Povežite se sa nama

OKO NAS

GDJE SE U NJEMAČKOJ NASELJAVAJU LJUDI SA SJEVERA: Njemci odlaze, naši dolaze

Objavljeno prije

na

Masovno iseljavanje sa sjevera Crne Gore u zapadnoevropske zemlje nije zaustavljeno nejasnim i kontradiktornim izjavama državnih zvaničnika, a broj onih koji odlaze iz sedmice u sedmicu se uvećava. Mnogi smatraju da je talas poprimio dramatične razmjere, a da će biti još veći kada se završi školska godina.

To tvrdi i jedan od aktivista među bivšim radnicima propalog giganta Gornji Ibar iz Rožaja Sadik Klimenta. On je izjavio da veliki broj ljudi čeka završetak školske godine da ne bi mjesec prije kraja ispisivali djecu.

„Trend iseljavanja će se nastaviti, čak pojačanim intenzitetom kada se završi školska godina”, rekao je Klimenta.

Prema nekim podacima, iz rožajskih škola zbog selidbe u zapadnoevropske zemlje već se ispisalo više od stotinu djece.

,,Rožaje je opština sa 23 hiljade stanovnika u kojoj vlada velika nezaposlenost. O tome govori i podatak da je preko sedam hiljada stanovnika primalo socijalnu pomoć, a velikom broju njih ona je posljednjih mjeseci ukinuta”, prenijela je ovih dana socijalnu sliku iz ovog grada Al Jazeera.

Tri sestre iz porodice Tahirović iz Rožaja potvrdile su za Slobodnu Evropu da idu u Hanover.

,,Ne radimo. Idemo u Njemačku, u Hanover. Nije mi svejedno. Ništa ne znam. Samo smo čule da se ide, da primaju. Karta u jednom pravcu košta sto dvadeset eura. Prodale smo stoku, krave. Od poljoprivrede smo živjele. To što smo imale, dale smo za karte”, ispričale su one.

Na put su povele i roditelje koji su kazali da ne znaju šta ih tamo čeka.

,,Ne znam đe ću ni šta ću. Idem pa šta nam Bog da. Napuštamo. Niko ne radi niđe i nemamo ljeba da jedemo. Troje djece muž i ja. Petoro nas”, rekla je majka ovih djevojaka.

Iseljavanje sa sjevera Crne Gore protekle sedmice bilo je predmet posebne pažnje svih medija iz regiona. Reporteri su na stanici u Rožajama u ranim jutarnjim satima razgovarali s ljudima koji odlaze trbuhom za kruhom, ne znajući šta ih tamo čeka, ali s nadom da će biti zbrinuti.

,,Idemo supruga i ja, sa dvoje djece. Nadam se boljem. Od ovoga ovdje lako je biti bolje. Ne radimo ništa, socijala ukinuta, moramo nekud. Djecu smo uzeli iz škole. Nijesmo smjeli ništa da im kažemo. Pozajmili smo novac za put. Ne znamo šta nas čeka, ali nam pišu da je tamo dobro”, kazao je čovjek koji nije želio da otkrije ime.

Rožajac Hadrija Murić u jednom je navratu ispratio osam članova uže i šire familije.

,,Idu dva sinovca, došao sam da ih ispratim. Sve se to krije. Odlazi se u tajnosti i od porodice. Ljudi se boje izlaska iz Crne Gore, da ih na granici ne zaustave. Pošli su sa djecom. Oba sinovca imaju po dvoje djece i nemaju mogućnosti da se bilo gdje zaposle”, izjavio je ovaj čovjek za Slobodnu Evropu.

Tako je bilo samo jednog jutra u gradu na Ibru. Slično je svake subote i srijede kada polaze autobusi za Njemačku. Crnogorske vlasti i dalje ponavljaju priču da nije dramatično i da je do sada otišlo samo petsto ljudi.

,,Slušao sam to. Možda pet hiljada, a ne 500. To i ćoravi vidi”, kazao je vlasnik kafane na autobuskoj stanici u Rožajama koji, htio ne htio, ispraća putnike s kartom u jednom pravcu.

Gdje idu ovi ljudi i šta ih tamo čeka? Monitor je odgovor na ovo pitanje pokušao da pronađe među crnogorskim iseljenicima koji već deceniju ili duže žive u zapadnoevropskim zemljama i veoma dobro poznaju tamošnje prilike.

Književnik Faiz Softić, koji godinama živi u Luksemburgu, potvrđuje da ljudi sa sjevera Crne Gore odlaze uglavnom u Njemačku, u okolinu grada Hanovera.

,,To su, u stvari, za njemačke prilike, dva manja grada kod Hanovera koje su Njemci napustili. Naši ljudi tu dolaze i dobijaju dobru pomoć, 350 eura po osobi. Sve je počelo tako što je jedan Beranac za tri mjeseca boravka u Njemačkoj sakupio pet hiljada eura i poslao u Berane. To je mnogima bio znak da se spakuju i krenu prema Hanoveru”, ispričao je ovaj književnik za Monitor.

On objašnjava da je nedavno u Dortmundu razgovarao s nekim važnim ljudima o egzodusu crnogorskih državljana. On tvrdi da je gradonačelnik jednog većeg grada nedaleko od granice s Danskom, blizu Hanovera, rekao nadležnima da mu pošalju azilante budući da njemačko stanovništvo napušta taj grad.

,,Naš nesrećni narod bježi daleko od svoga doma i naseljava napuštena rudarska naselja, gdje nedaleko od kuća leži duboko zakopan nuklearni otpad. Tako se priča, a biće da je tačno. Od crnogorskih zvaničnika niko ne progovara, niko se ne pita kud to ode crnogorska sirotinja. Kao da su sve to državni neprijatelji, pa ih treba što prije ispratiti daleko u nedođiju”, kaže ogorčeno Softić.

Uređujući u Luksemburgu časopis za dijasporu pod nazivom Bihor, on je i ranije istraživao migracije stanovnika sa sjevera Crne Gore prema zapadnoevropskim zemljama, posebno iz sela Donjeg Bihora, na području bjelopoljske opštine. On kritikuje crnogorske vlasti zbog nebrige prema svojim građanima.

,,Nekoliko zemalja s Balkana pretenduju da se pridruže razvijenoj Evropi dok njeni građani masovno napuštaju zemlju i prijavljuju se u zemlje zapadne Evrope, tražeći mjesto pod suncem, tražeći zemlju u kojoj, zahvaljujući svom radu, mogu obezbijediti svojoj porodici tri obroka, udoban krevet i toplu odjeću “, kaže Softić. On podsjeća: ,,Postoje čitava sela i zaseoci u Donjem Bihoru, a I u drugim krajevima Crne Gore, koja su u potpunosti ispražnjena. Udara strah iz praznih i napuštenih kuća” .

Trinaest opština sa sjevera, uprkos tome što posjeduju dvije trećine prirodnih bogatstava Crne Gore, ispod su prosječne stope razvoja. Napore Vlade koja je, navodno, za pet godina uložila 350 miliona eura u razvoj ove regije, demantuje statistika po kojoj na sjeveru živi 40 odsto nezaposlenih i 60 odsto siromašnih u državi.

Građani Crne Gore mjesecima napuštaju sjever u potrazi za poslom i boljim uslovima života. Oni vjeruju da sunce tuđeg neba bolje grije. Vlasti nemaju iskrene želje, a ni argumenata, da im kažu da ostanu ovdje.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo