Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKI TURISTIČKI POSLENICI ODLUČNI DA POPRAVE PONUDU GRADA: Udruženi za buduća ljeta

Objavljeno prije

na

KATUN-KOLASIN-i10

Nakon decenija neuspješnih pokušaja da Kolašin živi od turizma i da se objedine svi turistički kapaciteti i ponude na tržištu, prošlog mjeseca napravljeni su važni koraci ka tom cilju. Turistički poslenici su prevazišli lične rezmirice i ostale podjele i osnovali udruženje, čiji će jedini cilj biti razvoj kolašinskog turizma. Prethodno su identifikovali najveće problem tog grada, koji su ga sprečavali da postane ljetnji i zimski turistički centar. Za jednim stolom konačno su se našli predstavnici nacionalne i lokalne turističke organizacije, bivše i aktuelne vlasti, vlasnici privatnog smještaja, eko- katuna, restorana, kafića, ali i menadžment dva velika hotela Bjanka i Lipka.

,,Svuda oko nas su potencijali, ali i siromaštvo. Nijesmo se pronašli ni u nizu državnih dokumenata koji su se odnosili na turizam. Prema zvaničnim statističkim podacima u ukupnom broju noćenja ostvarenih godišnje na nivou države Kolašin učestvuje sa svega 0,5 odsto. To je poražavajuće i u tom kontekstu je smiješno ovaj grad pominjati kao turistički centar”, kaže predsjednik novoformiranog Udruženja Zoran Vlahović.

On objašnjava kako Kolašin ima svega 594 kreveta u privatnom i oko 478 u hotelskom smještaju. Polovina privatnog smještaja je neregistrovana. Turizam u Kolašinu je, tvrdi on, minorna oblast, uprkos svim potencijalima. Da bi se precizno utvrdilo stanje, najavljuje Vlahović, priprema se anketa za turističke poslenike, a na osnovu njihovih odgovora biće moguće ustanoviti realnu sliku kolašinskog turizma i osmisliti kako dalje, detaljno i bez nerealnih ambicija.

Osnivači Udruženja uputili su inicijativu lokalnoj upravi da se uradi strategija razvoja te privredne grane, u čemu bi aktivno učestvovao i NVO sektor.

,,Kontinentalni dio Crne Gore ima ogromne turističke potencijale, koji do sada nijesu dovoljno iskorišteni i na pravi način predstavljeni na tržištu. Što prije treba početi sa aktivnostima, koje bi takvo stanje promijenile. Crna Gora ove godine polako prelazi na zapadnoevropska tržišta, a na njima se traži baš ono što mi imamo. Istočnoevropska tržišta više su bila skoncentrisana na primorje, a mi treba da budemo svjesni da nam je ovo šansa da svoje kapacitete napunimo gostima sa zapadonevropskih adresa”, tvrdi Luka Bulatović jedan od osnivača Udruženja i vlasnik Turističke agencije Explorer.

On najavljuje da će uskoro i u ostalim sjevernim opštinama, koje pretenduju da se predstave kao turističke destinacije biti osnovane slične organizacije. Sve one će kasnije postati dio Udruženja za razvoj kontinentalnog turizma, čije će sjedište biti u Kolašinu.

Prema Bulatovićevim riječima, značajnije napretke valorizacije turističke ponude Kolašina nije moguće postići bez pomoći države. U udruženju smatraju da skijališta treba da budu državna. Bulatović podsjeća kako taj vlasnički model u region odlično funkcioniše, a kako tvrdi ,,državno preduzeće Skijališta Crne Gore omogućila bi znatno dužu i sadržajniju turističku sezonu”.

Na nekoliko sastanaka članovi udruženja su bili, kako kažu, ,,surovo realni”, pa su konstatovali da je kolašinska vanpansionska ponuda na ,,osrednjem nivou”. Brojni propusti pripisani su lokalnoj Turističkoj organizaciji, koja, kako tvrde, do sada nije radila kako treba.

,,Imam utisak da su iz TO bili ‘povukli ručnu’ kad je riječ o nama koji dovode goste u Kolašin. Zimus je održana manifestacija maraton preko Sinjavine. Moja je firma jedina koja je prošle godine uložila u zimske sadržaje, kupovinom oko osam motornih sanki i kompletne opreme za 20 ljudi, zatim, krplji i novom skijašnicom, a nijesmo pozvani na maraton. Opravdan razlog za to ne postoji”, kaže on.

Neki od najvećih problema Kolašina u susret predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, precizirali su u Udruženju, su slaba komunalna higijena, nedostatak turističke signalizacije i info punktova, neobjedinjena ponuda, neregistrovan privatni smještaj… Sve to su bili hendikepi, koji su tjerali goste iz varoši ispod Bjelasice. Rješavanje neki od tih problema počelo je samo par sedmica nakon osnivanja Udruženja. Lokalna turistička organizacija i NVO Natura kontinuirano organizuju volonterske akcije u okviru kojih se od smeća čiste javne površine, pa Kolašin već izgleda mnogo čistije. Mimo očekivanja veliki broj volontera učestvovao je u uklanjanju raznih vrsta otpada iz sportske zone, park šume Dulovine, pored šetališta… Ujedinjeni turistički poslenici će ove godine, konačno, na vrijeme početi pripreme i za zimsku turističku sezonu, ali i promociju objedinjene ponude.

,,Već u julu će biti formirana ponuda za zimu 2015/2016. godine. Tokom ranih jesenjih mjeseci, uz pomoć Nacionalne turističke organizacije počeće i promocija onog što Kolašin ima da ponudi. Aktiviraće se i kampanja Registruj smještaj. To je vrlo bitno, jer je u Kolašinu skoro isti broj registrovanog i neregistrovanog privatnog smještaja. To se mora mijenjati”, kažu u Udruženju.

Prioritet je i promocija objedinjavanje ponude privatnog smještaja, prije svega na domaćem tržištu. Pokloniće se pažnja zapostavljenim kolašinskim turističkim kapacitetima. Bulatović ističe kako je na području te opštine moguće organizovati preko 60 dana različitih izleta, a da ta mogućnost još nije iskorištena na pravi način.

,,Radićemo na tome da turisti požele da produže boravak u Kolašinu, ali i da promovišemo grad kao destinaciju sportskog turizma i brojnih originalnih manifestacija. Cilj nam je da se godišnje u Kolašinu ostvari 250.000 noćenja. Potrebno je bilo prvo iskreno se suočiti sa nedostacima grada i onome što nas je do sada držalo daleko od toga da se u ovoj sredini može živjeti od turizma”, sigurna je Bulatović.

U nekoliko dokumenata koje je usvojila bivša kolašinska zakonodavna vlast postavljeni su visoki ciljevi, kada je o razvoju turizma riječ. Tako se, recimo, u jednoj strategiji planira da u nerednih pet godina taj grad postane najprepoznatljiviji zimski turistički centar zapadnog Balkana. Naravno, da do toga dođe, nije ništa učinjeno ,a nekoliko minulih zimskih turističkih sezona okarakterisane su kao izuzetno loše, što je mnoge vlasnike pansiona dovelo skoro do bankrota.

Ohrabruje što u novoformiranom Udruženju smatraju da kolašinska ljeta mogu biti za strane turiste čak i primamljivija od zime. Za to, kažu, imaju jaku argumentaciju, ali i odlučnost da promovišu taj grad kao turističku destinaciju svih 12 mjeseci. Objedinjeni i sa tačno zacrtanim ciljevima, a prije svega, zasukanih rukava. U toj organizaciji kažu da nijedan od tih planova neće ostati samo na papiru, a većina građana dobiće priliku da učestvuje u građenju pravog turističkog Kolašina.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo