Povežite se sa nama

OKO NAS

RISTO BAĆOVIĆ, VLASNIK DAJCA STAROG 50 GODINA: Dobri duh JNA u Banjanima

Objavljeno prije

na

Seljani Banjana u dilemi su šta im svakoga ljeta pada teže: skupljanje osušene trave po vrelom ljetnjem suncu ili potraga za prevozom, s mukom pripremljenog sijena do štala i kuća. U opustjelim krajevima kamion je raritet ravan pomoći države. Srećom tu je Risto Baćović sa svojim dajcom starim ravno pedeset godina.

,,Ima trave dovoljno, ali nema snage”, priča Đurđa Perović ispod Golog brda, dok čeka da stigne kamion sa sijenom. U međuvremenu pogleduje ka vrhovima okolnih planina oko kojih se gomilaju tamni oblaci. Pokosio je njen starac dovoljno sijena i sada je na ostatku familije da ga spakuje za zimu prije nego što počnu kiše.

Banjani su izgubili status kapetanije za vrijeme kraljevine Jugoslavije, a status opštine im je oduzet za vrijeme komunista. To što su bili teritorijalno najveće selo u bivšoj Jugoslaviji, i ostali najveći i sada – u nezavisnoj Crnoj Gori, ne znači im mnogo: zahvaljujući industrijalizaciji opustjeli su čitavi zaseoci, a u nekadašnjem najvećem selu u Jugoslaviji, sve je manje ruku za seoske radove.

,,Ovako po petnaest dana nemamo kad ni ručati. Počnu od rane zore da se povlače ovi oblaci lutalice samo da nas isprepadaju, pa onda sve na trku da duša izađe na nos. Ali kad se ovo danas završi, onda smo mirni”, priča penzionisana učiteljica, radosna kada iza brda začuje dobro poznati zvuk koji remeti mirno ljetnje poslijepodne.

Omiljen je taj zvuk seljacima Banjana i poznat dobro: kamion marke TAM 4500, nekadašnji ponos Jugoslovenske narodne armije poslije dugih godina vjerne službe narodu već 23 godine služi svom vjerovatno posljednjem vlasniku Ristu Baćoviću i njegovim bližim i daljim komšijama. Bezoblična gomila metala u koju se pretvorio ovaj nekadašnji ljepotan iz Maribora kao da je izronila iz najnovijeg filma o Mad Maxu. Ipak, i pored toga, i dalje veselo kotrlja izlokanim banjskim putevima i prevozi razne terete.

,,Šezdeset peto godište, tako mu je pisalo u papirima koje sam bogami negdje zaturio. Znam da od kada je kod mene, nikad me nije ostavio za sve ove godine, a ulazio sam sa njim gdje ni koza ne može da uđe. Kada se zaglavi, ima vitlo za samoizvlačenje i on sam sebe iščupa. Malo sam ga zapuštio ali on je kao starac pred smrt: niko mu ništa ne zamjera samo dok može da hoda”, smije se vozač koji jedini zna da upravlja sa, naizgled oronulim ali još živahnim, popularnim dajcom. Objašnjava da za njega nema prepreka na putu, ni da šuma nije problem. Jedino ga pomalo brine registracija.

,,Hvala Vladi i resornom ministarstvu što ne insistiraju na tim formalnostima tako da dajc nije registrovan od kada je kod mene. Sumnjam da će biti i ubuduće”, kaže ponosni vlasnik.

Nedostatak tablica uz ukupan izgled stvara problem nabavke neophodnog goriva jer kamion kao takav ne smije na pumpu, pa se gorivo mora dobavljati u bidonima. Gorivo je otprilike i tarifa za prevoz: cijena prevoza je dvadeset litara nafte. Ako se zaradi i koji euro dobro je, ako ne – nema veze, sve su to komšije i prijatelji.

Sa Ristom su i pomoćnici Mladen i Duško. Oni će pomoći Đurđi da gomilu sijena sa kamiona pretvori u stog.

,,Ja nešto volim ovaj starinski način sadijevanja sijena u stogovima i mislim da sam jedna od rijetkih koja zna sađesti stog, evo djeca znaju teorijski, ali da se popenju da me zamijene neće još. Ama i ne treba dok ja mogu, a kad ne mognem, oni neka baliraju sijeno, šta ću im ja”, objašnjava Đurđa tajne dobrog stoga.

I dok unuk Josif kolicima prevozi bale sijena i slaže u štalu, tamni oblaci sa planine Somine polako kreću ka Golom brdu. Oni ne brinu Đurđu, s te strane, kaže, ne dolazi kiša.

,,Nikad se ne desi da padne kiša kada dolazi s te strane i kad duva sjeverozapadni vjetar. Stari ljudi su govorili ‘eno ponovo puva onaj praznotorba preko Obljaja, nema kiše’ i potpuno su bili u pravu, uvjerila sam se toliko puta”, veli Đurđa. Dok stojimo, prosušena banjska trava ispušta opojne mirise u junsko predvačerje, mirise koji liječe, tvrdi penzionisana učiteljica.

,,Evo pogledajte: majčina dušica, kantarion, livadska žalfija, bokvica, sve u jednim vilama sijena. Čula sam za priču kada smo šezdesetih izvozili sijeno u Englesku. Englezi su poslali pismo u kome kažu da oni nijesu tražili da kupe čaj nego sijeno. Sad zamisli koliko je zdrava varenika od stoke koja jede ovakvu travu”, objašnjava Đurđa.

Stog je već pri kraju. Posljednje bale sijena ulaze u suvu tamu štale i miris banjskih trava zakratko se predade pred udarom izduvnih gasova Ristovog dajca koji odlazi na nove ture. Mir se polako vraća u Golo brdo.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo