Povežite se sa nama

OKO NAS

KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV SUTKINJE VIŠEG SUDA: Poklonila Nikićima 150.000?

Objavljeno prije

na

plas-boskovic

Vesna Bošković iz Beograda, vlasnica podgoričkih firmi Vesta nuova i Eurofood, je prošle nedjelje, podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Višeg suda Mirjane Popović, optužujući je da ju je zloupotrebom službenog položaja oštetila za preko 150.000 eura.

U Osnovnom sudu u Podgorici, sutkinja Popović je odbila tužbu Boškovićeve protiv Predraga Nikića, sina Ljubomira Nikića vlasnika firme Nikić, baš na dan kada je izabrana za sutkinju Višeg suda – 3. aprila. Iako je na zaključenom ročištu zapisnički konstatovano da će presuda biti dostavljena strankama 17. aprila.

Bošković je tužila Nikića za neosnovano bogaćenje na ime razlike između tržišne vrijednosti zemljišta i njenog duga prema tuženom. Tražila je da joj se isplati iznos od 153.000 eura na ime glavnice i 118.000 na ime kamate, ukupno 271.000 eura.

Nikići i Boškovići se tuže od 2004. godine. Sve je počelo 2002. kada su Boškovići od Ljubomira Nikića pozajmili 300.000 eura, uz kamatu od 2,5 odsto mjesečno. U zalog su dali dvije parcele u Donjoj Gorici, preko puta salona automobila Renault Aliance. Jedna parcela od 2.850 kvadrata i druga 11.602. Boškovići su do kraja ugovora o zajmu plaćali kamatu od 7.500 eura mjesečno, ali kako nijesu na vrijeme vratili dug, Nikić je zemljište uknjižio na svoje ime.

Boškovići 2004. podnose tužbu protiv Nikića tražeći da se ugovori o zajmu i fiduciji ponište jer su ,,zelenaški i protivni zakonu”.

Nakon osmogodišnjeg postupka i presude Osnovnog i Višeg suda, Vrhovni sud je, sredinom 2011, ugovor o fiduciji ostavio na snazi, a utvrdio da je ugovor o zajmu djelimično ništavan jer je kamata veća od propisane zakonom, i to u iznosu od 28.680 eura.

Vesna Bošković je zatim 2012. tužila Predraga Nikića i tražila da se obaveže da joj po osnovu neosnovanog obogaćenja isplati razliku između vrijednosti zemljišta u skladu sa cijenom na slobodnom tržištu.

Ugovorom o fiduciji, koji su potpisali Boškovićeva i Nikić, predviđeno je da, ukoliko povjerilac zadrži za sebe nekretnine za cijenu koja se može naći na slobodnom tržištu, dužan je vlasniku višak povratiti u roku od osam dana.

U krivičnoj prijavi protiv sutkinje Popović, Boškovićeva navodi da je potpuno zanemarila pravosnažnu presudu Osnovnog suda, potvrđenu od Višeg i Vrhovnog, kojom je ugovor zbog kamate veće od zakonske proglašen djelimično ništavnim i to za 28.680 eura. Pa ukupan dug ne iznosi 367.500, već sa ovim umanjenjem 338.819 eura.

Dalje, u tužbi se navodi da sutkinja nije cijenila ni jedan dokaz o vraćanju duga u iznosu od 70.700 eura u periodu od 26.11.2002, do 27.02.2003, koje tokom postupka ni sam Nikić nije osporio.

Za sutkinju nije bio od značaja nalaz vještaka finansijske struke Jovana Varajića iz februara ove godine, urađen po nalogu same sutkinje, kojim je utvrđeno da se dug Boškovićeve kretao u rasponu od 265.965 do 288.257 eura, zavisno od kamatne stope. ,,Sudija je izdala nalog, dobila odgovor od stučnog lica koji za nju nije ‘od značaja”.

Glavna optužba Boškovićeve protiv sutkinje Popović jeste da ,,je namjerno zanemarila činjenicu” da se tuženi naplatio na način što je za sebe zadržao obje parcele date u zalog za zajam, jednu od 11.602 kvadrata, tržišne vrijednosti 348.060 eura, i drugu površine 2.850 kvadrata vrijednosti 105.450 eura. Vrijednosti parcela su utvrđene nalazom vještaka građevinske struke Milanke Popović.

U krivičnoj prijavi se ističe da ,,sudija tvrdi da se tuženi naplatio na način što je zadržao za sebe parcelu od 348.060 eura, koliko je po njenoj procjeni, samovoljno i ni u čemu utemeljeno, iznosio preostali dug tužilje, a pri tome zanemaruje da je tuženi zadržao za sebe i drugu parcelu od 105.450 eura!”.

Bošković, na koncu, optužuje Popovićevu da je vršeći sudijsku funkciju derogirala njeno pravo svojine zajamčeno Ustavom, ali i pravo na pravično suđenje. Te da je selektivno cijenila dokaze koji idu isključivo u prilog tuženom, a uopšte ne cijeneći njene dokaze koji poizilaze iz pravosnužnih presuda Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda, zatim nesporne isplate duga, kao ni nalaze sudskih vještaka finansijske i građevinske struke. ,

,,Na koji način je u stanju uračunljivosti i svjesno čineći krivično djelo u vršenju sudijske dužnosti, tužilju oštetila za iznos od preko 150.000 eura… Sutkinja Mirjana Popović je na opisani način, očigledno kršeći zakon, ovaj iznos novca poklonila tuženom”, navodi se u krivičnoj prijavi.

U krivičnoj prijavi se predlaže i da se protiv Popovićeve pokrene disciplinski postupak pred Sudskim savjetom, kao i postupak oduzimanja imuniteta i privremenom udaljenju iz sudstva.

Krivična prijava proslijeđena je ministarstvima pravde i unutrašnjih poslova, Sudskom savjetu – Komisiji za praćenje etičkog kodeksa sudija, skupštinskom Odboru za pravosuđe Crne Gore i Delegaciji Evropske unije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo