Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKI GRADONAČELNIK VS BIVŠI POTPREDSJEDNIK KOLAŠINA: Nove selektivne optužbe

Objavljeno prije

na

Prvi čovjek Kolašina Darko Brajušković je prije deset dana, iziritiran prozivkama iz opozicionih redova, sazvao hitno, u sred vikenda, konferenciju za novinare i otkrio, kako je sam kazao – „samo dio sumnjivih rabota i trošenja novca bivše izvršne vlasti”. Ostali „dokazi” da neki od onih koji ga najžešće kritikuju nijesu časno radili, kaže Brajušković, nalaze se u jednoj od fioka u njegovom kabinetu.

Predsjednik Opštine je od cijele garniture bivše izvršne vlasti samo od bivšeg potrpredsjednika Panta Pekovića, sada odbornika SNP, tražio pojašnjenja za enormno trošenje novca namijenjenog za socijalnu pomoć i gorivo, od 2006. do 2010. godine. Sa Pekovićem je prethodno imao oštru polemiku u dnevnim novinama.

Peković jeste bio na visokoj opštinskoj funkciji, ali je Brajušković nekako zaboravio da je DPS bio u lokalnoj vlasti u tome periodu, a da je na čelu izvršne vlasti bio njihov sadašnji koalicioni partner Mileta Bulatović. U tom periodu tvrdi sada Brajušković, Peković je na sumnjiv način „rasknjižio” skoro pola miliona eura za gorivo i podijelio oko 400 000 eura socijalnih pomoći. DPS, tvrdi Brajušković, o tome ništa nije znao. To što je Bulatovićev potpis na svakom dokumentu koji je selektivno odabrao za konferenciju za novinare, Brajušković, kaže „za sada ne želi da komentariše”.

„Peković će znati što baš ovo njega pitam. Na spiskovima za socijalnu pomoć vidi se da je jedan čovjek čak 29 puta za tri godine primio po 50 eura. Neka odgovori kako se to desilo, na osnovu koje opštinske odluke i zakona, pa tek onda neka komentariše kako mi sada dijelimo socijalnu pomoć”, kazao je Brajušković.

Peković mu do sada nije odgovorio, a ono što se čulo na konferenciji za štampu nazvao je „glupostima”.

Kolašinci nestrpljivo čekaju da se Brajušković opet naljuti i pokaže novu seriju dokaza za, kako reče, krivična djela, pa potom vrati u svoje fioke. Ako bude kao do sada, ti će papiri kasno stići do nadležnih institucija, a malo je nade i da će povremeno Brajuškovićevo „otvaranje fioka” zainteresovati tužilaštvo. Tužilac nikada nije saopštio ni čime je rezultirala istraga u lokalnoj upravi od prije tri godine, sprovedena po krivičnoj prijavi odbornika SDP.

Koliko su novaca funkcioneri u Kolašinu, od kojih su neki sada u opozicionim klupama, potrošili za gorivo i reprerezentaciju od 2006. do 2011. godine nikada nije precizno saopšteno. Iz vlasti i dijela opozicije solidarno zvanično ćute. Nezvanično, s vremena na vrijeme progovore.

Tako su prije dvije godine, kada je lokalna uprava riješila da u zakup da restoran Vodenica, koji je do tada poslovao u okviru opštinskog preduzeća, do javnosti stigli podaci koliko su funkcioneri za tri godine pojeli i popili, ali i ostali dužni tom objektu. Ni manje ni više nego 73 000 eura. Još je ostalo nejasno da li su, upravo, ti dugovi zatvorili Vodenicu.

Odmah zatim, neki od onih koji su bili na spisku najčešćih gostiju Vodenice , potrudili su se da do novinara stignu i spiskovi koliko su njihove kolege potrošili na račun opštinske kase u nekim drugim ugostiteljskim objektima, ali i hotelima Lipka i Bjanka. Za par godina troškovi reprezentacije bili su oko 200 000 eura. Na dugačkim spiskovima su imena svih onih koji čine vlast i nekoliko sada opoziciono orijentisanih Kolašinca. Svi oni će se ponovo naći na izbornim listama, a niko od njih, bar da je javnosti poznato, nije do sada tužiocu objašnjavao zbog čega je za samo jedan dan potpisao račune od desetak hiljada eura za reprezentaciju.

Pored toga što su dobro jeli i pili u najpoznatijim kolašinskim restoranima i hotelima, za vrijeme zajedničke vlasti Bulatovićeve Grupe građana i Brajuškovićevog DPS, opštinski funkcioneri su, stiče se utisak, veći dio svog radnog, ali i slobodnog vremena, bili „na točkovima”. Na papirima koje u Opštini odbijaju zvanično da dostave, ali koji su, ipak stigli do novinara, vidi se da je samo tokom juna, avgusta, septembara i oktobra 2008. godine za gorivo potrošeno 250 511 eura. Na zbirnim nalozima za plaćanje koje je tada dostavio lokalnoj upravi Jugopetrol AD Kotor piše da je u opštinska vozila u junu natočeno goriva u vrijednosti od 67 000 eura, a skoro identični iznosi, od 67 600, odnosno 67 605 eura su na računima za septembar i avgust. U desetom mjesecu opštinski funkcioneri su malo manje putovali pa su na benzinskim pumpama potrošili oko 28 000 eura. Analizom računa sa Jugopetrolovih pumpi dolazi se do rezultata da su čelnici kolašinske vlasti, u avgustu te godine, koji je imao 21 radni dan, dnevno na gorivo trošili 3 219 eura. Gdje su sve putovali i koliko su poslova u interesu građana završili potrošivši za četiri mjeseca tačno 197 106 litara goriva do sada nikad nijesu objasnili. Osim obećanja da će rasprodati luksuzni opštinski vozni park, što je, uglavnom i učinio, Brajušković nikad nije ni saopštio kako je , kao bivši prvi čovjek OO DPS, dok je ta partija činila vlast, gledao na to da su za potrebe Opštine kupljeni, na primjer PMV „Landrover diskaver” 3SE čija je cijena od 42.000, TMV „Tojota rav-4” vrijedna 35 000 i „Folswagen-Pasat” za koju je potrošeno 36.787 eura.

U dijelu opozicije koji nikad nije dobio priliku da u Kolašinu obavlja vlast, tvrde da su kako kažu, „sporadične i selektivne optužbe između bivših i sadašnjih koalicionih partnera licemjerne. Ta povremena „transparentnost”, tvrde u OO Nove služi za neku vrstu „političkih ucjena” i neće donijeti napredak Kolašinu.

Odbornike SDP sve podsjeća, kako kažu, „na brakorazvodnu parnicu koja se željom učesnika odvija duže nego što je nužno”.

„ U toj parnici dojučerašnji supružnici se ne spore oko imovine, sve su potrošili. Dugove je naravno napravio onaj drugi. Za problematičnu djecu se ne zna jesu li se „ugledala na lošeg oca” ili „grdno odoše na ujčevinu”, ali se oko starateljstva niko ne otima. Prljavi veš žene je prljaviji od prljavog veša muža… Niko ne pokušava da pokaže građanima da je radio zakonito i u javnom interesu, jedini cilj je pokazati da su oni drugi, uprkos nespornim sopstvenim manama, gori – kaže odbornik SDP Bojan Zeković.

Oni tvrde da je kriv i „onaj koji je juče radio sve ono za šta danas optužuje druge, kao i onaj drugi koji je kao predsjednik najjače partije i odbornik u Skupštini usvajao budžete i završne račune kojima planira i prihvata sve ono za šta danas optužuje prvog”.

U opoziciji ne zaboravlju da i dalje niko iz vlasti nije bio dovoljno odgovoran da saopšti ni nakon sedam godina koliko je koštalo uređenje centralne gradske zone. To su odbornici do sada pitali osam, a novinari bar dvadeset puta. Odgovor možda jednom stigne, ako se neko dovoljno „naljuti”, prije nekih izbora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo