Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKI GRADONAČELNIK VS BIVŠI POTPREDSJEDNIK KOLAŠINA: Nove selektivne optužbe

Objavljeno prije

na

dark-obrajuskovic

Prvi čovjek Kolašina Darko Brajušković je prije deset dana, iziritiran prozivkama iz opozicionih redova, sazvao hitno, u sred vikenda, konferenciju za novinare i otkrio, kako je sam kazao – „samo dio sumnjivih rabota i trošenja novca bivše izvršne vlasti”. Ostali „dokazi” da neki od onih koji ga najžešće kritikuju nijesu časno radili, kaže Brajušković, nalaze se u jednoj od fioka u njegovom kabinetu.

Predsjednik Opštine je od cijele garniture bivše izvršne vlasti samo od bivšeg potrpredsjednika Panta Pekovića, sada odbornika SNP, tražio pojašnjenja za enormno trošenje novca namijenjenog za socijalnu pomoć i gorivo, od 2006. do 2010. godine. Sa Pekovićem je prethodno imao oštru polemiku u dnevnim novinama.

Peković jeste bio na visokoj opštinskoj funkciji, ali je Brajušković nekako zaboravio da je DPS bio u lokalnoj vlasti u tome periodu, a da je na čelu izvršne vlasti bio njihov sadašnji koalicioni partner Mileta Bulatović. U tom periodu tvrdi sada Brajušković, Peković je na sumnjiv način „rasknjižio” skoro pola miliona eura za gorivo i podijelio oko 400 000 eura socijalnih pomoći. DPS, tvrdi Brajušković, o tome ništa nije znao. To što je Bulatovićev potpis na svakom dokumentu koji je selektivno odabrao za konferenciju za novinare, Brajušković, kaže „za sada ne želi da komentariše”.

„Peković će znati što baš ovo njega pitam. Na spiskovima za socijalnu pomoć vidi se da je jedan čovjek čak 29 puta za tri godine primio po 50 eura. Neka odgovori kako se to desilo, na osnovu koje opštinske odluke i zakona, pa tek onda neka komentariše kako mi sada dijelimo socijalnu pomoć”, kazao je Brajušković.

Peković mu do sada nije odgovorio, a ono što se čulo na konferenciji za štampu nazvao je „glupostima”.

Kolašinci nestrpljivo čekaju da se Brajušković opet naljuti i pokaže novu seriju dokaza za, kako reče, krivična djela, pa potom vrati u svoje fioke. Ako bude kao do sada, ti će papiri kasno stići do nadležnih institucija, a malo je nade i da će povremeno Brajuškovićevo „otvaranje fioka” zainteresovati tužilaštvo. Tužilac nikada nije saopštio ni čime je rezultirala istraga u lokalnoj upravi od prije tri godine, sprovedena po krivičnoj prijavi odbornika SDP.

Koliko su novaca funkcioneri u Kolašinu, od kojih su neki sada u opozicionim klupama, potrošili za gorivo i reprerezentaciju od 2006. do 2011. godine nikada nije precizno saopšteno. Iz vlasti i dijela opozicije solidarno zvanično ćute. Nezvanično, s vremena na vrijeme progovore.

Tako su prije dvije godine, kada je lokalna uprava riješila da u zakup da restoran Vodenica, koji je do tada poslovao u okviru opštinskog preduzeća, do javnosti stigli podaci koliko su funkcioneri za tri godine pojeli i popili, ali i ostali dužni tom objektu. Ni manje ni više nego 73 000 eura. Još je ostalo nejasno da li su, upravo, ti dugovi zatvorili Vodenicu.

Odmah zatim, neki od onih koji su bili na spisku najčešćih gostiju Vodenice , potrudili su se da do novinara stignu i spiskovi koliko su njihove kolege potrošili na račun opštinske kase u nekim drugim ugostiteljskim objektima, ali i hotelima Lipka i Bjanka. Za par godina troškovi reprezentacije bili su oko 200 000 eura. Na dugačkim spiskovima su imena svih onih koji čine vlast i nekoliko sada opoziciono orijentisanih Kolašinca. Svi oni će se ponovo naći na izbornim listama, a niko od njih, bar da je javnosti poznato, nije do sada tužiocu objašnjavao zbog čega je za samo jedan dan potpisao račune od desetak hiljada eura za reprezentaciju.

Pored toga što su dobro jeli i pili u najpoznatijim kolašinskim restoranima i hotelima, za vrijeme zajedničke vlasti Bulatovićeve Grupe građana i Brajuškovićevog DPS, opštinski funkcioneri su, stiče se utisak, veći dio svog radnog, ali i slobodnog vremena, bili „na točkovima”. Na papirima koje u Opštini odbijaju zvanično da dostave, ali koji su, ipak stigli do novinara, vidi se da je samo tokom juna, avgusta, septembara i oktobra 2008. godine za gorivo potrošeno 250 511 eura. Na zbirnim nalozima za plaćanje koje je tada dostavio lokalnoj upravi Jugopetrol AD Kotor piše da je u opštinska vozila u junu natočeno goriva u vrijednosti od 67 000 eura, a skoro identični iznosi, od 67 600, odnosno 67 605 eura su na računima za septembar i avgust. U desetom mjesecu opštinski funkcioneri su malo manje putovali pa su na benzinskim pumpama potrošili oko 28 000 eura. Analizom računa sa Jugopetrolovih pumpi dolazi se do rezultata da su čelnici kolašinske vlasti, u avgustu te godine, koji je imao 21 radni dan, dnevno na gorivo trošili 3 219 eura. Gdje su sve putovali i koliko su poslova u interesu građana završili potrošivši za četiri mjeseca tačno 197 106 litara goriva do sada nikad nijesu objasnili. Osim obećanja da će rasprodati luksuzni opštinski vozni park, što je, uglavnom i učinio, Brajušković nikad nije ni saopštio kako je , kao bivši prvi čovjek OO DPS, dok je ta partija činila vlast, gledao na to da su za potrebe Opštine kupljeni, na primjer PMV „Landrover diskaver” 3SE čija je cijena od 42.000, TMV „Tojota rav-4” vrijedna 35 000 i „Folswagen-Pasat” za koju je potrošeno 36.787 eura.

U dijelu opozicije koji nikad nije dobio priliku da u Kolašinu obavlja vlast, tvrde da su kako kažu, „sporadične i selektivne optužbe između bivših i sadašnjih koalicionih partnera licemjerne. Ta povremena „transparentnost”, tvrde u OO Nove služi za neku vrstu „političkih ucjena” i neće donijeti napredak Kolašinu.

Odbornike SDP sve podsjeća, kako kažu, „na brakorazvodnu parnicu koja se željom učesnika odvija duže nego što je nužno”.

„ U toj parnici dojučerašnji supružnici se ne spore oko imovine, sve su potrošili. Dugove je naravno napravio onaj drugi. Za problematičnu djecu se ne zna jesu li se „ugledala na lošeg oca” ili „grdno odoše na ujčevinu”, ali se oko starateljstva niko ne otima. Prljavi veš žene je prljaviji od prljavog veša muža… Niko ne pokušava da pokaže građanima da je radio zakonito i u javnom interesu, jedini cilj je pokazati da su oni drugi, uprkos nespornim sopstvenim manama, gori – kaže odbornik SDP Bojan Zeković.

Oni tvrde da je kriv i „onaj koji je juče radio sve ono za šta danas optužuje druge, kao i onaj drugi koji je kao predsjednik najjače partije i odbornik u Skupštini usvajao budžete i završne račune kojima planira i prihvata sve ono za šta danas optužuje prvog”.

U opoziciji ne zaboravlju da i dalje niko iz vlasti nije bio dovoljno odgovoran da saopšti ni nakon sedam godina koliko je koštalo uređenje centralne gradske zone. To su odbornici do sada pitali osam, a novinari bar dvadeset puta. Odgovor možda jednom stigne, ako se neko dovoljno „naljuti”, prije nekih izbora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo