Povežite se sa nama

MONITORING

Korišćenje i kontrola mora u rukama SDP–a

Objavljeno prije

na

Brojni turisti koji su se ljetos odmarali na Crnogorskom primorju nisu se mogli informisati kakvog je kvaliteta morska voda u kojoj su se kupali. Glavna turistička sezona je na izmaku, nove plaže ovjenčane su Plavom zastavicom, međunarodnom oznakom kvaliteta vode i očuvanja prirodne sredine a još nije poznato da li je more na preko 100 kupališta čisto i bezbjedno po zdravlje kupača. Posao ispitivanja kvaliteta morske vode na plažama u nadležnosti je Vladinog preduzeća Morsko dobro iz Budve koje ove godine nije na vrijeme sprovelo javni konkurs za izbor institucije koja će ga obavljati.

Propala su dva tendera objavljena od februara do juna, da bi treći, metodom direktnog pregovaranja sa učesnicima bio zakazan za petak, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima.

Za posao praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode na javnim kupalištima, vrijednim 47.000 eura, aplicirali su Hidrometeorološki zavod Crne Gore i Institut za biologiju mora iz Kotora. Njihove ponude odbijene su iz formalnih razloga. Ponuda HMZ nije sadržala iznos obračunatog PDV-a u prvom pokušaju, u drugom potpisi i pečati na stranicama nisu udareni na označenim mjestima.

Institut iz Kotora nije ispunio tenderske uslove jer je sa predajom ponude kasnio cijelih dva minuta, za šta stroga i principijelna službenica Morskog dobra Mirjana Radičević nije imala razumijevanja i ponudu nije prihvatila.

Kašnjenje kontrole vode na crnogorskim kupalištima ima u pozadini konkurentsku borbu sa dodatkom politike. Monitoring kvaliteta morske vode dugi niz godina obavljao je kotorski Institut da bi od uvođenja javnog konkursa, posao redovno dobijao Hidrometeorološki zavod.

Kontrola bakteriološkog kvaliteta morske vode je posao od nacionalnog značaja. Od dobijenih rezultata može zavisiti ishod turističke sezone pa se ne treba čuditi što taj posao obavlja HMZ na čijem je čelu provjeren kadar SDP-a koja preko Agencije Morsko dobro upravlja crnogorskom obalom. Nadležnost je zaokružena, eksploatacija i kontrola mora i obale u rukama je socijaldemokrata.

I dok iz Zavoda poručuju da su relevantna institucija za realizaciju monitoringa koja nudi najbolje uslove, sa laboratorijom za ispitivanje kvaliteta voda i vazduha akreditovanom za te poslove u Institutu za biologiju mora to osporavaju.

Naučni savjetnik u kotorskom Institutu dr Zoran Kljajić smatra da su oni kompetentniji za taj posao od HMZ.

„Nigdje u Evropi hidrometeorološki zavodi se na bave ovom vrstom ispitivanja. Mi od 1963. godine radimo mikrobiologiju mora i u Crnoj Gori nema stručnijih od nas. Nama ne treba sertifikat koji se odnedavno traži. Praktično bi ga davali sami sebi. Mi imamo iskustvo, opremu, aparaturu, mobilnost, jer možemo za kratko vrijeme da izađemo na more. Institut je radio bakteriološku analizu kvaliteta vode zaliva i čitavog primorja, iako to nije naš primarni posao”, kazao je dr Kljajić.

Kotorski Institut kao naučna ustanova koja radi u sastavu Univerziteta Crne Gore angažovan je na više evropskih naučnih projekata i obučava veliki broj mladih ljudi pa bi im posao ispitivanja morske vode bio od koristi.

Institut besplatno vrši kontrolu kvaliteta vode na 18 plaža u zalivu Boke između ostalog i sa motivacijom da sugrađane upoznaju sa kvalitetom vode na mjestima na kojima se kupaju a koja nisu na listi zvaničnih kupališta. Izlaze na teren i na zahtjev mjesnih zajednica ili hotela.

Dr Kljajić napominje da već tri godine učestvuju na tenderima Morskog dobra sa ponudama koje su povoljnije od izabranog ponuđača, bez uspjeha. Uslovi konkursa mijenjaju se svake godine u skladu sa napretkom HMZ koji je pribavio potrebne licence i akreditacije koje su puka formalnost.

Dok direktor Morskog dobra Rajko Barović demonstrira tendersku strogoću prije nego što posao dodijeli partijskom kolegi, direktoru HMZ Luki Mitroviću, Crnogorsko primorje potresaju pravi ekološki incidenti od Ulcinja, preko Boke do Herceg Novog.

Direktno izlivanje kanalizacije u more na velikom broju plaža redovna je pojava. Među značajnim zagađivačima su graditelji, osvajači mora koji nekažnjeno guraju ogromne količine zemlje i šuta i tako dolaze do novih kvadrata i placeva. Zagađenost mora Crne Gore dostigla je alarmantne razmjere.

Na većini plaža budvanske rivijere već u junu talasi su valjali ogromne krugove masne pjene koja se širila od Svetog Stefana ka Miločeru, Pržnu, Bečićima sve do Jaza. Po ko zna koji put izlila se kanalizacija na gradskoj plaži ekskluzivnog ljetovališta.

Cijelo naselje Sveti Stefan nalazi se izvan kanalizacionog sistema. Divlje podignute zgrade prikopčane su na septičke jame često iskopane na samoj plaži, u pijesku, koje vlasnici krišom prazne direktno u more.

Turisti i mještani nemaju objašnjenje za tone smeća koje je tokom juna i jula zapljuskivalo budvanske plaže. Najlon kese, plastične flaše, granje i drugo đubre koje more nosi pružalo je užasnu sliku nehigijene i nereda i danima sprečavalo turiste da uživaju u kupanju. Prljavština prostora i vode bila je najizrazitija na Jazu, iako su čak tri kupališta na ovoj lokaciji ljetos „zaslužila” Plavu zastavicu.

Nakon Sveca grunuo je fekalni otpad u moru oko Herceg Novog i zagadio cijeli zaliv. Problem sa ispuštanjem otpadnih voda u more u poznatom turističkom gradu ovoga ljeta je eskalirao. U naselju Gomila u Igalu dva mjeseca se izliva kanalizacija iz novosagrađenih kuća i preko potoka odvodi direktno u more, na mjestu na kome se stvara čuveno igalsko ljekovito blato.

Na našem primorju nema nijednog izgrađenog sistema za preradu otpadnih voda. U proteklih 25 godina nije bilo značajnih ulaganja u proširenje kanalizacione infrastrukturne mreže koja je oštećena i dotrajala.

Priča o zagađenosti mora u sred sezone smatra se veleizdajom nacionalnih interesa. Nije baš preporučljivo izaći u javnost sa surovom istinom i rastjerati goste pa se o ovaj problem godinama gura pod tepih a informacije o zagađenju filtriraju.

Ilustrativan je primjer zagađenja u poznatoj uvali Perazića do kod Petrovca. Staro vikend naselje sa oko 55 kuća imalo je riješeno pitanje kanalizacije preko hotela As koji je imao uzoran sistem prerade otpadnih voda. Nakon prodaje hotela ruskoj firmi Njega turs, novi je vlasnik naselje isključio.

Od tada, oko osam godina od kako hotel ne radi, sva kanalizacija naselja Komfor i firme Bankada slobodnim padom ide direktno u more i uništava predivnu uvalu.

Redovne incidente sa izlivom otpadnih voda u more ima i velika plaža u Petrovcu dok posjetioci atraktivne plaže Lučice prijavljuju česta trovanja sa temperaturom i povraćanjem, nalik epidemiji, o čemu govore ljekari lokalnog Doma zdravlja.

Početkom avgusta turiste u Ulcinju dočekao je jeziv prizor pomora ribe u kanalu Port Milena. Ispod mosta kojim se prolazi na plažu plutala su jata mrtvih riba dok se nepodnošljiv smrad širio kanalom. Slučaj je medijima prijavio turista iz Makedonije, ali za ovaj ekološki zločin niko nije preuzeo odgovornost.

Nekadašnji riblji raj, najveće mrestilište na Jadranu u kome su se lovile skakavice, jegulje i druga kvalitetna riba postao je otvoreni kanalizacioni ispust za nekoliko okolnih naselja, rasadnik zaraza i crna ekološka tačka opasna po zdravlje ljudi.

Crne tačke postale su elitne marine i luke, od barske i budvanske marine do Porto Montenegra u Tivtu. Vlasnici svoje skupocjene jahte često peru u moru, ispuštaju otpadna ulja, vode i smeće a ponekad peru i sudove.

Zvanična priča o čistoći morske vode na Crnogorskom primorju djeluje kao naučna fantastika. Odgovornost za stvaranje lažne slike koja turizmu više šteti nego što koristi, snose Morsko dobro i Vlada.

Plaže ipak nijesu ljetos ostavljene bez ikakve kontrole. Zavod je obavljao monitoring sanitarnog kvaliteta vode na 24 kupališta koja nose Plavu zastavicu. Posao je naručen od ovlašćene NVO ECOM. Objavljeni su rezultati četiri serije uzorkovanja koje je pokazalo, treba li uopšte sumnjati, da je voda ekstra kvaliteta, prve K1 klase.

Jedna nevladina organizacija dala je posao vladinoj instituciji.

Zanimljivo je da sertifikate za plavu zastavicu izdaje NVO koju je osnovala beogradska firma CEP- centar za planiranje urbanog razvoja. Direktor kotorske poslovnice Monte CEP, planer Saša Karajović vodi NVO ECOM kao udruženje za ekološki konsalting. Od 2003. godine ECOM ima status nacionalnog operatera za sprovođenje programa Plave zastavice. Zasluge su stečene na drugim ali vezanim poslovima.

Firma Monte CEP angažovana je na izradi velikog broja prostornih i urbanističkih planova opština i nacionalnih parkova. Nosilac je izrade Prostornog plana za područje morskog dobra, studije lokacije marine Porto Montenegro, aerodroma Tivat….

Nakon planiranja na red dolazi konsalting i upravljanje, naročito u profitabilnoj, strogo kontrolisanoj zoni crnogorske morske obale.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DPS FENOMENOLOGIJA: Između štitonoša i insajdera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. Brane ga, ako treba i “radikalno”, mladi nasljednici koji nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione. Ponašanje novih čelnika DPS  svjedoči da oni,  uprkos onom prividu neposrednih izbora, nijesu  izabrani  već – zaglavareni. Vođa je  i dalje vođa

 


Danijel Živković
, lider Demokratske partije socijalista zacementirao je ove sedmice mogućnost da ta stranka sa novim rukovodstvom krene putem reformi. U razgovoru za podgoričku Antenu M, Živković je poručio da će odgovor na eventualno hapšenje Đukanovića biti- “radikalan”.

“Ako postoji ta i takva namjera, i ako neko misli da će političkim uticajem ili instrumentalizacijom pravosuđa da pokrene i nastavi spiralu revanšizma ili da kroz iskazanu namjeru eventualno krene u takav naum, onda nemojte da imate dilemu da će odgovor biti radikalan. To znači da ćemo se organizovati dovoljno dobro da ćemo takve naume spriječiti”, saopštio je mladi Đukanovićev nasljednik.

I ranije se vidjelo da novo rukovodstvo DPS-a ne namjerava da napravi otklon od Đukanovićevog nasleđa i suštinski reformiše stranku. Jedan od nedavnih očiglednih znakova bio je i onaj kada je Živković  stao iza  Đukanovićevih opasnih poruka da  hapšenja bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića mogu rezultirati osvetama.  Istih dana mlado rukovodstvo DPS-a stajalo je uz Đukanovića i na sahrani Nikšićanina Brana Mićunovića, sa kojim je višedecenijski vođa svojevremeno dijelio međunarodnu optužnicu za šverc cigareta. To je onaj zvanični dio. Nezvanično, dijelili su još toga.

Živkovićeve najnovije poruke govore ne samo da ova stranka pod novim rukovodstvom institucije poštuje samo ako ih kontroliše, već i da se zarad bespogovorne lojalnosti Đukanoviću, odriče i svoje evropske maske.

Sa Živkovićem se slažu i ostali u stranci. Potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković saopštio da je Živkovićeva izjava primjerena i da je njom poslata poruka da “niko neće mirno posmatrati da se nešto dešava nezakonito, protivustavno i selektivno…, nego da želimo svim sredstvima da branimo ono što je u okvirima zakona i Ustava Crne Gore”.  Po Erakoviću je normalno da Đukanović bude izvan zakona. Nedodirljiv.  Po onoj, svi smo jednaki, samo su neki jednakiji.

Sve zajedno to svjedoči da novo vođstvo DPS- a, uprkos onom prividu neposrednih izbora, nije izabrano  već – zaglavareno. Vođa je  i dalje vođa.

Živkovićeva najava radikalnog odgovora na eventualno Đukanovićevo hapšenje  uslijedila je nakon prošlonedeljne objave hrvatskog Jutarnjeg lista  da bi Đukanović mogao biti lišen slobode “sljedećih dana”, i da su to saznali “iz dobro obaviještenih izvora u Podgorici bliskih tom nekadašnjem crnogorskom lideru”.

„Dakle, kako se priča po Podgorici, državno tužilaštvo, koje je sada pod kapom vladajuće prosrpske koalicije, to bombastično hapšenje priprema nakon što se navodno dogovorilo s nedavno iz Velike Britanije izručenim ‘biznismenom’ Duškom Kneževićem koji je navodno pristao da sarađuje i bude ‘zaštićeni svedok pokajnik'”, navodi Jutarnji list.

Duško Knežević saslušan je u tužilaštvu povodom afera Ničija kuća i Prvi milion, koje se vezuju za Đukanovića,  a za koje Knežević tvrdi da ima dokaze. On je, međutim, odbio da ih iznese „dok mu se ne pruže određene garancije“.

Analitičari ukazuju  da posljednje izjave iz DPS-a nesporno predstavljaju prijetnje i pritisak na tužilaštvo, i da imaju za cilj da “delegitimizuju” rad te institucije. Takođe, smatraju da je u pozadini zebnja Đukanovića od Kneževićevih insajderskih informacija koje bi mogao saopštiti tužilaštvu. Specijalani tužilac Vladimir Novović je tako bio tema kritika poslanika DPS- a  na ovonedjeljnoj sjednici o IBAR zakonima.

“Prisutan je  narativ o Skaj tužiocu (Novoviću), ‘političkim tasterima’ i slično. Ovim se podriva povjerenje javnosti ili bar dijela javnosti u rad ovog organa, s jasnom porukom da su otvoreni postupci nepravedni i da će i ovo proći. Time se šalju i poruke kojima će se podići moral u svojim redovima, odnosno da politička snaga i dalje stanuje u ‘njihovim’ redovima”, ocjenjuje Sergej Sekulović, analitičar i bivši ministar unutrašnjih poslova.  

Direktorica Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da je pozadina ovakvih izjava  uvijek ili pokušaj uticaja na tužilaštvo ili dodvoravanje onome kome se nudi zaštita. Ona smatra  da na tužilaštvo te prijetnje ne bi trebale da utiču. “Osim da se eventualno pripreme za procesuiranje svih tih najavljenih krivičnih djela ako ona budu izvršena”.

Većina vladajućih partija oštro je reagovla na poruke Živkovića, osim iz Nove srpske demokratije. Funkcioner te stranke Jovan Vučurović saopštio je da  ne vidi problem u tome i da „svi imaju pravo da brane svoje ljude“ . I od zakona valjda.

U svakom slučaju, zanimljiva je aktuelna  DPS fenomenologija.  Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. A brane ga, ako treba i “radikalno”, oni koji iza sebe nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione.

Neki od dugogodišnjih Đukanovićevih saboraca postaće i njegova politička konkurencija.  Bivši DPS premijer i dugogodišnji šef tajne policije u doba Đukanovića, Duško Marković bi u  narednih petnaestak dana, javili su mediji,  trebalo da objelodani program i osnivače partije koju osniva. Marković je nedavno podnio ostavku na članstvo u DPS-u.

Duško Marković se povezuje sa brojnim aferama prethodnog režima, između ostalog sa švercom cigareta i tzv. mojkovačkim kriminalnim klanom, što je on više puta negirao, tvrdeći da su te optužbe “najobičnija” glupost”. Markovićev kum Veselin Veljović, još jedan od stubova bivšeg režima čije se ime takođe vezivalo za mojkovački klan, uhapšen je u julu prošle godine. Tužilaštvo ga tereti ga da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete. Marković je bo na čelu tajne policije u vrijeme ubistva urednika Dana Duška Jovanovića.  Deceniju nakon ubistva saopštio je da je dok je bio na čelu tajne službe upozoravao MUP  da je Duško Jovanović  ugrožen.  Tadašnji urednik Dana Nikola Marković podnio je zbog te izjave krivičnu prijavu tražeći da se Duško Marković „ odrekne imuniteta i progovori o svemu što je kao načelnik Službe državne bezbjednosti znao, a što se tiče ubistva Duška Jovanovića, odnosno da nam kaže ko je to prijetio i od koga je bio ugrožen život tadašnjem glavnom i odgovornom uredniku lista Dan.“  Marković se nije odrekao imuniteta i do danas na tu temu više nije rekao ništa. Zbog afere  trgovinom ženama S. Č, SDP je 2003. godine odbio da podrži njegovo imenovanje za ministra policije.

Marković se danas predstavlja kao budući lider nove partije koji nikad nije bio “ničije oruđe – pojedinaca, interesnih grupa, medija, pa ni DPS-a”, kako je napisao na mreži X.

Programski manifest i osnivači Markovićeve partije, biće, kako se najavljuje, predstavljeni na konferenciji za medije u narednih desetak dana. Stranka će se navodno temeljiti na evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva, a inicijativni odbor partije broji oko 50 članova koji su predstavljeni kao  – “doktori nauka, profesori, ljekari, inženjeri, ugledni pravnici, ekonomisti”. Za sada se samo zna da je među njima bivša ministarka nauke u Markovićevoj vladi  Sanja Damjanović.

Novo rukovodstvo DPS-a sa posljednjim izjavama pomaže  da  Duško Marković, „crna kutija“ Đukanovićevog režima, nastupa kao nekakav reformista. Baš kao što su za Đukanovićev rejting i dobre rezultate DPS-a na izborima najzaslužnije nove vlasti.  Prema nedavnom istraživanju DAMAR-a Đukanović je treći najpopularniji političar (iako to zvanično nije)u Crnoj Gori, odmah nakon Jakova Milatovića i Milojka Spajića. Isto istraživanje pokazuje da bi u slučaju samostalnog nastupa partija na izborima PES imao  22,8 odsto glasova,a DPS – 21, 1 odsto. Na lokalnim izborima u Budvi DPS je osvojio sedam mandata, a u Andrijevici 11 mandata i najbolji pojedinačni rezultat, bolji nego na parlamentarnim izborima.

Srećne promjene.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo