Povežite se sa nama

OKO NAS

NIKŠIĆ I PRVOMAJSKI PROTEST: Apatija crnogorskog Mančestera

Objavljeno prije

na

Imajući u vidu da je bolni proces tranzicije u Nikšiću, crnogorskom Mančesteru, koji je krajem osamdesetih godina u svojim fabrikama zapošljavao 20.000 radnika, većinu njih ostavio ili sa mršavim penzijama ili na Birou rada, pravo je čudo da na protestnom skupu Radničke partije, u petak, prvog maja, nije bilo rudara Boksita, željezaraca, radnika Nike, mladih metalaca…Skoro pa nikoga ni od onih dvije hiljade ljudi koji su ostali bez posla samo od 2009. godine na ovamo.

Površni posmatrač bio bi zbunjen, ali ne i Veselin Vučinić, jedan od 16.693 penzionera Nikšića. On iza sebe ima bogato iskustvo mitingovanja. Valjda zato sa klupe ravnodušno posmatra ,,mršavi” skup.

,,Strah, samo strah je uzrok, ljudi se boje da će biti gore. Ja sam išao na Žutu gredu i valjali su me niza stranu i neću više. I šta sam dobio kao nagradu za to? Godinu dana ratovanja koje sada ne smijem da pomenem, prazne hale fabrike i ruske ‘spasioce’ koji su me brzo išnuli u penziju. Ako smo mi tada od onakvog dobrog života mitingom napravili ovu muku šta će onda ovi tek napraviti. Samo još veću, jer oni koji su došli na vlast sa ulice neće je lako dati”, priča Veselin dok savladava besplatni sendvič i ispija nikšićko pivo, poklon građanima od organizatora skupa.

Protestne poruke koje odjekuju sa bine nikšićkog trga kao da ne dotiču nikog. Mladi ljudi sa još većom ravnodušnošću od Veselina iz prepunih bašti nikšićkih kafića posmatraju nezadovoljne radnike. Djecu sankcija, hiperinflacije i tranzicije ne zanimaju promjene na koje poziva novoformirana Radnička partija. Većina nikada nije ni radila.

,,Došla su nova vremena, živi ko se snađe, a ostali kako ih zapadne. Uostalom naši roditelji su tražili promjene i evo im promjena. Baš me briga, ja ne tražim ništa i neću sa državom da imam nikakvog posla”, kaže Miljan Petrović, dvadesetogodišnjak, jedan od 4.215 nezaposlenih Nikšićana. On se doduše prijavio u tri agencije za sezonski posao na primorju ali se ne nada da će dobiti poziv niti od jedne, makar prema iskustvima od prošle godine. Sjedi svakoga jutra na istom mjestu sa istim ljudima, ,,ubode” ponekad na kladionici, od roditelja se vazda uzme par eura za kafu i tiket.

Nervozu ovoga prvoga maja nijesu pokazivali ni pripadnici organa represije. Mirno i bez mnogo buke sproveli su pristalice Radničke partije od Scene 213 gdje je održan osnivački skup Radničke stranke do Trga slobode, a zatim se povukli sa strane da posmatraju skup, uz opušteno međusobno ćaskanje. Ili ovaj događaj nijesu tretirali kao masovno okupljanje ili imaju „dojavu” da će sve biti u redu te da okupljeni narod, koga je policijski kamerman javno i ležerno snimao novom ,,hd kamerom”, prijeti praznom puškom.

Radnička partija najavila je niz novih protesta kojima će tražiti ,,oslobođenje Crne Gore od odnarođene,kriminogene vlasti i stvaranje uslova za slobodne i poštene izbore” kako stoji u prvom od četrdeset njenih programskih načela.

Prvo treba pobijediti apatiju.


ALTERNATIVA NA KORZOU

Momci iz neformalnog udruženja Alternativa mirno protestuju na ulici dva mjeseca svakodnevno, dok kraj njih, kao da ne postoje, prolaze Nikšićani. Oni stoje po sat vremena ispred opštinske zgrade, povremeno izvode performans. Za sve to vrijeme pridružila su im se jedva desetorica građana Nikšića. Bojan Đurović jedan od alternativaca ipak smatra da kukavičluk nije odgovor na pitanje zašto im se građani ne pridružuju. ,,Mislim da je u pitanju jednostavno nepovjerenje. Nikšićani su mnogo puta pokazali hrabrost i želju za promjenama ali su toliko puta izigrani. Sjetimo se da su dali glas opoziciji na zadnjim izborima i kako je to završilo. Mi smo strpljivi i steći ćemo povjerenje, čak je ovo, bolji odziv nego što smo planirali”, kaže on. Nastaviće sa svakodnevnim podsjećanjem na sebe i na siromašne sapatnike iz grada koji je nekad bio među najbogatijima u zemlji, i nadaju se da će se njihov protest preliti i na druge gradove Crne Gore. Ako hrabri Nikšićani nastave da se protestu priključuju dosadašnjim tempom, momci iz Alternative će kritičnu masu od 10 odsto građana ili oko 7.000 ljudi skupiti krajem 2115. godine.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo