Povežite se sa nama

OKO NAS

VEĆ VIĐENO U ULCINJU: U sezonu s grčom

Objavljeno prije

na

Kraj juna i početak jula nije po ukusu mnogih turističkih poslenika u Ulcinju. Gostiju je trenutno manje nego što su očekivali, pa je bojazan od daljeg odvijanja turističke sezone sve izraženiji.

To je razumljivo: gotovo 80 odsto prihoda građani Ulcinja ostvaruju tokom jula i avgusta. Ljudi su investirali znatna sredstva za pripremu sezone, neki se i kreditno zadužili, a očekivanja su, kao i uvijek pred sezonu, bila optimistička.

Uostalom, tako je i krenulo u maju. Zvanični podaci potvrđuju da je, što se tiče posjete, bio bolji nego prošle godine za oko pet odsto. S druge strane, u junu je, bar u užem dijelu grada, bilo manje turista, što znači da se sve kreće po dobroj poznatoj matrici toplo-hladno.

Ali, treba sačekati sa konačnim zaključcima, jer će se tek sumirati efekti velike manifestacije Southern Soul Festival, koja je po treći put održana u periodu od 25-28. juna i koja je uvrstila Ulcinj na kartu gradova Evrope u kojima se održavaju velike muzičke manifestacije. Tokom ta četiri dana, na plaži D'Olcinium je bilo oko devet hiljada posjetilaca sa svih kontinenata.

Takođe, sredinom juna je organizovano takmičenje Netët e klipit shqiptar (Veče albanskih klipova), koje su iz Centru za kulturu u Ulcinju direktno prenosile državne televizije Albanije, Kosova i Makedonije.

„Bila je ovo odlična reklama za Ulcinj, izvrsna organizovana manifestacija koju nam je, nakon prošlogodišnjeg izbora za ‘Mis Albanije’ ponovo priredio poznati producent Petri Bozo sa vrhunskim majstorom scenografije iz Italije Frankom Ferarijem”, kazao je predsjednik opštine Ulcinja Fatmir Đeka.

Bazirajući se na zvanične izvještaje, on tvrdi da je sezona dobra za hotele, jer su se cijenama prilagodili tržištu, te da su, bar za sada, manje zadovoljni vlasnici privatnog smještaja.

„Nadamo se da će nas vrijeme poslužiti, jer je ono naš najvažniji saveznik sa klijentelom koju pretežno imamo. Sve do utorka u kontinentalnim područjima u regionu je bilo dosta hladno. I njih vrućina ćera na more”, kaže vlasnik apartmana Bonita i član Izvršnog odbora Turističke organizacije Ulcinj Munib Abazi.

On ističe da će, po iskustvu iz prošlih godina, pravi špic sezone krenuti drugog dana Ramazanskog bajrama, odnosno od 18. jula, i to stanje će potrajati do kraja avgusta. „Biće ovo sezona kakve imamo u kontinuitetu već dvije decenije. Ništa drugo se ne može očekivati sve dok ne bude značajnijih investicija u poboljšanje ponude i infrastrukture. Samo u tom slučaju možemo se nadati gostima iz Zapadne Evrope, koji će produžiti sezonu i povećati prihode”, napominje Abazi.

Kao dokaz za to može poslužiti popunjenost apartmanskih kompleksa u Starom gradu i objekata Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, gdje je gostiju za petinu više nego lani.

Prema dosadašnjem toku sezone na ulcinjskoj rivijeri, najveći porast bilježe gosti iz Poljske. Ima ih najviše u individualnom smještaju, dok je znatan broj došao i preko agencija. Među njima je veliki dio mlađih ljudi.

Za Ulcinj je izuzetno važno da se vraća na to veliko tržište. Poljska ima oko 38,5 miliona stanovnika, od kojih će petina ove godine ljetovati u inostranstvu. Samo u susjednoj Hrvatskoj biće ih više od pola miliona.

Poljska je jedna od rijetkih zemalja Evrope koja je izbjegla recesiju. Ekonomske prognoze za tu državu su i u narednim godinama povoljne tako da treba očekivati porast broja Poljaka koji putuju na odmor van svoje zemlje.

„Bio sam ovdje i prošle godine. Najviše me privlače cijene i prirodne ljepote, posebno Velika plaža, jer smo suprug i ja pasionirani surferi”, kaže Katažina Slezak iz Gdanjska. Ova profesorka fizičkog vaspitanja smatra da u Evropi nema tako dobrog mjesta za pripreme sportista kao u Ulcinju i da jedan segment ponude treba usmjeriti u tom pravcu.

Upravo je ovih dana Barter centar pokrenuo organizaciju projekta izgradnje sportskog kompleksa visoke klase sa pratećim fudbalskim i teniskim terenima u neposrednom zaleđu Velike plaže, a čelnici opštine su podržali ovu ideju, za čiju realizaciju će se, kako se navodi, stvoriti uslovi kada se donese Prostorno-urbanistički plan opštine. „Taj projekat će obogatiti turističku ponudu ne samo novim hotelskim kapacitetima, već i uvrstiti Ulcinj i Crnu Goru na mapu rijetkih destinacija sportskog turizma kakav najbliže postoji samo u Antaliji u Turskoj i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima”, poručili su iz te kompanije.

Između straha i nade su i ulcinjski poljoprivrednici. Ni njima atmosferske prilike nijesu baš naklonjene, ali ih još više zabrinjavaju razne bolesti. To se prije svega odnosi na palme, kao zaštitni znak Ulcinja. U protekle tri godine, od kako je konstatovana bolest crveni surlaš, u Ulcinju je stradalo tridesetak palmi, i to onih najljepših, vrste Phoenix theophrasti koja se uz Chamaerops humilis jedina smatra autohtonom u Europi.

Istovremeno su na oprezu vlasnici maslina, jer se u susjednoj Italiji prošle godine pojavila pošast od koje – lijeka nema. Bakteriju koja uzrokuje bolest, prenosi cvrčak što dovodi do sušenja cijelog stabla masline. Na sreću, bolest još nije zabilježena na starim ulcinjskim maslinjacima, kojih ima u jednom kompleksu preko 80 hiljada, prosječne starosti oko 600 godina.

No, ni već treće godine za redom, stručnjaci ne očekuju dobru berbu maslina. „Ostaje nam da se pojačano brinemo o rodu koji je trenutno na stablima, a on će već krajem ovog mjeseca biti na udaru maslinove mušice”, kaže savjetnik za poljoprivredu u Opštini Ulcinj Gano Redža.

Prema njegovim riječima, globalno zagrijavanje i klimatske promjene imaju sve veći negativni uticaj na agrar. „Ali, ukoliko želimo da opstanemo, mi se moramo prilagođavati vremenu, a ne ono nama”, dodaje on.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo