Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKI GRADONAČELNIK VS BIVŠI POTPREDSJEDNIK KOLAŠINA: Nove selektivne optužbe

Objavljeno prije

na

Prvi čovjek Kolašina Darko Brajušković je prije deset dana, iziritiran prozivkama iz opozicionih redova, sazvao hitno, u sred vikenda, konferenciju za novinare i otkrio, kako je sam kazao – „samo dio sumnjivih rabota i trošenja novca bivše izvršne vlasti”. Ostali „dokazi” da neki od onih koji ga najžešće kritikuju nijesu časno radili, kaže Brajušković, nalaze se u jednoj od fioka u njegovom kabinetu.

Predsjednik Opštine je od cijele garniture bivše izvršne vlasti samo od bivšeg potrpredsjednika Panta Pekovića, sada odbornika SNP, tražio pojašnjenja za enormno trošenje novca namijenjenog za socijalnu pomoć i gorivo, od 2006. do 2010. godine. Sa Pekovićem je prethodno imao oštru polemiku u dnevnim novinama.

Peković jeste bio na visokoj opštinskoj funkciji, ali je Brajušković nekako zaboravio da je DPS bio u lokalnoj vlasti u tome periodu, a da je na čelu izvršne vlasti bio njihov sadašnji koalicioni partner Mileta Bulatović. U tom periodu tvrdi sada Brajušković, Peković je na sumnjiv način „rasknjižio” skoro pola miliona eura za gorivo i podijelio oko 400 000 eura socijalnih pomoći. DPS, tvrdi Brajušković, o tome ništa nije znao. To što je Bulatovićev potpis na svakom dokumentu koji je selektivno odabrao za konferenciju za novinare, Brajušković, kaže „za sada ne želi da komentariše”.

„Peković će znati što baš ovo njega pitam. Na spiskovima za socijalnu pomoć vidi se da je jedan čovjek čak 29 puta za tri godine primio po 50 eura. Neka odgovori kako se to desilo, na osnovu koje opštinske odluke i zakona, pa tek onda neka komentariše kako mi sada dijelimo socijalnu pomoć”, kazao je Brajušković.

Peković mu do sada nije odgovorio, a ono što se čulo na konferenciji za štampu nazvao je „glupostima”.

Kolašinci nestrpljivo čekaju da se Brajušković opet naljuti i pokaže novu seriju dokaza za, kako reče, krivična djela, pa potom vrati u svoje fioke. Ako bude kao do sada, ti će papiri kasno stići do nadležnih institucija, a malo je nade i da će povremeno Brajuškovićevo „otvaranje fioka” zainteresovati tužilaštvo. Tužilac nikada nije saopštio ni čime je rezultirala istraga u lokalnoj upravi od prije tri godine, sprovedena po krivičnoj prijavi odbornika SDP.

Koliko su novaca funkcioneri u Kolašinu, od kojih su neki sada u opozicionim klupama, potrošili za gorivo i reprerezentaciju od 2006. do 2011. godine nikada nije precizno saopšteno. Iz vlasti i dijela opozicije solidarno zvanično ćute. Nezvanično, s vremena na vrijeme progovore.

Tako su prije dvije godine, kada je lokalna uprava riješila da u zakup da restoran Vodenica, koji je do tada poslovao u okviru opštinskog preduzeća, do javnosti stigli podaci koliko su funkcioneri za tri godine pojeli i popili, ali i ostali dužni tom objektu. Ni manje ni više nego 73 000 eura. Još je ostalo nejasno da li su, upravo, ti dugovi zatvorili Vodenicu.

Odmah zatim, neki od onih koji su bili na spisku najčešćih gostiju Vodenice , potrudili su se da do novinara stignu i spiskovi koliko su njihove kolege potrošili na račun opštinske kase u nekim drugim ugostiteljskim objektima, ali i hotelima Lipka i Bjanka. Za par godina troškovi reprezentacije bili su oko 200 000 eura. Na dugačkim spiskovima su imena svih onih koji čine vlast i nekoliko sada opoziciono orijentisanih Kolašinca. Svi oni će se ponovo naći na izbornim listama, a niko od njih, bar da je javnosti poznato, nije do sada tužiocu objašnjavao zbog čega je za samo jedan dan potpisao račune od desetak hiljada eura za reprezentaciju.

Pored toga što su dobro jeli i pili u najpoznatijim kolašinskim restoranima i hotelima, za vrijeme zajedničke vlasti Bulatovićeve Grupe građana i Brajuškovićevog DPS, opštinski funkcioneri su, stiče se utisak, veći dio svog radnog, ali i slobodnog vremena, bili „na točkovima”. Na papirima koje u Opštini odbijaju zvanično da dostave, ali koji su, ipak stigli do novinara, vidi se da je samo tokom juna, avgusta, septembara i oktobra 2008. godine za gorivo potrošeno 250 511 eura. Na zbirnim nalozima za plaćanje koje je tada dostavio lokalnoj upravi Jugopetrol AD Kotor piše da je u opštinska vozila u junu natočeno goriva u vrijednosti od 67 000 eura, a skoro identični iznosi, od 67 600, odnosno 67 605 eura su na računima za septembar i avgust. U desetom mjesecu opštinski funkcioneri su malo manje putovali pa su na benzinskim pumpama potrošili oko 28 000 eura. Analizom računa sa Jugopetrolovih pumpi dolazi se do rezultata da su čelnici kolašinske vlasti, u avgustu te godine, koji je imao 21 radni dan, dnevno na gorivo trošili 3 219 eura. Gdje su sve putovali i koliko su poslova u interesu građana završili potrošivši za četiri mjeseca tačno 197 106 litara goriva do sada nikad nijesu objasnili. Osim obećanja da će rasprodati luksuzni opštinski vozni park, što je, uglavnom i učinio, Brajušković nikad nije ni saopštio kako je , kao bivši prvi čovjek OO DPS, dok je ta partija činila vlast, gledao na to da su za potrebe Opštine kupljeni, na primjer PMV „Landrover diskaver” 3SE čija je cijena od 42.000, TMV „Tojota rav-4” vrijedna 35 000 i „Folswagen-Pasat” za koju je potrošeno 36.787 eura.

U dijelu opozicije koji nikad nije dobio priliku da u Kolašinu obavlja vlast, tvrde da su kako kažu, „sporadične i selektivne optužbe između bivših i sadašnjih koalicionih partnera licemjerne. Ta povremena „transparentnost”, tvrde u OO Nove služi za neku vrstu „političkih ucjena” i neće donijeti napredak Kolašinu.

Odbornike SDP sve podsjeća, kako kažu, „na brakorazvodnu parnicu koja se željom učesnika odvija duže nego što je nužno”.

„ U toj parnici dojučerašnji supružnici se ne spore oko imovine, sve su potrošili. Dugove je naravno napravio onaj drugi. Za problematičnu djecu se ne zna jesu li se „ugledala na lošeg oca” ili „grdno odoše na ujčevinu”, ali se oko starateljstva niko ne otima. Prljavi veš žene je prljaviji od prljavog veša muža… Niko ne pokušava da pokaže građanima da je radio zakonito i u javnom interesu, jedini cilj je pokazati da su oni drugi, uprkos nespornim sopstvenim manama, gori – kaže odbornik SDP Bojan Zeković.

Oni tvrde da je kriv i „onaj koji je juče radio sve ono za šta danas optužuje druge, kao i onaj drugi koji je kao predsjednik najjače partije i odbornik u Skupštini usvajao budžete i završne račune kojima planira i prihvata sve ono za šta danas optužuje prvog”.

U opoziciji ne zaboravlju da i dalje niko iz vlasti nije bio dovoljno odgovoran da saopšti ni nakon sedam godina koliko je koštalo uređenje centralne gradske zone. To su odbornici do sada pitali osam, a novinari bar dvadeset puta. Odgovor možda jednom stigne, ako se neko dovoljno „naljuti”, prije nekih izbora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA: UNIPROM MJERKAO MERMER, BEMAKS ŽELI DROBLJENI KAMEN: Novo vrijeme – stare navike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od koncesionih ugovora na sirovine sjevera: šume, vode i rude, opštine nemaju skoro nikakvu korist. Neka nova Vlada će morati da poradi na tome da se izvrši decentralizacija i da o svojim bogatstvima odlučuju građani regija sa kojih se to bogatstvo eksploatiše. Ako je vrijeme tajkuna prošlo

 

Biznismen Veselin Pejović bacio je oko na nalazište mermera ispod planine Žoljevice u Andrijevici, ali mu nije pošao od ruke da realizuje taj posao. Za nešto manje kvalitetan kamen zainteresovali su se iz kompanije Bemaks. Tako trenutno stoje stvari sa rudnim nalazištima mermera i mineralnog kamena u Andrijevici.

Ministarstvo kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, predsjednik BS, zamalo da progura ideju da se posao s mermerom dodijeli Pejoviću. Ponuda je već bila pripremljena. Ministarstvo kapitalnih investicija je prihvatilo, a onda su se usprotivili ministri iz redova SNP, koja je na vlasti u Andrijevici, i na sjednici Vlade nije bio dovoljan broj glasova da ugovoreni posao dobije zeleno svjetlo.

Pejović je sa svojom kompanijom Uniprom metali trebalo da prvih šest mjeseci vrši pripreme, a da narednih 28 godina, nakon što dobije koncesije, eksploatiše mermer. Neko bi rekao – bolje i da ruda stoji netaknuta nego da se dodijeli Pejoviću. Ali, menadžer Opštine Andrijevica,Miloš Čukić ima mnogo konkretnije objašnjenje zašto pripremljena informacija nije prošla na Vladi i zbog čega je nalazište mermera ostalo nevalorizovano.

On kaže da je ponuda Uniprom metala bila loša, odnosno da opština od toga skoro da ne bi imala nikakve koristi, uprkos tvrdnjama koje su se mogle čuti da je, navodno, iz lokalne kase izbijen značajan novčani priliv. „Problematičan je prije svega iznos koncesione naknade koji bi pripao Opštini Andrijevica. To je svega sedam odsto za mineralne sirovine, kao, uostalom i za sva druga bogatstva na sjeveru države: šume, vode, druge rude. To je nešto što hitno treba da se mijenja, prije nego se bilo kome i bilo zašta daju koncesije”, smatra Čukić.

On objašnjava šta je to značilo u ovom slučaju i koliko bi iznosilo na godišnjem nivou prihoda za Opštinu. „To je trebalo da bude svega od 30.000 do 50.000 eura na godišnjem nivou ukupnih prihoda za Opštinu”.

Za sada se, s druge strane, čini da je prihvatanje ponude koju je dao Bemaks za nalazište mineralnog kamena koji bi drobili i koristili za pravljenje betona, gotova stvar. „To je sada atraktivno, jer poslije zabrane eksploatacije šljunka, mljeveni kamen ostaje kao alternativa za proizvodnju betona”, objašnjava Čukić.

Kompanija Bemaks dostavila je, naime, najpovoljniju ponudu na oglas za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena u lokalitetu Piševska rijeka u Andrijevici.

Ministarstvo kapitalnih investicija, na osnovu Zakona o koncesijama i rang liste koju je 24. februara utvrdila Tenderska komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja po tom oglasu, donijelo je odluku o izboru najpovoljnije ponude. Kako se može saznati, rok za žalbe na ovu odluku je istekao, tako da je to, u ovom trenutku, čini se, gotov posao. Koncesioni akt Vlada je usvojila još na sjednici 22. septembra prošle godine.

Kada je riječ o kriterijumima, ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade i ponuđeni obim godišnje rudarske proizvodnje vrednovao se sa po 30 poena, reference ponuđača sa 15, prosječni bruto prihod i profit u posljednje tri godine sa po deset i kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekonomski razvoj sa pet bodova.

Tufik SOFTIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više puta najavljivan obračun sa vlasnicima lažnih diploma u zdravstvu, prosvjeti i policiji do sada je bez značajnijih rezultata. Iz NVO Alternativa tvrde da ne čudi nedostatak volje da se stane na kraj takvom stanju jer je, kažu, značajan dio kadrovika u svakoj političkoj partiji sa „kupljenom“ diplomom

 

U Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Pljevljima više od godinu i po traje izviđaj po krivičnoj prijavi NVO Alternativa protiv 54 medicinska radnika u tome gradu zbog sumnji da rade sa falsifikovanim diplomama. Bez podizanja optužnog predloga uprave zdravstvenih ustanova u tom gradu ne mogu preduzeti bilo kakve mjere, pa osumnjičeni da liječe sa lažnim diplomama, i dalje nesmetano rade.

Prethodno, sporne diplome su nostrifikovane, a medicinski radnici su položili i državne ispite.  Iz Alternative su prošle godine saopštili da je, prema njihovim nezvaničnim informacijama, u javnom sektoru Crne Gore oko 40 odsto lažnih diploma. Prema istim računicama, broj onih koji državnu platu primaju s lažnom diplomom mjeri se hiljadama.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), nedavno su saopštili da je komisija za provjeru validnosti diploma policijskih službenika formirala 103 predmeta. Provjeravaju se diplome stečene u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji i sa Kosova. U MUP-u, kako je kazao državni sekretar Mersudin Gredić, vjeruju „da će se ispostaviti da je najveći broj prijava podnijet bez osnova“.

Komisija MUP-a formirana je početkom prošle godine, a najavili su da će diplome provjeravati „bez povlastica i izuzetaka, a ukoliko se nepravilnosti utvrde, policijski službenici biće procesuirani pred nadležnim tužilaštvom“. Objašnjeno je da su prioritet provjera diploma visokoškolaca, te da je u planu i provjera diploma srednjih škola.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić u maju prošle godine kazao je da je tražio od zdravstvenih ustanova da dostave informacije o dosijeima medicinskih radnika koji su se prekvalifikovali, sa podacima gdje su i kada završili srednju medicinsku školu ili fakultet, kako bi se utvrdilo ko ima lažne diplome. On je rekao da će na skener prvo medicinski radnici koji su stekli diplome van Crne Gore, a onda će biti provjerene i isprave iz naše države do kojih su došli prekvalifikacijom. Razultati „skreniranja“ još nijesu saopšteni.

Kako za Monitor kaže koordinator NVO Alternativa Vesko Pejak, ne čudi nedstatak volje nadležnih da stanu na kraj lažnim diplomama u zdravstvu, policiji, javnoj upravi, prosvjeti…  Prema njegovim riječima, prve presude izazvaće domino efekat, pa će se otkriti, tvrdi, da se značajan broj kadrova u svim političkim partijama školovao na taj način.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PRONAĐENA BERANSKA KUPAČICA: Doplivala poslije dvije decenije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvena skulptura koja je početkom dvijehiljaditih nestala iz hotela Berane, pronađena je nedavno i vraćena u svoj dom. Gdje je bila – to će, možda, ostati tajna

 

Već nekoliko mjeseci Monitor je bio u saznanju da prepoznatljiva skulptura nije otišla iz Berana, kao što se neko vrijeme mislilo, i bilo je pitanje trenutka kada će se pojaviti. Prema pouzdanim saznanjima, neko je tada pokušao da reketira sadašnjeg vlasnika hotela Nebojšu Đekovića, tražeći mu veliki novac za otkup skulpture.

Đeković u razgovoru za Monitor to nije želio da komentariše, ali je rekao da je na potrazi radio pola godine. Navodno mu je sada anonimno dojavljeno gdje bi Kupačica mogla biti, a on je potom otišao i pronašao je. „Kupačica je konačno na svom mjestu. Idemo dalje. Uspio sam da vratim u hotel i stari klavir marke Petrof, koji se nakada nalazio u salonu“, rekao je Đeković, najavljujući da potraga za umjetninama nestalim iz hotela Berane neće stati.

Skulptura Kupačica djelo je akademskog vajara Dragana Mitrovića i pravljena je specijalno za hotel Berane, dok se njen drugi odlivak nalazi na plaži Ričardova glava u Budvi.

„Prošle godine, kada je u nevremenu nestala Kupačica sa plaže Mogren, iz Budve su me zvali i ponudili mi izliju nova dva primjerka, i za Budbu i za Berane. Ja sam pristao, ali se nisu više javljali. Sada mi je drago da je prvi primjerak pronađen, a onaj u Budbi je ipak umjetnička replika“, kaže kroz smijeh Đeković.

Predlog da se izliju novi primjerici vjerovatno je podrazumijevao da negdje postoji sačuvan kalup po kojem je čuveni vajar radio ovu skulpturu početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, ali će i to zasada ostati tajna.

Hotel Berane je do 2003. godine bio najznačajniji objekat Hotelsko-turističkog preduzeća u ovom gradu. Tada je ovu ugostiteljsko turističku kompaniju privatizovala nepoznata firma Euroturist GMBH. Kola su brzo krenula niz brdo.

Za društvo okupljeno oko Euroturista problemi su počeli već krajem 2004. Ponestajalo je obrtnih sredstava, sve manje se radilo, a plate zaposlenima nijesu isplaćivane. Tinjalo je nezadovoljstvo, počeli štrajkovi. Šlag na tortu bio je neizmireni kredit kod Atlasmont banke, zbog kojeg je ova banka 2005. godine zaplijenila hotel Berane.

Hotel površine hiljadu kvadrata u osnovi, na tri sprata, sa 17.000 metara kvadratnih zemljišta nad obalom Lima, Atlasmont banka je cijenila 700.000 eura a prodala, tek iz trećeg puta, za svega 200.000. Navodno, starim vlasnicima pod novim imenom.

Izvor iz filijale Atlasmont banke u Beranama rekao je tada da je banka zaplijenila samo objekte i zemljište, ali ne i inventar. Vrata hotela su plombirana, ali je plomba brzo oštećena, a inventar je počeo da nestaje.

„Nijesmo postali vlasnici inventara, i nijesmo bili u posjedu popisa sredstava, tako da nam nije poznata sudbina umjetničkih djela. Ne znam zbog čega, ali ključevi od hotela su završili u Podgorici, a ne kod nas“, kazao nam je pomenuti bankarski službenik.

U Podgorici je obavljena i prodaja, koju je u ime banke potpisao tadašnji generalni direktor Mihailo Banjević, a u ime kupca, preduzeća Monte invest, čiji je vlasnik na papiru bio Slovenac Matjaž Trtnik, njegova opunomoćenica Snežana Perović. Kupci se nikada nijesu pojavili u Beranama, ali je Slovenac ovlastio Monte nekretnine Berane, kao firmu kćerku, da preuzme ključeve.

Vjeruje se da je upravo u tom periodu došlo do nestanka najvećeg broja umjetničkih slika i drugih umjetničkih djela i predmeta neprocjenjive vrijednosti.

Tada je nestao triptih Uroša Toškovića. Ta slika iz tri dijela kupljena je svojevremeno u Beogradu, kada je veliki crtač tamo živio i bio član umjetničke grupe Mediala. Sasvim je sigurno da je samo taj triptih vrijedio mnogo više nego što su berzanski mešetari platili većinski paket akcija hotela.

Ulje na platnu Aleksandara Aca Prijića veličine četiri puta tri metra pod nazivom Morske dubine, rađeno je specijalno za ovaj hotel, i stajalo je na čeonom zidu u restoranskom dijelu. To djelo je katalogizirano, ali je od svega ostala samo fotografija male rezolucije. I njegova vrijednost je neprocjenjiva.

Jedan od dobrih poznavalaca Monitoru je rekao da je u hotelu bilo mnogo slika beogradskog umjetnika Zorana Radovića, zatim veliki broj slika drugih umjetnika, unutrašnjih skulptura od drveta i bronze.

U potpunosti su uništene dvije drvene zidne instalacije. Lopovi su ih skinuli sa zida, ali nijesu uspjeli da ih u komadu iznesu. Ostale su kao gomila drveta ispod zidova na kojima su se nalazile decenijama. Ukradena je i specijalno za ovaj hotel rađena tapiserija u dužini od šesnaest metara, kao i veliki broj pratećih bakroreza. Prema informacijama sa tržišta umjetnina, cijena jednog takvog bakroreza, kojih je u hotelu bilo više i činili su jedinstvenu umjetničku cjelinu sa tapiserijom, danas se kreće od 15.000 do 25.000 eura.

Baš u to vrijeme iz fontane na terasi hotela nestala je statua Kupačica. Kupačica je stručno razmontirana, što je ukazivalo na to da je neko radio mirno i bez straha, po čemu se još tada moglo zaključiti da to nisu učinili obični kradljivci radi preprodaje bronze. Po fotografijama koje su se mogle vidjeti ovih dana na društvenim mrežama, Kupačica je sačuvana u potpunosti, i potrebno je samo dobro i stručno očistiti.

Vjerovatno je da neće biti pravljena nova fontana na renoviranoj terasi hotela, već da će Kupačici biti pronađena neko drugo mjesto, gdje će moći da u svakom trenutku bude pristupačna ljubiteljima umjetnosti i turistima.

Sve dobronamjerne stanovnike Berana obradovala je vijest da je skulptura Kupačica pronađena i da bi ponovo trebalo da bude postavljena negdje u krugu hotela. Kulturni poslenici insistiraju da policija intenzivira potragu i za drugim umjetničkim djelima koja su nestala iz ovog hotela, a koja su predstavljala kulturno bogatstvo cijelog grada i države.

                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo