Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kome je u interesu da se policija uruši i da čuvari zakona žive u bijedi: Policija je zrela za veliko spremanje

Objavljeno prije

na

Kada je u ljeto 2004. godine tridesetogodišnji policajac ispalio šaržer metaka u vozilo visokog funkcionera Demokratske partije socijalista, građani su bili u čudu, ali njegove kolege nijesu. Policajcu je pao mrak na oči kada mu je političar, koji je upravo bio parkirao skupocjeni džip rendž rover u blizini zgrade predsjednika u Karađorđevoj ulici u centru Podgorice, rekao da mu pripazi auto. Policajac, zadužen da čuva zgradu predsjednika, u dva sata poslije ponoći bijes je iskalio na vozilu i povrijedio sebe jer je, kad mu je ponestalo metaka, službenim pištoljem razlupao džip i povrijedio ruku. ,,Neka ti ga neko drugi čuva za 200 eura”, kazao je i bacio pištolj na džip. Završio je u bolnici, a u iznajmljenom stanu su ga čekali da se iz treće smjene vrati žena i dijete. Političar ga nije tužio, popravio je auto iz svog džepa.

Nekoliko godina kasnije, drugi policajac, očajan jer nije imao novca da plati stanarinu, u strahu da će stanodavac istjerati na ulicu njegovu porodicu, izašao je u uniformi na magistralu i zaustavljao redom sva vozila. Kaznio je novčano svakog vozača koji nije nosio pojas, koji je prekoračio brzinu ili mu nijesu radila štop svjetla. Kad je sakupio dovoljno novca da plati kiriju, ,,kontrola” na magistrali je bila završena. Starješine su ga zbog toga kaznile, kolege su ga razumjele – kažu da je bio pošten i da je prekinuo da ,,kažnjava” vozače kada je sakupio dovoljno novca za stanarinu. Ni centa više, kažu, nije uzeo.

Policajci teško žive, ako se izuzme jedan broj onih koji ni po čemu ne zaslužuju da nose policijsku značku. Njih je, kažu u policiji, najviše pet odsto. Ipak, rijetko kad pribjegavaju takvim radikalnim i za policajca nedopustivim radnjama kako bi došli do novca za golo preživljavanje. Mnogo je onih koji poslije radnog dana u policiji taksiraju, rade na građevinama, kreče, rade teške fizičke poslove za dnevnicu… Ima i onih koji redovno traže od Sindikata policije po sto eura. Ne usuđuju se da traže više jer, po pravilima tog sindikata, sve preko 100 eura moraju da vrate. Ipak, kažu, većina je onih koji su isuviše ponosni da traže.

Crna Gora ima oko pet hiljada policijaca. Skoro svi dijele sudbinu većine građana koji jedva sastavljaju kraj s krajem. Zbog loših rezultata u borbi protiv kriminala skoro svakodnevno su izloženi kritikama sa svih strana. Žale se da ih građani na ulici nerijetko vrijeđaju i omalovažavaju, kriminalci ih se uglavnom ne plaše. Oni sami kažu da se posljednjih godina dva puta razmisle prije nego primijene zakonom data im ovlašćenja jer, kažu, ,,građane štitimo mi, a nas ne štiti niko”.

Međutim, sva dosadašnja istraživanja govore da im građani vjeruju. Posljednje, koje je uradilo nevladino udružnje Institut alternativa (IA) pokazalo je da najučestaliji atributi kojima su građani opisali prosječne policijske službenike su profesionalizam, stručnost i obučenost (13%), ljubaznost, pristojnost i kultura (13%), odgovornost i savjesnost (10%).

,,Šest od deset građana Crne Gore ima povjerenja u policiju. To navodi na zaključak da su, uprkos svim izazovima, građani na strani policije, što bi trebalo da predstavlja značajan podsticaj njenom radu. Ukratko, pored visokog nivoa javnog povjerenja, stavovi građana takođe pokazuju da građani uglavnom imaju pozitivne asocijacije na prosječne policijske službenike i policijske službenice”, piše u istraživanju IA Stavovi građana o policiji, koje je objavljeno 1. septembra.

,,Od kada je takozvana mojkovačka struja preuzela skoro sva rukovodeća mjesta u policiji, nije mjerilo dobrog policajca koliko je ubistava, pljački, razbojništava riješio, nego ko je koliku kuću napravio, kakvo auto vozi, gdje ljetuje i zimuje i kojoj ekipi u policiji pripada. Ruku na srce, da je mojkovačka struja donijela dobra policiji i bezbjednosti građana, prosti jadi. Mojkovac bi tada ušao u udžbenike kao grad koji njedri najbolje policajce. Ovako, sve glasnije negodovanje u policiji zbog tih postavljenja moralo bi nekoga da zabrine”, kazao je za Monitor policajac kome je plata nepunih 500 eura.

Njegov kolega priča da je sramno da granični policajci na ulici stopiraju da stignu do prelaza na kome rade.

,,Na šta to liči da policajac u uniformi stopira. Kako je moguće da policija ne organizuje prevoz do graničnih prelaza za svoje službenike nego se tako ponižavamo”, kazao je on.

Policajci iz kriminalistike sa kojima je Monitor razgovarao kažu da razumiju građane i da oni s pravom od njih očekuju više.

,,Oni nas vide kao neradnike i nesposobnjakoviće. Imamo rat kriminalnih klanova i mi smo krivi što smo dozvolili da postanu klan. Umjesto da smo ih hapsili dok su još bili na nivou sitnih lopova, švercera i siledžija sada se hvatamo za glavu i čekamo čija će krv sljedeća pasti. A onda vidite potpredsjednika Vlade Duška Markovića koji kaže treba pohvaliti policiju jer je u Kotoru uhapsila komandira koji je sarađivao sa mafijom. Moramo svi da se stidimo zbog toga, prvenstveno onaj koji je takvom policajcu bio nadređeni. Odmah ga je trebalo smijeniti jer je bio nesposoban da vidi kriminalca pored sebe. Ako ga u policiji nije vidio, kako će prepoznati kriminalca na ulici. Da ne komentarišem njegovu izjavu da bi smjene u policiji pokazale slabost sistema. Naprotiv, pokazale bi da je policija jaka i da nema mjesta za one koji ne znaju da rade ili rukovode”, kaže jedan od sagovornika.

Svi sagovornici Monitora tvrde da je policiji odavno potrebno veliko spremanje i da bi se ona dovela u red veoma brzo, ali da je za to potrebna ,,odluka onog koji odluke donosi”.

,,U zabludi je svaki onaj građanin koji misli da mi u policiji ne znamo koliko ima kriminalaca i nesposobnih policijaca u policiji. Svi mi znamo kome značka služi samo da bi njome mahao kako bi se bavio ‘biznisom’, zelenašenjem, krađom, iznudama… Znamo ko kako živi, gdje i od čega. Znamo kako su došli do diploma i kako je ko napredovao u službi. I šta možemo da uradimo? Da ih uhapsimo? Kako? To je posao za Unutrašnju kontrolu, koja se uglavnom bavi nekim marginalnim stvarima, dok pored njih prolaze policajci u autima od nekoliko desetina hiljada eura, obučeni u skupocjenu garderobu, kao na filmu i posjeduju nekretnine koje pošten policajac ne može da zaradi”, priča jedan od policajaca.

Na pitanje ko je taj koji treba da odluči da se policija ,,počisti” od onih koji su sa druge strane zakona svi sagovornici Monitora kazali su da je to Vlada i premijer Milo Đukanović.

,,Tom čovjeku ili neko već dugo priča bajke ili on sve zna i nije ga briga šta se dešava u policiji. Kome je u interesu da se policija ovako uruši i da živimo kao bijeda? Ne možemo da štajkujemo, ne smijemo javno da govorimo bez dozvole starješine, ne postoji način da prijavimo nesposobnog ili korumpiranog starješinu jer su interesno uvezani kao crijeva i, ako se neko i usudi to da uradi, završi na prijavnici ili rampi ili ga rasporede negdje da se ‘opameti’. Stanje u policiji je veoma ozbiljno i opasno”, tvrdi jedan od sagovornika.

Zarađeno dobijaju samo na sudu

Od kada je u aprilu 2004. godine policiji ukinuta nadokanada za operativni rad, kažu, bio je jasan odnos onih koji su tu odluku donijeli prema policajcu i tome koliko vrednuju i koliko su im bitne informacije do kojih policija dolazi na taj način. Policija, po prirodi posla, mora da zna gdje se kreće svaki kriminalac, od onog u pokušaju, do onog za koga su čula i djeca u osnovnoj školi. ,,Kako da sjednem sa svojom ‘operativnom vezom’ (doušnik op.a) kad nemam centa u džepu. Imali smo oko 80 eura mjesečno za te potrebe. Ukinuli su operativni dodatak i sada treba neko od mene da očekuje da ću od svoje bijedne plate da sjedim po kafanama sa ljudima i plaćam im piće kako bih čuo što me zanima. Ne ide ni da mi ‘veza’ plaća, mada vidim da ima dosta kolega kojima to ne smeta. Pitam se samo, kada ga ‘veza’ najede i napije ko koga informiše. Da ne govorim o onim kolegama koji sjede sa kriminalcima i jedu i piju na njihov račun, a trebalo bi da ih hapse”, kaže jedan od sagovornika Monitora. Policajci kažu da godinama samo na sudu mogu da dobiju nadoknade za prekovremeni rad i da im nije jasno kako se državi isplati da plaća toliko sudskih troškova jer je svaki policajac koji ih je tužio na sudu i dobio.

Olivera LAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo