Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDBINA HOTELA FJORD: Decenija koju su pojeli tajkuni

Objavljeno prije

na

Više od 10 godina otkako je AD Fjord privatizovan u masovnoj vaučerskoj privatizaciji i kroz stečaj ugovorena prodaja nekada najvećeg hotela Fjord u Kotoru – ovaj hotel na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Kotoru, na samoj obali, u ruiniranom je stanju, i bez naznaka da će se to promijeniti.

,,Prije dvije godine postavio sam poslaničko pitanje ministru turizma i održivog razvoja Branimiru Gvozdenoviću – da li Vlada ili nadležno Ministarstvo planiraju dodatne mjere koje bi ubrzale privođenje namjeni ovih prostora pokrivenih državnim studijama lokacije 15 i 16. Ništa″, kaže za Monitor, predsjednik Liberalne partije Crne Gore, Kotoranin Andrija Popović.

Irski biznismen Majkl Finglton je 2005. godine kupio Fjord za nešto manje od šest miliona eura i lokaciju URCA za dva miliona eura. Najavio je ulaganje od 200 miliona eura u izgradnju tri turistička kompleksa na tim lokalitetima. Najavljeno je i zapošljavanje 1.500 radnika. Investicija ne samo da nije realizovana, već su ti prostori odmah ostali van svoje osnovne namjene.

Hotel Fjord koji je izgrađen 1986. godine, poslije samo 19 godina na tržištu, što je nepoznat primjer u svjetskom hotelijerstvu je – zatvoren.

Monitor je postavio pitanje Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT) u kojoj je fazi cijeli proces. Stigao je odgovor: ,,Proces privatizacije hotela Fjord obavljen kroz Stečajni postupak s toga proces nije u nadležnosti Ministarstva”.

Ministarstvo na čijem je čelu Gvozdenović u odgovorima navodi da nije nadležno ni po pitanju produženja roka realizacije projekta. Konačno konstatuju da to Ministarstvo „cijeni izuzetno značajnim pitanje realizacije projekta hotela Fjord, te stavljanje tog objekta u funkciju”.

„U želji da se ubrza cijeli proces, Odlukom o utvrđivanju prioritetnih turističkih lokaliteta, koju je Vlada Crne Gore donijela 01. decembra 2011. godine, a koja je počela da se primjenjuje od januara 2014. godine, omogućeno je da Opština Kotor, shodno zakonu, uvede znatno veće poreze na neizgrađeno građevinsko zemljište, kako bi investitori što prije započeli svoje investicije”, stoji u odgovoru.

Dakle, sada nema ni naznake priče koju su prošle godine u maju saopštili iz MORT-a da je sprovođenje plana reorganizacije hotela Fjord u toku, te da podrazumijeva namirenje povjerilaca, nastavak poslovanja u svojoj osnovnoj djelatnosti i razvijanje hotelskog kompleksa. Iz Ministarstva su trećeg maja prošle godine kazali agenciji Mina-business da je rok za sprovođenje plana reorganizacije 30. jun 2014.godine, dok je rok za stavljanje hotela u funkciju pet godina. ,,Sve konkretnije aktivnosti biće moguće nakon isteka roka za sprovođenje plana reorganizacije”, dodali su tada iz Ministarstva.

Rok za reorganizaciju je istekao tačno godinu dana, a u Ministarstvu sada prebacuju odgovornost na opštinu Kotor.

Međutim upravo je ministar Gvozdenović, čije ministarstvo se danas proglašava nenadležnim, u odgovoru na poslaničko pitanje Andrije Popovića prije dvije godine kazao da ima pripremljene precizne podatke o procesu, od privatizacije do tadašnjeg statusa, kao i planove koji su vezani za hotelske sisteme u Kotoru. Gvozdenović je u odgovoru Popoviću kazao da je ključna stvar ne samo za Kotor, nego i za Crnu Goru, da se razviju hotelski sistemi koji stvaraju uslove za razvoj turizma, ali i obezbjeđuju da turistička sezona traje mnogo duže.

,,U skladu sa tim Vlada intenzivno radi na realizaciji projekata koji su vezani za podršku i razvoj hotelskih sistema u Crnoj Gori. U okviru tih mjera su i mjere koje su vezane za projekte koji su privatizovani u dijelu ubrzanja tih projekata i postoji posebna radna grupa koja je dobila zadatak da predloži ili raskid ugovora ili definisanje aneksa sa kompanijama za koje se smatra da postoje potencijali da bi se konačno ovi projekti stavili u funkciju, jer svakim danom gubimo značajna finansijska sredstva. Projekat URC-a i projekat Fjorda su u našim prioritetima”, u svom maniru naveo je tada ministar i kazao da smatra da je možda i efikasnije u nekom prethodnom periodu mogao da se uradi taj posao, te da je siguran da je neophodno da se iskoriste svi potencijali.

,,Strah me je da ćemo iste priče slušati i ubuduće. Nije lokalpatriotizam, Kotor je nešto posebno. To je jedini grad u Crnoj Gori koji je na listi prirodne i kulturne baštine pod zaštitom UNESO-a, uz Dubrovnik i Split, jedini grad takve vrste na Jadranskoj obali”, poručio je Popović Gvozdenoviću, a na naše pitanje šta se od tada promijenilo, predsjednik Liberalne partije je kazao da ništa nema novo u odnosu na njegovo poslaničko pitanje iz maja 2013.

Iz Opštine Kotor stigli su konkretniji odgovori, iako su iz Sekretarijata za imovinsko pravne poslove kazali da nemaju sve tražene informacije .

,,Hotel je prodat u stečajnom postupku pred Privrednim sudom u Podgorici koji je započet u martu 2003. godine, a isti okončan 2005. godine. Po našim saznanjima novi vlasnik New Fjord developments ima neriješene poslovne odnose sa svojim partnerima, pa pred Privrednim sudom u Podgorici vode postupke u cilju razrješenja istih.

Opština Kotor je u cilju naknade štete iskoristila zakonske mogućnosti – uvođenjem poreza na neizgrađeno zemljište sa najvećim poreskim stopama, a sve u cilju navođenja vlasnika da što prije pristupi privođenju namjeni svojih nepokretnosti”, napisala nam je Simeona Begović, sekretar Sekretarijata za imovinsko pravne poslove Opštine Kotor

Očito nije pomoglo.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo