Povežite se sa nama

MONITORING

Korišćenje i kontrola mora u rukama SDP–a

Objavljeno prije

na

Brojni turisti koji su se ljetos odmarali na Crnogorskom primorju nisu se mogli informisati kakvog je kvaliteta morska voda u kojoj su se kupali. Glavna turistička sezona je na izmaku, nove plaže ovjenčane su Plavom zastavicom, međunarodnom oznakom kvaliteta vode i očuvanja prirodne sredine a još nije poznato da li je more na preko 100 kupališta čisto i bezbjedno po zdravlje kupača. Posao ispitivanja kvaliteta morske vode na plažama u nadležnosti je Vladinog preduzeća Morsko dobro iz Budve koje ove godine nije na vrijeme sprovelo javni konkurs za izbor institucije koja će ga obavljati.

Propala su dva tendera objavljena od februara do juna, da bi treći, metodom direktnog pregovaranja sa učesnicima bio zakazan za petak, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima.

Za posao praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode na javnim kupalištima, vrijednim 47.000 eura, aplicirali su Hidrometeorološki zavod Crne Gore i Institut za biologiju mora iz Kotora. Njihove ponude odbijene su iz formalnih razloga. Ponuda HMZ nije sadržala iznos obračunatog PDV-a u prvom pokušaju, u drugom potpisi i pečati na stranicama nisu udareni na označenim mjestima.

Institut iz Kotora nije ispunio tenderske uslove jer je sa predajom ponude kasnio cijelih dva minuta, za šta stroga i principijelna službenica Morskog dobra Mirjana Radičević nije imala razumijevanja i ponudu nije prihvatila.

Kašnjenje kontrole vode na crnogorskim kupalištima ima u pozadini konkurentsku borbu sa dodatkom politike. Monitoring kvaliteta morske vode dugi niz godina obavljao je kotorski Institut da bi od uvođenja javnog konkursa, posao redovno dobijao Hidrometeorološki zavod.

Kontrola bakteriološkog kvaliteta morske vode je posao od nacionalnog značaja. Od dobijenih rezultata može zavisiti ishod turističke sezone pa se ne treba čuditi što taj posao obavlja HMZ na čijem je čelu provjeren kadar SDP-a koja preko Agencije Morsko dobro upravlja crnogorskom obalom. Nadležnost je zaokružena, eksploatacija i kontrola mora i obale u rukama je socijaldemokrata.

I dok iz Zavoda poručuju da su relevantna institucija za realizaciju monitoringa koja nudi najbolje uslove, sa laboratorijom za ispitivanje kvaliteta voda i vazduha akreditovanom za te poslove u Institutu za biologiju mora to osporavaju.

Naučni savjetnik u kotorskom Institutu dr Zoran Kljajić smatra da su oni kompetentniji za taj posao od HMZ.

„Nigdje u Evropi hidrometeorološki zavodi se na bave ovom vrstom ispitivanja. Mi od 1963. godine radimo mikrobiologiju mora i u Crnoj Gori nema stručnijih od nas. Nama ne treba sertifikat koji se odnedavno traži. Praktično bi ga davali sami sebi. Mi imamo iskustvo, opremu, aparaturu, mobilnost, jer možemo za kratko vrijeme da izađemo na more. Institut je radio bakteriološku analizu kvaliteta vode zaliva i čitavog primorja, iako to nije naš primarni posao”, kazao je dr Kljajić.

Kotorski Institut kao naučna ustanova koja radi u sastavu Univerziteta Crne Gore angažovan je na više evropskih naučnih projekata i obučava veliki broj mladih ljudi pa bi im posao ispitivanja morske vode bio od koristi.

Institut besplatno vrši kontrolu kvaliteta vode na 18 plaža u zalivu Boke između ostalog i sa motivacijom da sugrađane upoznaju sa kvalitetom vode na mjestima na kojima se kupaju a koja nisu na listi zvaničnih kupališta. Izlaze na teren i na zahtjev mjesnih zajednica ili hotela.

Dr Kljajić napominje da već tri godine učestvuju na tenderima Morskog dobra sa ponudama koje su povoljnije od izabranog ponuđača, bez uspjeha. Uslovi konkursa mijenjaju se svake godine u skladu sa napretkom HMZ koji je pribavio potrebne licence i akreditacije koje su puka formalnost.

Dok direktor Morskog dobra Rajko Barović demonstrira tendersku strogoću prije nego što posao dodijeli partijskom kolegi, direktoru HMZ Luki Mitroviću, Crnogorsko primorje potresaju pravi ekološki incidenti od Ulcinja, preko Boke do Herceg Novog.

Direktno izlivanje kanalizacije u more na velikom broju plaža redovna je pojava. Među značajnim zagađivačima su graditelji, osvajači mora koji nekažnjeno guraju ogromne količine zemlje i šuta i tako dolaze do novih kvadrata i placeva. Zagađenost mora Crne Gore dostigla je alarmantne razmjere.

Na većini plaža budvanske rivijere već u junu talasi su valjali ogromne krugove masne pjene koja se širila od Svetog Stefana ka Miločeru, Pržnu, Bečićima sve do Jaza. Po ko zna koji put izlila se kanalizacija na gradskoj plaži ekskluzivnog ljetovališta.

Cijelo naselje Sveti Stefan nalazi se izvan kanalizacionog sistema. Divlje podignute zgrade prikopčane su na septičke jame često iskopane na samoj plaži, u pijesku, koje vlasnici krišom prazne direktno u more.

Turisti i mještani nemaju objašnjenje za tone smeća koje je tokom juna i jula zapljuskivalo budvanske plaže. Najlon kese, plastične flaše, granje i drugo đubre koje more nosi pružalo je užasnu sliku nehigijene i nereda i danima sprečavalo turiste da uživaju u kupanju. Prljavština prostora i vode bila je najizrazitija na Jazu, iako su čak tri kupališta na ovoj lokaciji ljetos „zaslužila” Plavu zastavicu.

Nakon Sveca grunuo je fekalni otpad u moru oko Herceg Novog i zagadio cijeli zaliv. Problem sa ispuštanjem otpadnih voda u more u poznatom turističkom gradu ovoga ljeta je eskalirao. U naselju Gomila u Igalu dva mjeseca se izliva kanalizacija iz novosagrađenih kuća i preko potoka odvodi direktno u more, na mjestu na kome se stvara čuveno igalsko ljekovito blato.

Na našem primorju nema nijednog izgrađenog sistema za preradu otpadnih voda. U proteklih 25 godina nije bilo značajnih ulaganja u proširenje kanalizacione infrastrukturne mreže koja je oštećena i dotrajala.

Priča o zagađenosti mora u sred sezone smatra se veleizdajom nacionalnih interesa. Nije baš preporučljivo izaći u javnost sa surovom istinom i rastjerati goste pa se o ovaj problem godinama gura pod tepih a informacije o zagađenju filtriraju.

Ilustrativan je primjer zagađenja u poznatoj uvali Perazića do kod Petrovca. Staro vikend naselje sa oko 55 kuća imalo je riješeno pitanje kanalizacije preko hotela As koji je imao uzoran sistem prerade otpadnih voda. Nakon prodaje hotela ruskoj firmi Njega turs, novi je vlasnik naselje isključio.

Od tada, oko osam godina od kako hotel ne radi, sva kanalizacija naselja Komfor i firme Bankada slobodnim padom ide direktno u more i uništava predivnu uvalu.

Redovne incidente sa izlivom otpadnih voda u more ima i velika plaža u Petrovcu dok posjetioci atraktivne plaže Lučice prijavljuju česta trovanja sa temperaturom i povraćanjem, nalik epidemiji, o čemu govore ljekari lokalnog Doma zdravlja.

Početkom avgusta turiste u Ulcinju dočekao je jeziv prizor pomora ribe u kanalu Port Milena. Ispod mosta kojim se prolazi na plažu plutala su jata mrtvih riba dok se nepodnošljiv smrad širio kanalom. Slučaj je medijima prijavio turista iz Makedonije, ali za ovaj ekološki zločin niko nije preuzeo odgovornost.

Nekadašnji riblji raj, najveće mrestilište na Jadranu u kome su se lovile skakavice, jegulje i druga kvalitetna riba postao je otvoreni kanalizacioni ispust za nekoliko okolnih naselja, rasadnik zaraza i crna ekološka tačka opasna po zdravlje ljudi.

Crne tačke postale su elitne marine i luke, od barske i budvanske marine do Porto Montenegra u Tivtu. Vlasnici svoje skupocjene jahte često peru u moru, ispuštaju otpadna ulja, vode i smeće a ponekad peru i sudove.

Zvanična priča o čistoći morske vode na Crnogorskom primorju djeluje kao naučna fantastika. Odgovornost za stvaranje lažne slike koja turizmu više šteti nego što koristi, snose Morsko dobro i Vlada.

Plaže ipak nijesu ljetos ostavljene bez ikakve kontrole. Zavod je obavljao monitoring sanitarnog kvaliteta vode na 24 kupališta koja nose Plavu zastavicu. Posao je naručen od ovlašćene NVO ECOM. Objavljeni su rezultati četiri serije uzorkovanja koje je pokazalo, treba li uopšte sumnjati, da je voda ekstra kvaliteta, prve K1 klase.

Jedna nevladina organizacija dala je posao vladinoj instituciji.

Zanimljivo je da sertifikate za plavu zastavicu izdaje NVO koju je osnovala beogradska firma CEP- centar za planiranje urbanog razvoja. Direktor kotorske poslovnice Monte CEP, planer Saša Karajović vodi NVO ECOM kao udruženje za ekološki konsalting. Od 2003. godine ECOM ima status nacionalnog operatera za sprovođenje programa Plave zastavice. Zasluge su stečene na drugim ali vezanim poslovima.

Firma Monte CEP angažovana je na izradi velikog broja prostornih i urbanističkih planova opština i nacionalnih parkova. Nosilac je izrade Prostornog plana za područje morskog dobra, studije lokacije marine Porto Montenegro, aerodroma Tivat….

Nakon planiranja na red dolazi konsalting i upravljanje, naročito u profitabilnoj, strogo kontrolisanoj zoni crnogorske morske obale.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRELOMIO O NEUSTAVNOM ZAKONU O OPŠTINAMA: Na izbore – pa ko šta odnese

Objavljeno prije

na

Objavio:

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, izdvojili su mišljenje sudija Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića

 

Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima su redovni izbori u 14 opština odloženi za 23. oktobar (umjesto u maju), proglašene su neustavnim. Nova parlamentarna većina, sastavljena od Demokratske partije socijalista (DPS, Socijalističke narodne partije (SNP), Koalicije Crno na bijelo, Socijal-demokratske partije i manjinskih partija izglasala je odlaganje izbora na Dan Evrope (9. maja). Međutim, iako je postupak zahtijevao hitnost, Ustavni sud je odluku o neustavnosti zakonskih odredbi donio tek 28. jula – gotovo tri mjeseca nakon donošenja spornog zakona.

Pravno dejstvo i šteta od neustavnog zakona nastupili su odmah nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović potpisao izmijenjeni zakon. On je akt jednom vratio Skupštini na ponovno izglasavanje, što mu omogućava Ustav, ali morao ga je potpisati nakon što je ponovo usvojen. Premijer Dritan Abazović pravdao je odlaganje izbora time što nemamo izglasan Ustavni sud i Sudski savjet, dok su opozicione stranke i civilno društvo upozoravali da se time krši Ustav i pravo građana da vlast biraju svakih četiri godine.

U opštinama koje su izbjegle izbore na proljeće, lokalnim parlamentima produženi su mandati. Aktuelne većine odbornika kasnije su ponovo izabrale predsjednike opština na drugi mandat, bez izbora. Do sada su ponovo izabrani predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević, Glavnog grada – Ivan Vuković, Bara – Dušan Raičević i Opštine Golubovci Tanja Stajović. Svi su iz Demokratske partije socijalista. Pravnici tvrde da su sva imenovanja sporna, jer proizilaze iz neustavnog zakona.

I Ustavni sud je ocijenio neustavnim dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene. Zbog izazova koje ostavlja odluka suda, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, na sjednici ustavnosudske instance izdvojili su mišljenje sudije Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića.

Iličković kaže da je dao i izdvojeno mišljenje jer je odluka nepotpuna i necjelovita, donijeta sa zakašnjenjem, zbog čega su nastupile mnoge štetne posljedice koje će biti vrlo teško otkloniti. Odluka, tvrdi, ostavlja brojne dileme.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLODAVCI NA MUKAMA: Radnika nema, a neće ih ni biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Domaće radne snage, i one iz regiona, biće sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja

 

„Potrebne radnice“, „Traži se konobar“, „Zapošljavamo“ – skoro da nema ulice u Podgorici u kojoj na malim prodavnicama, radnjama ili kafićima ne vidite oglas za posao. Vlasnik kafića kaže za Monitor da je oglas za konobara objavio prije skoro dva mjeseca: „Da se bar ko javio da se interesuje. Niko. Ni jedan poziv nisam imao“. Njegov kolega odložio je otvaranje novog kafića za septembar jer su mu dvije ekipe radnika otišle da rade na primorje.

Iste nevolje i na primorju. „Radna snaga nas napušta. Digli smo plate da bi ih zadržali, da ne bi pošli u Hrvatsku i mi smo u velikom minusu, ne možemo da podmirimo troškove. Jedino što imamo su inspekcije koje su za nam za vratom“, žalio se medijima na početku sezone ugostitelj iz Petrovca.

Nevolje sa radnom snagom ponavljaju se tokom svake ljetnje turističke sezone. Ugostitelji kažu da se od pandemije samo pojačao. Ljudi su iz ugostiteljstva otišli u druge, sigurnije branše ili na druga mjesta gdje imaju bolje uslove.

Samo Budvi tokom sezone nedostaje oko 3.000 radnika, uglavnom  kuvara, konobara, čistačica, sobarica… Da bi privukli radnike neki od ugostitelja su ove sezone bili prinuđeni da povećaju plate – konobarima i sobaricama od 500 do 800 eura, kuvarima od 800 do 2.500… Aleksandar Jovanović iz Udruženja ugostitelja Budve izjavio je: „Ugostitelji su bili primorani da izdvajaju više za plate zaposlenima. Uz povećanje zarada na nivou države, došlo se u apsurdnu situaciju da kuvar ima zaradu kao ministar ili premijer“.

Iz Unije slobodnih sindikata upozoravaju da  problem nedostatka radne snage nije slučajan. „On ima utemeljenje i u činjenici da u određenim sektorima (turizam, građevinarstvo, trgovina…) poslodavci godinama ne stvaraju ambijent za dostojanstvene uslove rada što odvlači domaću radnu snagu od ovih poslova. Niske zarade, nesigurni (prekarni) ugovori o radu, prekovremeni rad koji je pravilo, a ne izuzetak, nemogućnost korišćenja godišnjeg odmora i druge povrede prava iz radnog odnosa, doprinosili su i dalje doprinose tome da naši građani i građanke ne žele da budu radno angažovani u tim sektorima“, kaže za Monitor Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara Unije.

Ne nedostaje radnika samo u turizmu. Prema podacima Unije poslodavaca deficitarna zanimanja su ona trećeg i četrtog nivoa kvalifikacije iz sektora turizma i ugostiteljstva, saobraćaja, trgovine, građevinarstva, najčešće zanatska zanimanja i usluga:  konobari, kuvari, recepcioneri, točilaci pića, prodavci, higijeničari, sobarice, serviri, pomoćni građevinski radnici i druga srodna i pomoćna zanimanja iz navedenih oblasti. Među visokoškolskim zanimanjima kao deficitarna od strane privatnog sektora izdvajaju zanimanja iz oblasti informacionih tehnologija (IT).

Iz Privredne komore za Monitor su kazali da zbog sezonskog karaktera crnogorske privrede poslodavci u pojedinim oblastima imaju velike poteškoće da nađu odgovarajuću radnu snagu. Naglašavaju da je to posebno izraženo u sferi turizma, ugostiteljstva i građevinarstva, i rezultira većim zapošljavanjem strane radne snage, u odnosu na domaće radnike. Prema podacima Ministarstva rada, u utrošenim kvotama za zapošljavanje stranaca u 2021. godini, pretežno učešće (79,65 posto), imaju četiri grupe zanimanja: građevinarstvo, usluge smještaja i ishrane, ostale uslužne djelatnosti i trgovina. Takođe je stalna potražnja za stručnjacima iz oblasti informacionih tehnologija, gdje dolazi do izražaja ne samo pitanje ponude radne snage na tržištu rada iz ove oblasti odnosno kvantiteta, već i njenog kvaliteta. Deficitarni kadrovi u pojedinim opštinama su takođe doktori medicine, a u oblasti saobraćaja vozači teretnjaka, vozači autobusa, vozovođe…

„Uzroci navedene deficitarnosti odnosno neusklađenosti ponude i tražnje u Crnoj Gori su višestruki: obrazovna politika i kvalitet obrazovanja, politika zapošljavanja, migracije stanovništva ali i sistem vrijednosti i mentalitet crnogorskih građana pri čemu vrlo često, prema riječima poslodavaca, domaća radna snaga nije zainteresovana za rad u pojedinim sektorima odnosno na pojedinim od navedenih pozicija. Naročito posljednje rezultira zapošljavanjem strane radne snage, pa se u Crnoj Gori svake godine izda preko 20.000 radnih dozvola za strance“, kaže za Monitor Ana Marković, šefica sektora za obrazovanje i rad sa članstvom Unije poslodavaca.

Mladi nijesu spremni da rade slabo plaćene poslove. Godinama ankete govore da sve više njih razmišlja da napusti Crnu Goru – 33,4 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru (istraživanje rađeno maja 2022), a 92 odsto mladih bi privremeno ili trajno napustilo Crnu Goru radi boljih poslovnih prilika (decembar 2021).

Posljednje istraživanje Instituta za strateške studije i projekcije koje je sprovedeno u 15 crnogorskih opština na uzorku od 1.818 mladih govori da je najveći broj mladih koji rade zaposlen u sektoru trgovine i usluga. Trećina ispitanih, odnosno 30,5 odsto, radi na poslu koji ne odgovara nivou stečenih kvalifikacija ni oblasti školovanja, odnosno studiranja. Najčešće prepreke koje su identifikovali su opšti nedostatak poslova, loši radni uslovi, potrebna partijska knjižica kao i potrebna veza, dok se 31,9 odsto mladih nije registrovalo u Zavodu za zapošljavanje, najčešće jer ne vide korist od registracije.

Mihajlović upozorava da se Crna Gora već suočava i da će se tek suočiti sa egzodusom radne snage. Iz Sindikata ističu da poslodavci ne preduzimaju ništa kako bi stvorili dostojanstvene uslove rada i zadržali radnu snagu.

Istraživanje koje je USSCG sprovela tokom 2021. godine uz podršku Međunarodne organizacije rada, pokazalo je da 38,2 odsto ispitanika razmišlja o odlasku iz Crne Gore u potrazi za boljim poslom, ali još uvijek nije preduzelo konkretne aktivnosti na tom planu. Dodatnih 11,1 odsto ispitanika je već preduzelo konkretne korake u vezi sa odlaskom.

„Kao najfrekventniji odgovor na pitanje koji je dominantan razlog za odlazak iz Crne Gore, 57,7 odsto ispitanika navelo je adekvatnu zaradu, a odmah nakon toga bolje uslove rada. Ovakvi i slični podaci iz drugih istraživanja trebalo bi da budu alarm kako za poslodavce, tako i za samu državu jer ćemo u suprotnom izgubiti najznačajniji resusr – ljude“.

Procjenjuje se da je Zapadni Balkan za nepunih 20 godina napustilo 4,4 miliona ljudi, što je jasan signal da moramo raditi u pravcu mobilizacije svih kreativnih potencijala, reformi obrazovnog sistema, podsticanju privatnog sektora i inovativnosti kako bi od naše zemlje i regiona napravili perspektivno mjesto za život i rad, ističu iz Privredne komore.

Preciznih podataka koliko je stanovnika posljednjih decenija napustilo Crnu Goru nema. I dok naši idu na Zapad, svake godine se uvećava broj onih koji posao traže u Crnoj Gori. Posljednji podaci Zavoda za zapošljavanje o deficitarnim kadrovima su iz 2019. Navodi se da je te godine najviše dozvola za strance se izdato u sektoru Usluge smještaja i ishrane – preko 6.000, zarim Građevinarstvo – 5.500, Ostale uslužne djelatnosti – 2.150 i Trgovina na veliko imalo preko hiljadu. Zapošljeni dolaze iz Srbije, Turske, BiH, Kine, Albanije, Rusije, Kosova, Makedonije.

I u komšiluku slične muke. U posljednje dvije decenije stanovništvo Srbije smanjeno je za 625.000 ljudi i radna snaga postala je oskudan resurs. Srbija već godinama na ovaj ili onaj način uvozi radnike, prije svega iz okolnih zemalja: Albanije, Makedonije, BiH, ali sve više se nalazi na mapi stanovnika udaljenih, egzotičnih i siromašnih država. Mediji su objavili da je tamošnja Vlada u procesu zaključivanja sporazuma sa Bangladešom, Vijetnamom i Gvatemalom kojim bi se olakšao dolazak radnika iz ovih zemalja u Srbiju.

Hrvatska, iz koje se masovno odlazi na rad u Njemačku i Irsku, se godinama suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage. Procjenjuje se da Hrvatskoj kontinuirano nedostaje 60.000 radnika.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za DW je izjavio da se procjenjuje da je Hrvatsku napustilo do deset posto stanovnika: „Iako u Hrvatsku dolaze raditi ljudi iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, i njih je sve manje s obzirom na to da je i njima, kao i Hrvatima, isplativije otići u razvijenije zapadnoeuropske zemlje. Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku putem posredničkih agencija iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Kine, Indije, Rusije, Koreje, čak i Tajlanda, Meksika…“.

U BiH, egzodus koji je započeo tokom rata, nikada nije ni prestao.

Problem nedostatka odgovarajuće radne snage karakteriše i privredu EU, pa je tako u ekonomskom istraživanju Evropske asocijacije komora – EUROCHAMBRES-a, 40 odsto poslodavaca u Evropi prijavilo poteškoće u pronalaženju zaposlenih sa potrebnim vještinama. Nedostatak kvalifikovanih radnika smatra se drugim glavnim izazovom za preduzetnike.

U Evropskoj uniji stopa nezaposlenosti je dostigla istorijski minimum i iznosila je u martu 2022. 6,2 odsto, a u eurozoni na 6,8 odsto aktivnog stanovništva prema podacima Eurostata. Među članicama EU, najviše stope nezaposlenosti u martu su imale Španija (13,5 odsto), Grčka (12,9 odsto) i Italija (8,3 odsto), dok su najnižu stopu nezaposlenosti imale Češka (2,3 odsto), Njemačka (2,9 odsto), Malta i Poljska (po tri odsto).

Iz Privredne komore kažu da se očekivanim padom društvenog bruto proizvoda i inflacije izazvane krizom zbog pandemije, ratom u Ukrajini i privrednom recesijom, očekuje pogoršanje stanja i u ovoj sferi.

Za Crnu Goru, budućnost je izvjesna. Poslodavci neće moći da ispraćaju radnike sa onom čuvenom – „Ako nećeš ti, ima ko će da radi“ (podrazumjeva se za male pare i nikakve uslove rada). Domaće radne snage, i one iz regiona, će biti sve manje, pa će se morati zapošljavati radnici iz dalekih zemalja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo