Povežite se sa nama

OKO NAS

KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV SUTKINJE VIŠEG SUDA: Poklonila Nikićima 150.000?

Objavljeno prije

na

Vesna Bošković iz Beograda, vlasnica podgoričkih firmi Vesta nuova i Eurofood, je prošle nedjelje, podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Višeg suda Mirjane Popović, optužujući je da ju je zloupotrebom službenog položaja oštetila za preko 150.000 eura.

U Osnovnom sudu u Podgorici, sutkinja Popović je odbila tužbu Boškovićeve protiv Predraga Nikića, sina Ljubomira Nikića vlasnika firme Nikić, baš na dan kada je izabrana za sutkinju Višeg suda – 3. aprila. Iako je na zaključenom ročištu zapisnički konstatovano da će presuda biti dostavljena strankama 17. aprila.

Bošković je tužila Nikića za neosnovano bogaćenje na ime razlike između tržišne vrijednosti zemljišta i njenog duga prema tuženom. Tražila je da joj se isplati iznos od 153.000 eura na ime glavnice i 118.000 na ime kamate, ukupno 271.000 eura.

Nikići i Boškovići se tuže od 2004. godine. Sve je počelo 2002. kada su Boškovići od Ljubomira Nikića pozajmili 300.000 eura, uz kamatu od 2,5 odsto mjesečno. U zalog su dali dvije parcele u Donjoj Gorici, preko puta salona automobila Renault Aliance. Jedna parcela od 2.850 kvadrata i druga 11.602. Boškovići su do kraja ugovora o zajmu plaćali kamatu od 7.500 eura mjesečno, ali kako nijesu na vrijeme vratili dug, Nikić je zemljište uknjižio na svoje ime.

Boškovići 2004. podnose tužbu protiv Nikića tražeći da se ugovori o zajmu i fiduciji ponište jer su ,,zelenaški i protivni zakonu”.

Nakon osmogodišnjeg postupka i presude Osnovnog i Višeg suda, Vrhovni sud je, sredinom 2011, ugovor o fiduciji ostavio na snazi, a utvrdio da je ugovor o zajmu djelimično ništavan jer je kamata veća od propisane zakonom, i to u iznosu od 28.680 eura.

Vesna Bošković je zatim 2012. tužila Predraga Nikića i tražila da se obaveže da joj po osnovu neosnovanog obogaćenja isplati razliku između vrijednosti zemljišta u skladu sa cijenom na slobodnom tržištu.

Ugovorom o fiduciji, koji su potpisali Boškovićeva i Nikić, predviđeno je da, ukoliko povjerilac zadrži za sebe nekretnine za cijenu koja se može naći na slobodnom tržištu, dužan je vlasniku višak povratiti u roku od osam dana.

U krivičnoj prijavi protiv sutkinje Popović, Boškovićeva navodi da je potpuno zanemarila pravosnažnu presudu Osnovnog suda, potvrđenu od Višeg i Vrhovnog, kojom je ugovor zbog kamate veće od zakonske proglašen djelimično ništavnim i to za 28.680 eura. Pa ukupan dug ne iznosi 367.500, već sa ovim umanjenjem 338.819 eura.

Dalje, u tužbi se navodi da sutkinja nije cijenila ni jedan dokaz o vraćanju duga u iznosu od 70.700 eura u periodu od 26.11.2002, do 27.02.2003, koje tokom postupka ni sam Nikić nije osporio.

Za sutkinju nije bio od značaja nalaz vještaka finansijske struke Jovana Varajića iz februara ove godine, urađen po nalogu same sutkinje, kojim je utvrđeno da se dug Boškovićeve kretao u rasponu od 265.965 do 288.257 eura, zavisno od kamatne stope. ,,Sudija je izdala nalog, dobila odgovor od stučnog lica koji za nju nije ‘od značaja”.

Glavna optužba Boškovićeve protiv sutkinje Popović jeste da ,,je namjerno zanemarila činjenicu” da se tuženi naplatio na način što je za sebe zadržao obje parcele date u zalog za zajam, jednu od 11.602 kvadrata, tržišne vrijednosti 348.060 eura, i drugu površine 2.850 kvadrata vrijednosti 105.450 eura. Vrijednosti parcela su utvrđene nalazom vještaka građevinske struke Milanke Popović.

U krivičnoj prijavi se ističe da ,,sudija tvrdi da se tuženi naplatio na način što je zadržao za sebe parcelu od 348.060 eura, koliko je po njenoj procjeni, samovoljno i ni u čemu utemeljeno, iznosio preostali dug tužilje, a pri tome zanemaruje da je tuženi zadržao za sebe i drugu parcelu od 105.450 eura!”.

Bošković, na koncu, optužuje Popovićevu da je vršeći sudijsku funkciju derogirala njeno pravo svojine zajamčeno Ustavom, ali i pravo na pravično suđenje. Te da je selektivno cijenila dokaze koji idu isključivo u prilog tuženom, a uopšte ne cijeneći njene dokaze koji poizilaze iz pravosnužnih presuda Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda, zatim nesporne isplate duga, kao ni nalaze sudskih vještaka finansijske i građevinske struke. ,

,,Na koji način je u stanju uračunljivosti i svjesno čineći krivično djelo u vršenju sudijske dužnosti, tužilju oštetila za iznos od preko 150.000 eura… Sutkinja Mirjana Popović je na opisani način, očigledno kršeći zakon, ovaj iznos novca poklonila tuženom”, navodi se u krivičnoj prijavi.

U krivičnoj prijavi se predlaže i da se protiv Popovićeve pokrene disciplinski postupak pred Sudskim savjetom, kao i postupak oduzimanja imuniteta i privremenom udaljenju iz sudstva.

Krivična prijava proslijeđena je ministarstvima pravde i unutrašnjih poslova, Sudskom savjetu – Komisiji za praćenje etičkog kodeksa sudija, skupštinskom Odboru za pravosuđe Crne Gore i Delegaciji Evropske unije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo