskoj i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima”, poručili su iz te kompanije.

Između straha i nade su i ulcinjski poljoprivrednici. Ni njima atmosferske prilike nijesu baš naklonjene, ali ih još više zabrinjavaju razne bolesti. To se prije svega odnosi na palme, kao zaštitni znak Ulcinja. U protekle tri godine, od kako je konstatovana bolest crveni surlaš, u Ulcinju je stradalo tridesetak palmi, i to onih najljepših, vrste Phoenix theophrasti koja se uz Chamaerops humilis jedina smatra autohtonom u Europi.

Istovremeno su na oprezu vlasnici maslina, jer se u susjednoj Italiji prošle godine pojavila pošast od koje – lijeka nema. Bakteriju koja uzrokuje bolest, prenosi cvrčak što dovodi do sušenja cijelog stabla masline. Na sreću, bolest još nije zabilježena na starim ulcinjskim maslinjacima, kojih ima u jednom kompleksu preko 80 hiljada, prosječne starosti oko 600 godina.

No, ni već treće godine za redom, stručnjaci ne očekuju dobru berbu maslina. „Ostaje nam da se pojačano brinemo o rodu koji je trenutno na stablima, a on će već krajem ovog mjeseca biti na udaru maslinove mušice”, kaže savjetnik za poljoprivredu u Opštini Ulcinj Gano Redža.

Prema njegovim riječima, globalno zagrijavanje i klimatske promjene imaju sve veći negativni uticaj na agrar. „Ali, ukoliko želimo da opstanemo, mi se moramo prilagođavati vremenu, a ne ono nama”, dodaje on.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo