Iako su crnogorskim vlastodršcima puna usta borbe za potpunu inkluziju Roma, pripadnici te populacije i dalje se suočavaju sa ogromnim problemima stanovanja, obrazovanja, sticanja lične dokumentacije, unapređenja pristupa socijalnoj zaštiti i zapošljavanja.
,,Još smo na početku, a ozbiljne promjene u romskoj zajednici tek predstoje. Radili smo dobre projekte i pokazali dobre prakse, ali težimo da one budu i održive. Očekujem da će se uz pomoć međunarodnih organizacija nastaviti sa rješavanjem problema stanovanja, obrazovanja, lične dokumentacije, unapređenja pristupa socijalnoj zaštiti i zapošljavanju. Naš naredni projekat odnosiće se na sindikalni aktivizam i jačanje političke participacije Roma. Velike i ozbiljne stvari su tek pred nama”, smatra Samir Jaha, izvršni direktor hercegnovske NVO Mladi Romi, koja ovih dana obilježava deset godina svoga postojanja i rada.
Prije deset godina okupili su se s namjerom da unaprijede položaj romske zajednice i postanu most povezivanja, dijaloga, razumijevanja, identifikovanja i rješavanja njihovih problema i potreba. Učinili su mnogo više nego što su u tom trenutku očekivali, ali se svi slažu da je položaj Roma i dalje izuzetno težak.
,,Za razliku od drugih manjinskih etničkih i nacionalnih zajednica, Romi i Egipćani dio su najranjivije marginalizovane nacionalne zajednice. Loše materijalno stanje, nizak nivo obrazovanja,velika nezaposlenost, neadekvatni životni i stambeni uslovi, društvena isključenost, specifičan način života, kao i brojni stereotipi i predrasude koji prate ovu populaciju, samo su neki od razloga za njihovu tešku poziciju u društvu”, smatra viši politički savjetnik pri Misiji OEBS-a u Crnoj Gori Alyn Roberts.
Vlada Crne Gore je usvojila dvije strategije u oblasti socijalne inkluzije i integracije Roma, odnosno Strategiju za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori i Strategiju za trajno rješavanje pitanja raseljenih i interno raseljenih lica u Crnoj Gori.
Jaha smatra da je većina vladinih aktivnosti bila fokusirana na izbjeglice i raseljena lica i Rome koji žive u Podgorici i kampovima na Koniku, a da su se često zanemarivale potrebe domicilne romske populacije.
„Veoma malo napora je uloženo u poboljšanje položaja domicilnih Roma koji žive na sjeveru, a ulaganja skoro i da nema u južnim djelovima Crne Gore. Takva preraspodjela sredstava i pažnje može dovesti do jaza i propusta u obezbjeđivanju boljih životnih uslova za sve osobe u nepovoljnom položaju i takođe, do stvaranja tenzija između dvije romske podgrupe. Mi vjerujemo da se socijalna inkluzija i puna integracija svih Roma koji žive u Crnoj Gori ne može postići bez odgovarajućeg i jednakog regionalnog pristupa u rješavanju ključnih potreba ove zajednice”, konstatuje Jaha.
Uprkos pomacima na planu obrazovanja, niska stopa aktivnosti i kritično visoka stopa nezaposlenosti jasno ukazuju na nezadovoljavajući pristup Roma i Egipćana tržištu rada. Većina pripadnika ove zajednice nema kvalifikacije koje odgovaraju potrebama tržišta rada, što čini jednu od ključnih barijera za pristup zapošljavanju. Dominira neformalna zaposlenost u čijem lancu Romi i Egipćani zauzimaju posljednje mjesto, dok je broj onih koji su zaposleni na neodređeno vrijeme veoma nizak i kreće se na nivou od pet odsto radno aktivnog RAE stanovništva.
,,Život u hroničnom siromaštvu izlaže ovu zajednicu brojnim zdravstvenim i bezbjednosnim rizicima i često rezultira pojavom dječijeg rada koja nije sankcionisana na djelotvoran i održiv način. Rezultati zapošljavanja Roma i Egipćanima u javnom sektoru, veoma su limitirani, posebno kada su u pitanju organi lokalne uprave. Činjenica je i da poslodavci nerado primaju na posao Rome i Egipćane i rijetko im povjeravaju stručne poslove, čak i kada ispunjavaju uslove datog radnog mjesta”, konstatuje dalje Jaha uz jasan zahtjev od nadležnih da se pronađu bolja sistemska rješenja.
S druge strane nadležni se ne slažu da je sve baš tako
,,Kada je riječ o romskoj populaciji u Herceg Novom ovi problemi nisu toliko izraženi, i sa ponosom možemo reći da u našem gradu živi 300 stalno nastanjenih stanovnika romske populacije, a oko 600 se nalazi na privremenom radu u inostranstvu. Interes lokalne uprave je inkluzija Roma u društvene tokove i ispunjavanje obaveza iz potpisane Deklaracije o romskoj dekadi. Izrađen je i usvojen Lokalni akcioni plan za integraciju Roma od 2009.do 2015.godine. Posebno se možemo pohvaliti da su sva djeca iz te populacije obuhvaćena predškolskim i osnovnim obrazovanjem”, kaže potpredsjednica Opštine Herceg Novi Tamara Vujović. Predstavnici Roma se slažu da je u Herceg Novom i Boki, upoređujući sadašnji status Roma sa onim bolji nego ranije, naročito u sferi obrazovanja, ali je to daleko od onoga kako bi trebalo biti.
,,Ako uzmemo podatak da danas imamo 1600 učenika u osnovim školama, to je tri puta više nego prije 10 godina kada je pokrenuta dekada Roma. Međutim imamo 69 srednjoškolaca i svega 17 studenata, što nije dovoljno”, kaže Jaha i ističe da je jedan od krucijalnih problema upravo u Herceg Novom, pitanje stalnog nastanjenja u improvizavanom naselju na Šištetu, odakle Romima već godinama prijeti iseljavanje.
„Rješenja za sada nema i sve što sada možemo da uradimo je da se borimo da ih niko ne iseli, a da im prije toga ne ponudi alternativni smještaj . Mi smo razgovarali sa čelnicima lokalne samouprave i naša zamisao je da Opština opredijeli određenu lokaciju gdje će biti smješteni i da uz pomoć međunarodne zajednice obezbijedimo sredstva za izgradnju stambenog objekta, kao što je već bio slučaj u Herceg Novom. To je primjer dobre prakse i nastojaćemo da ga primijenimo i za Rome na Šištetu”, zaključuje Jaha.
Nebojša MANDIĆ
HORIZONTI3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice