Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kome je u interesu da se policija uruši i da čuvari zakona žive u bijedi: Policija je zrela za veliko spremanje

Objavljeno prije

na

Penzioneri-KAP-a-ulazak-u-S

Kada je u ljeto 2004. godine tridesetogodišnji policajac ispalio šaržer metaka u vozilo visokog funkcionera Demokratske partije socijalista, građani su bili u čudu, ali njegove kolege nijesu. Policajcu je pao mrak na oči kada mu je političar, koji je upravo bio parkirao skupocjeni džip rendž rover u blizini zgrade predsjednika u Karađorđevoj ulici u centru Podgorice, rekao da mu pripazi auto. Policajac, zadužen da čuva zgradu predsjednika, u dva sata poslije ponoći bijes je iskalio na vozilu i povrijedio sebe jer je, kad mu je ponestalo metaka, službenim pištoljem razlupao džip i povrijedio ruku. ,,Neka ti ga neko drugi čuva za 200 eura”, kazao je i bacio pištolj na džip. Završio je u bolnici, a u iznajmljenom stanu su ga čekali da se iz treće smjene vrati žena i dijete. Političar ga nije tužio, popravio je auto iz svog džepa.

Nekoliko godina kasnije, drugi policajac, očajan jer nije imao novca da plati stanarinu, u strahu da će stanodavac istjerati na ulicu njegovu porodicu, izašao je u uniformi na magistralu i zaustavljao redom sva vozila. Kaznio je novčano svakog vozača koji nije nosio pojas, koji je prekoračio brzinu ili mu nijesu radila štop svjetla. Kad je sakupio dovoljno novca da plati kiriju, ,,kontrola” na magistrali je bila završena. Starješine su ga zbog toga kaznile, kolege su ga razumjele – kažu da je bio pošten i da je prekinuo da ,,kažnjava” vozače kada je sakupio dovoljno novca za stanarinu. Ni centa više, kažu, nije uzeo.

Policajci teško žive, ako se izuzme jedan broj onih koji ni po čemu ne zaslužuju da nose policijsku značku. Njih je, kažu u policiji, najviše pet odsto. Ipak, rijetko kad pribjegavaju takvim radikalnim i za policajca nedopustivim radnjama kako bi došli do novca za golo preživljavanje. Mnogo je onih koji poslije radnog dana u policiji taksiraju, rade na građevinama, kreče, rade teške fizičke poslove za dnevnicu… Ima i onih koji redovno traže od Sindikata policije po sto eura. Ne usuđuju se da traže više jer, po pravilima tog sindikata, sve preko 100 eura moraju da vrate. Ipak, kažu, većina je onih koji su isuviše ponosni da traže.

Crna Gora ima oko pet hiljada policijaca. Skoro svi dijele sudbinu većine građana koji jedva sastavljaju kraj s krajem. Zbog loših rezultata u borbi protiv kriminala skoro svakodnevno su izloženi kritikama sa svih strana. Žale se da ih građani na ulici nerijetko vrijeđaju i omalovažavaju, kriminalci ih se uglavnom ne plaše. Oni sami kažu da se posljednjih godina dva puta razmisle prije nego primijene zakonom data im ovlašćenja jer, kažu, ,,građane štitimo mi, a nas ne štiti niko”.

Međutim, sva dosadašnja istraživanja govore da im građani vjeruju. Posljednje, koje je uradilo nevladino udružnje Institut alternativa (IA) pokazalo je da najučestaliji atributi kojima su građani opisali prosječne policijske službenike su profesionalizam, stručnost i obučenost (13%), ljubaznost, pristojnost i kultura (13%), odgovornost i savjesnost (10%).

,,Šest od deset građana Crne Gore ima povjerenja u policiju. To navodi na zaključak da su, uprkos svim izazovima, građani na strani policije, što bi trebalo da predstavlja značajan podsticaj njenom radu. Ukratko, pored visokog nivoa javnog povjerenja, stavovi građana takođe pokazuju da građani uglavnom imaju pozitivne asocijacije na prosječne policijske službenike i policijske službenice”, piše u istraživanju IA Stavovi građana o policiji, koje je objavljeno 1. septembra.

,,Od kada je takozvana mojkovačka struja preuzela skoro sva rukovodeća mjesta u policiji, nije mjerilo dobrog policajca koliko je ubistava, pljački, razbojništava riješio, nego ko je koliku kuću napravio, kakvo auto vozi, gdje ljetuje i zimuje i kojoj ekipi u policiji pripada. Ruku na srce, da je mojkovačka struja donijela dobra policiji i bezbjednosti građana, prosti jadi. Mojkovac bi tada ušao u udžbenike kao grad koji njedri najbolje policajce. Ovako, sve glasnije negodovanje u policiji zbog tih postavljenja moralo bi nekoga da zabrine”, kazao je za Monitor policajac kome je plata nepunih 500 eura.

Njegov kolega priča da je sramno da granični policajci na ulici stopiraju da stignu do prelaza na kome rade.

,,Na šta to liči da policajac u uniformi stopira. Kako je moguće da policija ne organizuje prevoz do graničnih prelaza za svoje službenike nego se tako ponižavamo”, kazao je on.

Policajci iz kriminalistike sa kojima je Monitor razgovarao kažu da razumiju građane i da oni s pravom od njih očekuju više.

,,Oni nas vide kao neradnike i nesposobnjakoviće. Imamo rat kriminalnih klanova i mi smo krivi što smo dozvolili da postanu klan. Umjesto da smo ih hapsili dok su još bili na nivou sitnih lopova, švercera i siledžija sada se hvatamo za glavu i čekamo čija će krv sljedeća pasti. A onda vidite potpredsjednika Vlade Duška Markovića koji kaže treba pohvaliti policiju jer je u Kotoru uhapsila komandira koji je sarađivao sa mafijom. Moramo svi da se stidimo zbog toga, prvenstveno onaj koji je takvom policajcu bio nadređeni. Odmah ga je trebalo smijeniti jer je bio nesposoban da vidi kriminalca pored sebe. Ako ga u policiji nije vidio, kako će prepoznati kriminalca na ulici. Da ne komentarišem njegovu izjavu da bi smjene u policiji pokazale slabost sistema. Naprotiv, pokazale bi da je policija jaka i da nema mjesta za one koji ne znaju da rade ili rukovode”, kaže jedan od sagovornika.

Svi sagovornici Monitora tvrde da je policiji odavno potrebno veliko spremanje i da bi se ona dovela u red veoma brzo, ali da je za to potrebna ,,odluka onog koji odluke donosi”.

,,U zabludi je svaki onaj građanin koji misli da mi u policiji ne znamo koliko ima kriminalaca i nesposobnih policijaca u policiji. Svi mi znamo kome značka služi samo da bi njome mahao kako bi se bavio ‘biznisom’, zelenašenjem, krađom, iznudama… Znamo ko kako živi, gdje i od čega. Znamo kako su došli do diploma i kako je ko napredovao u službi. I šta možemo da uradimo? Da ih uhapsimo? Kako? To je posao za Unutrašnju kontrolu, koja se uglavnom bavi nekim marginalnim stvarima, dok pored njih prolaze policajci u autima od nekoliko desetina hiljada eura, obučeni u skupocjenu garderobu, kao na filmu i posjeduju nekretnine koje pošten policajac ne može da zaradi”, priča jedan od policajaca.

Na pitanje ko je taj koji treba da odluči da se policija ,,počisti” od onih koji su sa druge strane zakona svi sagovornici Monitora kazali su da je to Vlada i premijer Milo Đukanović.

,,Tom čovjeku ili neko već dugo priča bajke ili on sve zna i nije ga briga šta se dešava u policiji. Kome je u interesu da se policija ovako uruši i da živimo kao bijeda? Ne možemo da štajkujemo, ne smijemo javno da govorimo bez dozvole starješine, ne postoji način da prijavimo nesposobnog ili korumpiranog starješinu jer su interesno uvezani kao crijeva i, ako se neko i usudi to da uradi, završi na prijavnici ili rampi ili ga rasporede negdje da se ‘opameti’. Stanje u policiji je veoma ozbiljno i opasno”, tvrdi jedan od sagovornika.

Zarađeno dobijaju samo na sudu

Od kada je u aprilu 2004. godine policiji ukinuta nadokanada za operativni rad, kažu, bio je jasan odnos onih koji su tu odluku donijeli prema policajcu i tome koliko vrednuju i koliko su im bitne informacije do kojih policija dolazi na taj način. Policija, po prirodi posla, mora da zna gdje se kreće svaki kriminalac, od onog u pokušaju, do onog za koga su čula i djeca u osnovnoj školi. ,,Kako da sjednem sa svojom ‘operativnom vezom’ (doušnik op.a) kad nemam centa u džepu. Imali smo oko 80 eura mjesečno za te potrebe. Ukinuli su operativni dodatak i sada treba neko od mene da očekuje da ću od svoje bijedne plate da sjedim po kafanama sa ljudima i plaćam im piće kako bih čuo što me zanima. Ne ide ni da mi ‘veza’ plaća, mada vidim da ima dosta kolega kojima to ne smeta. Pitam se samo, kada ga ‘veza’ najede i napije ko koga informiše. Da ne govorim o onim kolegama koji sjede sa kriminalcima i jedu i piju na njihov račun, a trebalo bi da ih hapse”, kaže jedan od sagovornika Monitora. Policajci kažu da godinama samo na sudu mogu da dobiju nadoknade za prekovremeni rad i da im nije jasno kako se državi isplati da plaća toliko sudskih troškova jer je svaki policajac koji ih je tužio na sudu i dobio.

Olivera LAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo