Povežite se sa nama

OKO NAS

RADNIČKE PRIČE IZ NIKŠIĆKE ŽELJEZARE: U raljama profita

Objavljeno prije

na

Čeličana nikšićke Željezare može ući u najuži izbor za dekor snimanja filma o paklu – ako bi se neki režiser odlučio za to. Otrovna sumporna isparenja, metalna prašina koja puni pluća i neizdrživa vatra koja prži tijela svakodnevni su rekviziti ovog paklenskog proscenijuma. Nekada su tu radile ponosne grupe livaca. Danas su tu radnici Toščelika kojima je novi vlasnik odredio cijenu: trista deset eura mjesečno za šesnaest časova dnevno.

„Radio sam i po osamnaest časova dnevno u Čeličani i dobio tešku upalu pluća: znate, vruće – hladno, znoj, promaja, zaglavio sam mjesec dana Brezovika. Kad sam se vratio na posao tražio sam da me premjeste na neko lakše radno mesto jer mi je to pisalo u medicinskom kartonu. Rekli su mi: ili radi ili odlazi. Otišao sam iako mi ugovor još nije bio istekao. Ipak mi je draži život”, priča je koju je ispričao dvadesetpetogodišnji Vlado Stanišić sada bivši radnik Željezare. Njegov vršnjak Milun Todorović nije bio te sreće: 17. februara pomahnitali komad čelika izletio je ispred višetonske prese i polomio nesrećnom radniku iscrpljenom od višečasovnog prekovremenog rada potkoljenice obadvije noge. Medijska prašina koja se digla oko njegovog slučaja ubrzo je legla i sve je ponovo zaboravljeno da bi prošlog mjeseca 12 radnika Čeličane bilo suspendovano, jer su 17. aprila uveče, zbog fizičke iscrpljenosti odbili da se vrate u pogone.

Tako je nastavljena tiha agonija radnika Toščelika koja traje od kada je turska kompanija u junu 2012. za 15 miliona eura kupila ,,majku hraniteljicu” i ponos Nikšića i pretvorila je u zabran u koji javnost Crne Gore nema pristup: sve informacije o Željezari svodile su se od tada na govorkanja o neljudskom odnosu i povremenim nesrećama preko kojih su i država i javnost olako prelazili. Za to vrijeme dvojica radnika su izgubili živote dok je 47 njih dobilo lakše ili teže povrede.

Preostali, upalih, neobrijanih obraza danas pitaju ima li neko da im pomogne.

„Od odlaska Janka Vučinića možemo konstatovati da sindikalci u Crnoj Gori ne postoje”, smatra Arsenije Lalatović odbornik PzP–a i DF-a u lokalnom parlamentu.

Pero Kadović radnik koji nakon odlaska Vučinića predvodi sindikat Željezare ne bi se složio sa tom konstatacijom makar što se tiče njega i Željezare i kaže da je sindikat uradio sve što je u njihovoj moći da zaštite radnike. Ipak, glavna inspektorka rada u Crnoj Gori Angelina Međedović na saslušanju pred skupštinskim Odborom za zdravstvo 2. marta ove godine kazala je da ta inspekcija nije obraćala pažnju na kompaniju Toščelik, jer nije bilo inicijative od strane sindikata.

,,Vladalo je mišljenje da je to kompanija koja redovno isplaćuje primanja zaposlenima, kao i naknade za prekovremeni rad”, istakla je tada Međedović.

,,Ovih dana ćemo i njoj i javnosti Crne Gore dati na uvid sve naše dopise koje smo za ove tri godine uputili inspekcijama, Vladi i ministarstvima u kojima smo ukazivali na nepodnošljivo stanje za radnike u Toščeliku. I niko ništa nije preduzeo. Pa neka javnost odluči ko je jači: turski investitor ili država”, ogorčen je Kadović.

A Vlada je skrckala 15 miliona eura, bijednu sumu za koju su poklonili nekadašnji gigant, a da pri tom nijesu potpisali sa novim vlasnikom niti jedan papir na koji bi se Kadović i livci mogli pozvati.

Odnos službenika Vlade prema problemu demonstrirao je na pomenutom sastanku Odbora za zdravstvo tadašnji ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković hrabro izjavivši da je ,,Crna Gora prepoznata kao država koja u regionu najbolje štiti prava radnika, kao i da ima najbolje radno zakonodavstvo”.

,,Više puta sam razgovarao sa sadašnjim i bivšim radnicima Željezare. Radnici su više puta iskazivali zadovoljstvo trenutnim vlasnikom Željezare, kompanijom Toščelik. S druge strane, uvijek smo nailazili na spremnost vlasnika kompanije da izađu u susret radnicima”, reče tada Bošković.

Nade koju su radnici polagali u novu ministarku rada i socijalnog staranja Zoricu Kovačević raspršene su kada je 13. maja ove godine posjetila Nikšić ne da bi razgovarala sa radnicima iz Željezare, već da bi penzionere Nikšića upoznala sa prednostima članstva u NATO savezu.

I radnicima sada ostaje pitanje: kako povratiti dostojanstvo.

Nego, možda najstrašniji dio priče oko Željezare je spremnost mladih Nikšićana da, i pored svih iskustava njihovih sugrađana, i dalje stoje u redu za posao u ovoj fabrici.

„Ekonomski osiromašeni čovjek sa strahom za egzistenciju prinuđen je često da guta ponos i da se ponižava zarad biološkog opstanka”, kaže Lalatović.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

EPIDEMIJA MORBILA I POČETAK ŠKOLSKE GODINE: Kolektivna neodgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Instituta za javno zdravlje traže od Ministarstva zdravlja i poslanika da preduzmu hitne mjere povodom epidemije morbila. Upozoravaju da će se ona početkom školske godine proširiti i da je u opasnosti cijela država

 

 

Nakon Budve i u Podgorici je proglašena epidemija malih boginja. iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) su upozorili da strahuju da epidemija ,,tinja” i u drugim gradovima.

Među 19 inficiranih, koliko je registrovano od aprila do ove sedmice, nema uredno vakcinisanih protiv morbila. Kod djece mlađe od pet godina registrovano je devet infekcija i sva su djeca bila nevakcinisana. Dva slučaja otkrivena su kod djece uzrasta od pet do devet godina, koja takođe nijesu primila nijednu dozu vakcine. Jedan slučaj je prijavljen u uzrastu od 14 godina, takođe nevakcinisan, kao i u uzrastu od 20 do 29 godina. Otkrivene su morbile i kod troje starijih od 40 godina, od čega su dvoje nepotpuno vakcinisani, odnosno jednom dozom, a jedna osoba je bila nevakcinisana.

Osobe koje su vakcinisane ne obolijevaju, a iz IZJ upozoravaju da su najviše zabrinuti za Bar, Danilovgrad, Ulcinj, Cetinje i Nikšić, jer te opštine imaju najniže obuhvate vakcinacijom među predškolskom djecom.

Pojava epidemije morbila nije nešto što ih iznenađuje, jer ljekari godinama upozoravaju na tu mogućnost zbog malog obuhvata vakcinacije.  ,,Zbog narušenog kolektivnog imuniteta, postoje svi uslovi za razvoj velike epidemije u kojoj će, osim nevakcinisane djece koja su najranjivija, obolijevati i odrasli koji nijesu potpuno vakcinisani, jer ih djeca više ne štite kolektivnim imunitetom”, istakli su iz IZJ.

Da bi se stekao kolektivni imunitet potrebno je da vakcinacija dosegne 95 odsto, a u Crnoj Gori taj je procenat znatno manji i stalno se smanjuje. Prema podacima IJZ, obuhvat jednom dozom MMR vakcine među predškolskom djecom u Crnoj Gori iznosi 59,7 odsto. MMR vakcinu primilo je 83 odsto djece rođene 2018., a 76,7 odsto djece rođene 2019. godine.

Među djecom rođenom 2020. godine obuhvat je 69,7 odsto, dok je svega polovina djece rođene 2021. godine vakcinacijom zaštićena od malih boginja. Obuhvat vakcinisanih među djecom rođenom 2022. je 32,1, a 2023. godine svega 13,8 odsto.

U uzrastu djece koja pohađaju osnovnu školu 8.500 nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, a u uzrastu srednje škole 2.600.

Da epidemija dezinformacija ima široki opseg, govore i podaci iz okruženja: prema posljednjim dostupnim podacima, u Federaciji BiH ukupno je tokom 2024. godine registrovano 6.910 slučajeva oboljenja od malih boginja, sa dva smrtna ishoda kod osoba adolescentne dobi. U BiH entitetu Republika Srpska registrovano je 296 slučajeva, Srbiji 255, Albaniji 40, Hrvatskoj 21 i u Sloveniji 16 slučajeva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BERANE, POLITIČKA KRIZA: Sjedi, trpi, ćuti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li  će Vlada prekratiti agoniju i stvoriti uslove da se vanredni lokalni izbori u Beranama što prije održe? Ili će tolerisati ovakvo stanje, na štetu  zaposlenih u Opštini i opštinskim preduzećima, ali i svih građana, jer neke vitalne gradske službe već od sljedećeg mjeseca možda neće moći da rade

 

 

Lokalna politička kriza u Beranama je kulminirala, pretvarajući se polako u anarhično stanje. Ono što je sasvim izvjesno je to da ako Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo javne uprave, hitno ne uvedu privremene mjere i odrede odbor povjerenika, u Opštini Berane biće ugrožen javni interes, jer zbog nemogućnosti usvajanja rebalansa budžeta jedan dio lokalnih preduzeća čiji je Opština osnivač neće moći da primi već avgustovsku platu.

Budžet Opštine Berane usvojen je krajem prošle godine, prije nego je usvojen državni budžet, i bilo je planirano da se početkom ljeta radi rebalans. Tada se, naravno, nije ni slutilo šta će se dešavati pola godine kasnije. Otežavajuća okolnost za trenutnu situaciju je to da su međuvremenu uslijedila povećanja plata, zbog čega su budžeti nekih preduzeća, a vrlo brzo i kompletne Opštine, istrošeni.

„Vlada mora hitno intervenisati i uvesti privremene mjere, kako bi se stvorili uslovi da odbor povjerenika odredi neko lice koje bi imalo ovlašćenje da predloži rebalans budžeta. Tako se može postići da  politička kriza u Beranama ne utiče negativno  makar na redovnost primanja zarada zaposlenih. U ovom trenutku izgleda da neka preduzeća neće moći da prime platu početkom septembra, u trenutku kada je to svakom građaninu najznačajnije, zbog škole, studenata, zimnice, ogrjeva“, kazao je Monitoru sagovonik iz Opštine Berane.

Vlada je prije odlaska na kolektivni godišnji odmor, na poslednjoj sjednici preporučila Skupštini opštine Berane da skrati mandat, jer to prije toga nisu učinili na predlog Ministarstva javne uprave.U ovom trenutku se čini da kod vladajuće većine (DF, Demokrate, Berane sad, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora) ne postoji volja da to urade ni nakon preporuke Vlade, čime se situacija dodatno komplikuje i dovodi do ugrožavanja javnog interesa.

U međuvremenu je, može se saznati, održan samo jedan odbornički kolegijum na kojem su odbornici upoznati sa preporukom Vlade, i ništa preko toga. Iz skupštinske službe su Monitoru kazali da će se obratiti zvaničnim dopisom Ministartsvu javne uprave, kako bi ih upoznali sa ovom situacijom i zatražili da se lokalna parlamentarna kriza razrješava skraćenjem mandata Skupštine opštine od strane tog ministartva, odnosno Vlade.

Do političke agonije u Opštini Berane došlo se kada dogovorena rotacija na mjestu predsjednika opštine između NSD i Demokrate nije uspjela, jer nije bilo neophodne većine u vladajućoj koaliciji, i kada sve to nije završeno do 13. jula.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CIJENA (NE)KULTURE: Investitori Kolašincima darovali Šaka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Novac dobijen kao poklon od investitora za Dan opštine Kolašin,  lokalna vlast  je  iskoristila da plati nastup  Šaka Polumente. Honorar tog pjevača “teži” je, više od tri puta, nego izdvajanja iz budžeta za neke od internacionalnih i tradicionalnih manifestacija, koje privuku pažnju na stotine umjetnika

 

 

Ukupno oko 25.000 eura koštali su nastupi folk pjevača Šaka Polumente, Bobana Rajovića i njihovih predgrupa u Kolašinu. Iako su, prema zvaničnim izjavama iz Opštine, većinu novca, kao sponzorstva,  obezbijedili oni koji grade turističke kapacitete u Kolašinu, nemoguće  je izbjeći zabrinjavajuću disproporciju između izdvajanja za tradicionalne  kulturno-umjetničke manifestacije i  cijenu nastupa dva folk muzičara. Festivali i kampovi godinama jedva finansijski opstaju, iako su glavni aduti ljetnje vanpasionske ponude, mahom su  internacionalni sa, od struke prilično dobro ocijenjenim  sadržajima,  godinama jedva finansijski opstaju.

Kako su Monitoru kazali u lokalnoj upravi za nastup Polumente, koji je, inače bio dio programa proslave Dana opštine, iz lokalnog budžeta finasirano je „samo postavljanje pozornice, koje je koštalo  3.500 eura“.  Ostalo je donirano od pet-šest kompanija koje grade turističke i stambene objekate u gradu i na Bjelasici. Manje od toga, recimo, iz lokalnog budžeta je izdvojeno za, krajem prošle sedmice završeni, Internacionalni festival karikature, na koji su stigli radovi  blizu 500 karikaturista iz cijelog svijeta. Organizatori su od grada domaćina dobili 3.000 eura, a još  toliko od Ministarstva kulture. Taj iznos opet nije bio dovoljan da  obezbijediti i  avionske karte za autore najboljih radova na tom festivalu. Tako su se Gabriel Rusu iz Rumunije i  Huang Ronghai iz Kine, dvojica od trojice karikaturistia čiji su radovi, na temu portret Vita Nikolića, dobili nagrade, publici Festivala obratili šaljući video snimak sa svojim izjavama.

Iako lokalna uprava kontinuirano podržava organizaciju Festivala, jedan od osnivača karikaturista Darko Drljević objašnjava da je budžet od 6.000 eura malo za tako važnu manifestaciju. Da je više novca, kako kaže, dobio bi na značaju, trajao bi duže i omogućio da najpoznatija imena svjetske karikature dođu u Kolašin.

“To je premalo novca da se Festival učini mnogo značajnijim. Novac je potreban i za nagrade, al i da dobitnici doputuju u Kolašin. Imam ideju da naredne godine, u okviru Festivala, napravimo izložbu belgijskih umjetnika, da tako ‘svijet dovedemo’ u Kolašin. Ne znam hoćemo li u tome uspjeti…. U  svijetu se troše stotine hiljada eura na slične događaje,  fondovi za nagrade su izdašni a sponzori takvih manifestacija su poznati svjetski brendovi“, kaže Drljević.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo