Povežite se sa nama

OKO NAS

ZLOČIN KOJI JE POTRESAO ALBANIJU: Prokletstvo u divljim planinama

Objavljeno prije

na

Posljedice monstruoznog čina se već osjećaju: rezervacije za boravak gostiju na sjeveru Albanije se otkazuju, posebno iz zemalja centralne Evrope. Vlasti u Tirani strahuju da bi taj proces još tokom ove sezone mogao pogoditi i primorski dio zemlje, što bi bio znatan udarac za albansku ekonomiju. Svaki 12 euro koji se slije u državnu kasu dolazi od ove privredne grane, dok su drugi, indirektni efekti, takođe veliki. Vizija Vlade premijera Edi Rame da postoji egzotična država u srcu Evrope koja bi mogla da postane globalno popularna turistička destinacija, opasno je dovedena u pitanje.

„Ja sam nekoliko puta dolazio ovamo i opet ću doći. Ali, nemam hrabrosti da drugome preporučim da to isto učini. O tome naši klijenti ubuduće moraju sami odlučivati”, kazao je albanskim medijima vlasnik češke turističke agencije „CK Mundo” Peter Zeliezko.

Taj organizator putovanja, koji je doveo u „zemlju orlova” na hiljade gostiju, dodaje da se ovakve stvari mogu desiti i u Francuskoj, Norveškoj ili u Švedskoj. „Kriminalci nemaju naciju, oni ubijaju gdje god da se nalaze”, rekao je Zeliezko.

Upravo je to bio slučaj sa mladim turistima iz njegove države, koji su krajem prošle sedmice ubijeni u svom automobilu u mjestu Prekalu, u brdovitom regionu Dukađina, nedaleko od Skadra.

Mihal Svatos (27) i Ana Kosinova (36) obreli su se u tom teško pristupačnom regionu nakon obilaska većeg dijela Albanije. Uživali su najprije na moru, na divnoj pješčanoj plaži u Velipoji, nedaleko od granice sa Crnom Gorom, a potom se uputili prema Prokletijama koje se često nazivaju „albanskim Alpima”. Evropljani vole ove jedinstvene predjele, koji su najljepši u kasno proljeće i rano ljeto. Građani Skadra i Primorci su istorijski označavali ovo područje kao prostore gdje žive „divlji ljudi”.

Gorka sudbina navela je taj češki par da naiđe na jednog takvog divljaka, 20-ogodišnjeg Sokola Mjacaja. Pod prijetnjom oružjem on je zaustavio džip kojim su se Česi kretali i nakon što su odbili da mu u toj nedođiji predaju ključeve svog luksuznog džipa, Mjacaj ih je izrešetao kalašnjikovim. Leševe nesrećnih turista i njihovo vozilo je nakon toga survao u obližnji klanac.

Strašna vijest se brzo proširila Albanijom, a vlast se našla u čudu. Reakcije javnosti su bile jednoglasne: ubicu koji je osramotio Albaniju i Albance, opasno narušio imidž države, ukorijenjeni mit o albanskom gostoprimstvu, treba odmah uhvatiti i najoštrije osuditi. Mnogi su se s nostalgijom prisjetili vremena komunističkog diktatora Envera Hodže čiji je režim ubicama i teškim prijestupnicima presuđivao po kratkom postupku.

Na prostor Dukađina upućene su specijalne policijske snage sa 350 pripadnika koji su krenuli u potragu za ubicom. Raspisana je i nagrada od 30 hiljada eura za svaku informaciju koja bi vodila do počinioca tog stravičnog zločina. „Ma dajte tri puta više za otkrivanje nečasnog ubice. To je atentat na naš moral, vrlinu gostoprimstva i našu tradiciju”, grmio je bivši albanski premijer Salji Beriša.

Nakon dva dana, on je uhvaćen u jednom obližnjem selu. Radilo se o 20-ogodišnjaku koji je prije samo mjesec dana, izašao iz zatvora. Tamo je izdržao kaznu od gotovo pet godina zbog toga što je 2010. godine učestvovao u ubistvu dječaka od 13 godina kojem je pokušao da ukrade zlatni lančić.

Zato je širom otvorena debata u albanskoj javnosti o efikasnosti državnih institucija i njihovom radu dok ta zemlja koja je od 2009. godine u NATO-u, nastoji da ubrza korake na putu približavanja Evropskoj uniji. Takođe, vlada se optužuje da već godinama ne čini dovoljno da se turisti osjećaju bezbjedno na području sjeverne Albanije. Naime, 2001. godine tu je nastadalo troje čeških studenata, o kojima se još uvijek ništa ne zna. Češki mediji su čak pisali da su oni bili žrtve trgovaca ljudskim organima!?

Od 2011. godine zabilježena su još četiri teška incidenta takođe sa češkim turistima, pa je analitičar Artan Hodža zaključio da „Čehe u albanskim Alpima prati neko prokletstvo”.

Interesantno je da se mnogi turisti odlučuju da posjete to predivno područje, gdje nadmorska visina dostiže i do 2400 metara, zbog toga što na licu mjesta mogu da konzumiraju kanabis!? Naime, ova teško pristupačna regija je od pada komunističke vlasti pretvorena u omiljenu lokaciju za uzgajanje te vrste narkotika uprkos policijskoj operaciji iz prošle godine na uništavanju usjeva. Ipak je to neznatno u poređenju sa selom Lazarati, na jugu Albanije, koji se često naziva „Republika kanabis”, koja godišnje od proizvodnih aktivnosti ostvari promet od čak dvije milijarde eura!? Albanija je zahvaljujući tome postala najveći evropski proizvođač kanabisa.

Uz bunkere koji su posijani po cijeloj zemlji, to se doima vrlo primamljivim Evropljanima željnim avanture. Uz to, veoma je jeftino, tako da je aranžman za ljetovanje u gudurama sjeverne Albanije lako sklopiti.

No, takav imidž zvaničnici u Tirani ne žele. Oni tvrde da je turizam grana privrede koja toj državi najbrže osigurava napredak, privlači investitore i otvara radna mjesta, i zato ulažu mnogo napora i velika sredstva u infrastrukturu i smještajne kapacitete da se to ostvari. Na mnogim evropskim sajmovima Albanija je prošlih godina predstavljena kao hit destinacija.

Nakon prošlonedjeljnog zločina sa češkim turistima, biće potrebno dosta vremena da se ta vizija realizuje.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo