Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kome je u interesu da se policija uruši i da čuvari zakona žive u bijedi: Policija je zrela za veliko spremanje

Objavljeno prije

na

Kada je u ljeto 2004. godine tridesetogodišnji policajac ispalio šaržer metaka u vozilo visokog funkcionera Demokratske partije socijalista, građani su bili u čudu, ali njegove kolege nijesu. Policajcu je pao mrak na oči kada mu je političar, koji je upravo bio parkirao skupocjeni džip rendž rover u blizini zgrade predsjednika u Karađorđevoj ulici u centru Podgorice, rekao da mu pripazi auto. Policajac, zadužen da čuva zgradu predsjednika, u dva sata poslije ponoći bijes je iskalio na vozilu i povrijedio sebe jer je, kad mu je ponestalo metaka, službenim pištoljem razlupao džip i povrijedio ruku. ,,Neka ti ga neko drugi čuva za 200 eura”, kazao je i bacio pištolj na džip. Završio je u bolnici, a u iznajmljenom stanu su ga čekali da se iz treće smjene vrati žena i dijete. Političar ga nije tužio, popravio je auto iz svog džepa.

Nekoliko godina kasnije, drugi policajac, očajan jer nije imao novca da plati stanarinu, u strahu da će stanodavac istjerati na ulicu njegovu porodicu, izašao je u uniformi na magistralu i zaustavljao redom sva vozila. Kaznio je novčano svakog vozača koji nije nosio pojas, koji je prekoračio brzinu ili mu nijesu radila štop svjetla. Kad je sakupio dovoljno novca da plati kiriju, ,,kontrola” na magistrali je bila završena. Starješine su ga zbog toga kaznile, kolege su ga razumjele – kažu da je bio pošten i da je prekinuo da ,,kažnjava” vozače kada je sakupio dovoljno novca za stanarinu. Ni centa više, kažu, nije uzeo.

Policajci teško žive, ako se izuzme jedan broj onih koji ni po čemu ne zaslužuju da nose policijsku značku. Njih je, kažu u policiji, najviše pet odsto. Ipak, rijetko kad pribjegavaju takvim radikalnim i za policajca nedopustivim radnjama kako bi došli do novca za golo preživljavanje. Mnogo je onih koji poslije radnog dana u policiji taksiraju, rade na građevinama, kreče, rade teške fizičke poslove za dnevnicu… Ima i onih koji redovno traže od Sindikata policije po sto eura. Ne usuđuju se da traže više jer, po pravilima tog sindikata, sve preko 100 eura moraju da vrate. Ipak, kažu, većina je onih koji su isuviše ponosni da traže.

Crna Gora ima oko pet hiljada policijaca. Skoro svi dijele sudbinu većine građana koji jedva sastavljaju kraj s krajem. Zbog loših rezultata u borbi protiv kriminala skoro svakodnevno su izloženi kritikama sa svih strana. Žale se da ih građani na ulici nerijetko vrijeđaju i omalovažavaju, kriminalci ih se uglavnom ne plaše. Oni sami kažu da se posljednjih godina dva puta razmisle prije nego primijene zakonom data im ovlašćenja jer, kažu, ,,građane štitimo mi, a nas ne štiti niko”.

Međutim, sva dosadašnja istraživanja govore da im građani vjeruju. Posljednje, koje je uradilo nevladino udružnje Institut alternativa (IA) pokazalo je da najučestaliji atributi kojima su građani opisali prosječne policijske službenike su profesionalizam, stručnost i obučenost (13%), ljubaznost, pristojnost i kultura (13%), odgovornost i savjesnost (10%).

,,Šest od deset građana Crne Gore ima povjerenja u policiju. To navodi na zaključak da su, uprkos svim izazovima, građani na strani policije, što bi trebalo da predstavlja značajan podsticaj njenom radu. Ukratko, pored visokog nivoa javnog povjerenja, stavovi građana takođe pokazuju da građani uglavnom imaju pozitivne asocijacije na prosječne policijske službenike i policijske službenice”, piše u istraživanju IA Stavovi građana o policiji, koje je objavljeno 1. septembra.

,,Od kada je takozvana mojkovačka struja preuzela skoro sva rukovodeća mjesta u policiji, nije mjerilo dobrog policajca koliko je ubistava, pljački, razbojništava riješio, nego ko je koliku kuću napravio, kakvo auto vozi, gdje ljetuje i zimuje i kojoj ekipi u policiji pripada. Ruku na srce, da je mojkovačka struja donijela dobra policiji i bezbjednosti građana, prosti jadi. Mojkovac bi tada ušao u udžbenike kao grad koji njedri najbolje policajce. Ovako, sve glasnije negodovanje u policiji zbog tih postavljenja moralo bi nekoga da zabrine”, kazao je za Monitor policajac kome je plata nepunih 500 eura.

Njegov kolega priča da je sramno da granični policajci na ulici stopiraju da stignu do prelaza na kome rade.

,,Na šta to liči da policajac u uniformi stopira. Kako je moguće da policija ne organizuje prevoz do graničnih prelaza za svoje službenike nego se tako ponižavamo”, kazao je on.

Policajci iz kriminalistike sa kojima je Monitor razgovarao kažu da razumiju građane i da oni s pravom od njih očekuju više.

,,Oni nas vide kao neradnike i nesposobnjakoviće. Imamo rat kriminalnih klanova i mi smo krivi što smo dozvolili da postanu klan. Umjesto da smo ih hapsili dok su još bili na nivou sitnih lopova, švercera i siledžija sada se hvatamo za glavu i čekamo čija će krv sljedeća pasti. A onda vidite potpredsjednika Vlade Duška Markovića koji kaže treba pohvaliti policiju jer je u Kotoru uhapsila komandira koji je sarađivao sa mafijom. Moramo svi da se stidimo zbog toga, prvenstveno onaj koji je takvom policajcu bio nadređeni. Odmah ga je trebalo smijeniti jer je bio nesposoban da vidi kriminalca pored sebe. Ako ga u policiji nije vidio, kako će prepoznati kriminalca na ulici. Da ne komentarišem njegovu izjavu da bi smjene u policiji pokazale slabost sistema. Naprotiv, pokazale bi da je policija jaka i da nema mjesta za one koji ne znaju da rade ili rukovode”, kaže jedan od sagovornika.

Svi sagovornici Monitora tvrde da je policiji odavno potrebno veliko spremanje i da bi se ona dovela u red veoma brzo, ali da je za to potrebna ,,odluka onog koji odluke donosi”.

,,U zabludi je svaki onaj građanin koji misli da mi u policiji ne znamo koliko ima kriminalaca i nesposobnih policijaca u policiji. Svi mi znamo kome značka služi samo da bi njome mahao kako bi se bavio ‘biznisom’, zelenašenjem, krađom, iznudama… Znamo ko kako živi, gdje i od čega. Znamo kako su došli do diploma i kako je ko napredovao u službi. I šta možemo da uradimo? Da ih uhapsimo? Kako? To je posao za Unutrašnju kontrolu, koja se uglavnom bavi nekim marginalnim stvarima, dok pored njih prolaze policajci u autima od nekoliko desetina hiljada eura, obučeni u skupocjenu garderobu, kao na filmu i posjeduju nekretnine koje pošten policajac ne može da zaradi”, priča jedan od policajaca.

Na pitanje ko je taj koji treba da odluči da se policija ,,počisti” od onih koji su sa druge strane zakona svi sagovornici Monitora kazali su da je to Vlada i premijer Milo Đukanović.

,,Tom čovjeku ili neko već dugo priča bajke ili on sve zna i nije ga briga šta se dešava u policiji. Kome je u interesu da se policija ovako uruši i da živimo kao bijeda? Ne možemo da štajkujemo, ne smijemo javno da govorimo bez dozvole starješine, ne postoji način da prijavimo nesposobnog ili korumpiranog starješinu jer su interesno uvezani kao crijeva i, ako se neko i usudi to da uradi, završi na prijavnici ili rampi ili ga rasporede negdje da se ‘opameti’. Stanje u policiji je veoma ozbiljno i opasno”, tvrdi jedan od sagovornika.

Zarađeno dobijaju samo na sudu

Od kada je u aprilu 2004. godine policiji ukinuta nadokanada za operativni rad, kažu, bio je jasan odnos onih koji su tu odluku donijeli prema policajcu i tome koliko vrednuju i koliko su im bitne informacije do kojih policija dolazi na taj način. Policija, po prirodi posla, mora da zna gdje se kreće svaki kriminalac, od onog u pokušaju, do onog za koga su čula i djeca u osnovnoj školi. ,,Kako da sjednem sa svojom ‘operativnom vezom’ (doušnik op.a) kad nemam centa u džepu. Imali smo oko 80 eura mjesečno za te potrebe. Ukinuli su operativni dodatak i sada treba neko od mene da očekuje da ću od svoje bijedne plate da sjedim po kafanama sa ljudima i plaćam im piće kako bih čuo što me zanima. Ne ide ni da mi ‘veza’ plaća, mada vidim da ima dosta kolega kojima to ne smeta. Pitam se samo, kada ga ‘veza’ najede i napije ko koga informiše. Da ne govorim o onim kolegama koji sjede sa kriminalcima i jedu i piju na njihov račun, a trebalo bi da ih hapse”, kaže jedan od sagovornika Monitora. Policajci kažu da godinama samo na sudu mogu da dobiju nadoknade za prekovremeni rad i da im nije jasno kako se državi isplati da plaća toliko sudskih troškova jer je svaki policajac koji ih je tužio na sudu i dobio.

Olivera LAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo