Povežite se sa nama

OKO NAS

MANJE POZNATA ISTORIJA ULCINJA: Hodočasničko mjesto

Objavljeno prije

na

“Mnogi gradovi u marketinškom smislu stvaraju svoje kulturne i turističke politike tako što kreiraju mit o sebi. Ulcinju to nije potrebno. Ulcinj je najinteresantniji i najromantičniji grad na istočnoj obali Jadrana, istinski mozaik civilizacija. Njegova povijest pokazuje da su se ovdje već 2,5 milenijuma plodonosno prožimali kulturni uticaji najvećih svjetskih civilizacija”, kaže za Monitor predsjednik Društva prijatelja i poštovalaca Starog grada Kaljaja, publicista Ismet Karamanaga.

Na ovom tlu leži bogata baština prošlih vremena, a na njegovoj površini, koju je prekrilo neznanje i slabokrvno pamćenje o toj prošlosti, utisnuli su prošli vjekovi najrazličitije tragove. „Možda su od svih njih najinteresantniji oni o kojima se veoma malo zna, a to je da je tokom gotovo čitave istorije Ulcinj bio hodočasničko mjesto”, podsjeća Karamanaga

Ulcinj su u 5. stoljeću prije nove ere osnovali Iliri. Zbog geografskog položaja za zaštitnika grada je određen ilirski bog vode, izvora, mora i plodnosti koji se nazivao Bindi (Bindus). Zbog svih tih atributa koji su mu pripisani smatran božanstvom visokog ranga. Bindi, koji se često u literaturi izjednačava sa rimskim bogom mora i izvora Neptunom, jedan je od razloga što se na ovom području tako snažno poštuje kult vode.

U govoru ulcinjske populacije ima mnogo poslovica koje se odnose na Bindija, a lik ovog božanstva je, kako smatra dr Ruždi Ušaku, isklesan na južnim zidinama Starog grada, iznad Velike skele.

Još interesantnija za posjetioce je procesija koja se svake godine, 9. maja, održava na obali Bojane, u mjestu Sv. Nikola, sada osam kilometara uzvodno od ušća te rijeke. Po legendi, brodovi koji su za Bari, u Italiji, transportovali tijelo Svetog Nikole sklonili su se u Bojanu, početkom maja 1087. godine, od nevremena. Pošto je tijelo tog sveca, zaštitnika djece i djevojaka, pomoraca i trgovaca, slabih, nemoćnih, osuđenih i zatočenih, tu bilo iskrcano dva dana, jedan bogobojazni Ulcinjanin je na ovom mjestu, koje više od 900 godina nosi ime po Sv. Nikoli, sagradio skromni hram. Uspomena na ovaj događaj očuvana je, dakle, stoljećima, a tradicionalno su joj prisustvovali i ulcinjski muslimani.

Ono što se, kako navodi profesor Karamanaga, najmanje zna jeste da je zaštitnik grada Ulcinja u srednjem vijeku bila Sv. Marija. Nekoliko crkava i samostana u gradu, kao i u obližnjem Šasu, bili su posvećeni majci Isusa Hrista.

Koliko je njen kult u tom periodu bio jak, kao i da je predstavljao magnet za vjernike iz regiona, govori činjenica da je Ulcinj u srednjem vijeku bio znamenito hodočasničko mjesto. A to je, osim glasa svetilišta, povlačilo za sobom i znatne materijalne prihode za opštinu Ulcinj i njene građane.

Nekoliko vjekova kasnije, s početka 1673. godine, u jedna od najljepših urbanističkih aglomeracija istočne obale Jadrana, stigao je posljednji lažni mesija, reformator Talmuda, „kralj Jevreja”, Šabetaj Cvi (Sabataj Sevi). On koji je nakon stoljeća izgnanstva najviše zagrijao jevrejske mase širom svijeta, kombinacijom misticizma i mesijanstva, uvjeren da će ih vratiti u „obećanu zemlju”, došao je u Ulcinj (u svoj Alkum, kako ga je nazivao) sa zvanjem bivšeg sultanovog kapidži-baše tj. vratara u penziji ili ostavci. Nosio je muslimansko ime Mehmet Efendi, tiho živio u Starom gradu, molio se u Kuli Balšića gdje je na trećem spratu te monumentalne građevine isklesao dvije velike Davidove zvijezde u zidu, i umro tri godine kasnije.

Mnogi njegovi obožavaoci diljem carstva slijedili su Cvijevo otpadništvo tako da su prakticirali islam u javnosti, a židovstvo u tajnosti, čekajući njegov povratak. Najveći broj pripadnika ove polujevrejske i polumuslimanske sekte živio je u Solunu, Istanbulu i u Izmiru (njegovom rodnom gradu) i nazivali su ih „donme”. Sve do početka 20. stoljeća za njih je Ulcinj bio najvažnije hodočasničko mjesto, a posljednjih godina opet je primjetan taj trend.

Prema tvrdnjama čelnika NVO Likud, Ratka Cerovića, Cvi ima oko dva miliona pristalica od ukupno 14 miliona Jevreja koji danas žive u svijetu.

Upravo će u organizaciji ovog društva od 29. jula do 3. avgusta u Ulcinju biti održan međunarodni kongresa Šabetaj Cvi, šabatajanci i šabatajanizam, na kojem će učestvovati tridesetak eminentnih naučnika iz Izraela, SAD i Evrope.

Istoričar Srđa Pavlović je uvjeren da priča o Cviju može imati značajnu upotrebnu vrijednost. ,,To ne bi bila jeftina komercijalizacija, već promocija značajne kulturne vrijednosti našeg prostora”, navodi on.

Inače, taj mistik je bio blizak dervišima- bektašijama, koji su imali snažno uporište u Ulcinju, tim prije što je zaštitnik grada u Osmanskoj imperiji bio poslanik Nuh (Noa, Noje). U tom kontekstu je razumljivo što su se spektakulrano slavili praznici u prvom muslimanskom mjesecu, muharemu, i pravile ogromne slastice – hašure.

Jedna od znamenitosti Ulcinja iz tog perioda sigurno je vlas kose iz glave poslanika Muhameda koja se sa velikim poštovanjem i dužnom pažnjom čuva u sjedištu Islamske vjerske zajednice grada. Ona se nalazi u posebnoj zastakljenoj škrinji i iznosi tradicionalno, samo jednom u godini, 26. dan mjeseca Ramazana, odnosno pred, kako se vjeruje, noć Lejletul-kadr, noći koja je po Kur’anu, vrijednija od hiljadu mjeseci!

Osmanska vlast nikada nije otvoreno sprječavala obilježavanje paganskih običaja od kojih je najvažniji bio dolazak proljeća, odnosno Đurđevdan, 6. maja. Ljudi bi se okupljali na otvorenom, prali lice vodom pomiješanom sa cvijetom ruže, jeli mladi sir, luk i smokve. Vjeroučitelji su te rituale tolerisali navodeći da su to ne vjerski nego narodni običaji.

„Prožimanje i stvaranje pluralnog identiteta je bila nužnost i prednost te multikulturne zajednice”, kaže Karamanaga i zaključuje da je zbog toga Ulcinj bio i jeste jedinstveni „otvoreni grad”, u kojem se i danas mogu vidjeti različite kulture, civilizacije i svjetonazori.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo