Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kraljica noćnog života

Objavljeno prije

na

Glavna turistička sezona u punom je jeku, a turista na Crnogorskom primorju nema u očekivanom broju. Sudeći po praznim sobama u privatnom smještaju, te polupraznim plažama, izostankom uobičajene ljetnje gužve na ulicama poznatih ljetovališta, restoranima i trgovinama, ova će sezona biti jedna od neuspješnijih u nizu loših turističkih sezona u posljednjih nekoliko godina. ASTRONOMSKE CIJENE: Manja posjeta turista pokušava se nadomjestiti povećanjem cijena. Od prvog jula u Budvi, centru crnogorskog turizma, cijene gotovo svih usluga i proizvoda osjetno su povećane. Od cijena smještaja, pa do sume koju treba izdvojiti za ležaljke i suncobrane na plažama, koja se mijenja iz dana u dan. Poskupio je parking u gradu, taksi usluge, hrana i piće u restoranima, na pijaci, u samouslugama i mega marketima. Poskupila je u sred sezone čak i TV pretplata budvanske kablovske televizije.
Budva je postala preskupa i prilično negostoljubiva turistička destinacija, uprkos drugačijoj priči koja se servira iz Ministarstva turizma.
Manjak turista prati višak ugostiteljske ponude, naročito broja novootvorenih kafića, noćnih i plažnih šankova, striptiz- klubova i barova.

Prodaja zabave postala je najunosnija djelatnost na rivijeri. U kontakt zoni budvanskog Starog grada gužva je najveća. Srednjevjekovni bedemi stare Budve opkoljeni su stotinama stolica i stolova od koji se u drevni grad gotovo ne može ući. Trg ispred zidina i prostor pored gradskog pristaništa liče na ogromni stadion sa nepreglednim nizom raznovrsnih stolica, suncobrana, frižidera, tezgi, reklama…

Neukus, nehigijena, neprijatni mirisi, automobili na svakom ćošku, slika je stare Budve koju turisti neminovno ponesu sa sobom.

Stari grad je okupiran, optužuju lokalnu vlast ovih dana njegovi malobrojni stanovnici. Preglasna muzika trešti iz otvorenih šankova i barova. Zbog buke i visine decibela koju proizvodi oni nemaju ni mirnog života, ni odmora, ni sna. To je stara priča koja redovno eskalira u julu. Starograđani se malo bune, zahtijevaju poštovanje prava na miran porodični život, pominju „smišljenu politiku koja ima za cilj iseljenje stanovnika iz drevnog grada”, a neki smatraju da jedino „bombe” mogu riješiti nagomilane probleme.

Predsjednik Rajko Kuljača sa saradnicima obično čvrsto obeća da će sve to riješiti, ali – iduće sezone… I tako svakog ljeta zaredom. Dok situacija pred vratima grada postaje sve gora i gora.

BISTA – GLAVNI BARMEN: Nedavno postavljanje novih šankova na otvorenom, u gradskom parku, bez osnovnih uslova za rad, bez poslovnih prostorija, bez vode i toaleta, sa strujom koja se kablovima dovodi odnekuda, prevršilo je svaku mjeru dobrog gazdovanja prostorom.

Bez uporišta u Programu privremenih objekata na prostoru oko Starog grada, koji krajem tekuće godine za narednu donosi Sekretarijat za urbanizam, otvorena su dva lokala u sred gradskog parka i trga i par njih na pristaništu, iako je broj starih lokala i terasa bio neodrživ.

Budvani su počeli jedni drugima da otimaju posao i ideje. Kako više nema mjesta na trgovima i pjacama, ružne skalamerije sinova i rodbine lokalnih funkcionera naslonjene su na bistu narodnog heroja u parku, kome je tako, šale se mještani, dodijeljena uloga glavnog barmena. A njihove terase zauzimaju na stotine kvadrata gradskog trga.

Zbog teške degradacije bedema, parkova i spomenika, te Starog grada kao cjeline, ne oglašava se ni Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
Gradski sekretar za urbanizam Zlatko Dragović potvrdio je da „terase lokala nisu u onoj veličini koje smo izdali, nego su povećane dva ili tri puta”. On je rekao da je njegov Program privremenih objekata dobio saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika.

KRALJICA POROKA: Reputacija Budve, kraljice ljetnjeg noćnog života, neće ni ovoga ljeta biti dovedena u pitanje. Ta vrsta ponude dobija sve veće razmjere i nova obilježja.
Kultno mjesto ove sezone postao je novi kafe-restoran Perla. Dvospratno zdanje modernog dizajna pod formom privremenog objekta izgrađeno je u prostoru gradskog parka i odmah postalo nezaobilazno mjesto budvanske finansijske i tajkunske elite. Danju, uz zvuke harfe uživo, a noću uz glasnu disko muziku gosti uživaju da vide i budu viđeni uz bogat nesvakidašnji izbor jela i pića.
Mnogi lokali u Budvi uvode nova turistička zanimanja, posao hostese. Djevojke privlačnog izgleda i oskudno odjevene koje u paru stoje ispred lokala poput ukrasnih palmi, sa zadatkom da animiraju i privuku goste, preplavile su Budvu. Druge, na šetalištu i po gradskim trgovima vrbuju prolaznike i dijele flajere kafea, šankova i diskoteka u kojima rade.
Za noć zarađuju od 15-25 eura, zavisno od renomea lokala.
Posebnu atrakciju u Budvi predstavljaju plesačice angažovane u otvorenim diskotekama, odnosno striptiz barovima na poznatom budvanskom šetalištu uz Slovensku plažu u kojima uz jake svjetlosne efekte i zaglušujuću disko i folk muziku, polugole, izvode erotski ples oko šipke. One na posao kreću oko devet sati uveče, iz kuća u kojima su smještene u prigradskim naseljima Budve.
Obučene u radnu odjeću, što znači gotovo nage, obično je to tanga veš sa kratkom majičicom ili bez nje, visoke potpetice, tešku šminku i sve što uz to ide, krenu u paru ili grupici polako, magistralom, do svog radnog mjesta. To su do skoro neviđeni prizori, ljudi se okreću, vozači sviraju, dobacuju, ljudi idu za njima, djeca gledaju… I to je jedan od načina privlačenja gostiju u turističkoj metropoli.
Ispred noćnih barova Plavog i Crvenog Trokadera, Ambijenta, Majamija, Rafaela, Malteza ili Bombe, ulogu animatora često preuzimaju zvijezde srpskog rijaliti šoua Veliki brat, poput popularnog Radiše, na primjer.
Budvanska promenada poroka smještena je u zoni Morskog dobra. Pomenuti striptiz barovi u kojima od 23 sata pa do jedan iza ponoći stotine ljudi igraju i uz preskupa pića i nepodnošljivi nivo decibela uživaju u „prljavom plesu” razgolićenih djevojaka, plaćaju zakup Vladinom preduzeću Morsko dobro kojim upravljaju socijaldemokrate.
To je valjda u skladu sa osnovnim zadatkom Javnog preduzeća, brige za unapređenje priobalnog pojasa i doprinosa razvoju „elitnog” turizma.

TRŽNI CENTAR POD OTVORENIM NEBOM: Na drugoj strani promenade koja je u nadležnosti Opštine postavljene su tezge sa raznovrsnom robom, kiosci sa brzom hranom i dileri koji prodaju sobe i turističke izlete.
Od uličnih prodavaca robe, hrane i zabave najnižeg nivoa, Opština i Morsko dobro ubiraju ogromne prihode, kojih se teško odriču. Parama se ionako ne gleda u – porijeklo!
Zakupci su mahom pripadnici partija na vlasti ili njihovi zastupnici. Uz lokal obično ide i plaža, tako da je duga Slovenska obala, zajedno sa šetalištem, najveći tržni centar pod otvorenim nebom u turističkoj metropoli.

Među posjetiocima enormnog broja lokala koji nude ludi noćni provod ima dosta maloljetnika. Tinejdžeri sa svojih 14, 15 ili 16 godina piju alkohol bez ikakvih ograničenja. Ulicama se, nerijetko, mogu sresti mladići i djevojke, gotovo djeca, koja polupijana teturaju ili povraćaju. U trendu su raznovrsni osvježavajući kokteli na bazi “teških” alkoholnih pića. Cijene se kreću od 7 pa do 15 eura. Po pravilu se pije više od jednoga. U pojedinim lokalima prvi koktel damama, čitaj djevojčicama, nude besplatno. Nikakve kontrole u tom pogledu nema. Sve je podređeno profitu koji se ostvaruje u sve kraćem vremenskom periodu, jer se turistička sezona svela na pedesetak ljetnjih dana.

Skandal na Svecu

Uprkos uvjeravanjima ministra turizma Predraga Nenezića grad-hotel Sveti Stefan nije 5. jula otvorio svoju gvozdenu kapiju i primio prve goste u nekoliko obnovljenih vila. Kako Monitor saznaje, niko 5. jula na Sveti Stefan nije stigao, nije zapravo ni trebao stići. Zato je više nego neprimjereno lansiranje novih izgovora grčkog zakupca da su gosti stigli, ali su premješteni u Vilu Miločer zbog problema oko postavljanja nove trafostanice!? Pravih gostiju, onih koji dolaze na ljetovanje i plaćaju svoj boravak, ove sezone na Svetom Stefanu neće biti. Elitni crnogorski hotel biće i ove, četvrte sezone za redom, zatvoren i isključen iz turističkog prometa.  Grčki zakupac Viktor Restis, operater Adriatik Propretis i ministar turizma Predrag Nenezić grubo su i smišljeno mjesecima obmanjivali javnost i davali lažne najave o početku rada hotela. Prevareni su i odbornici SO Budva, pred koje je Restis postavio ultimatum o neophodnosti legalizacije dvije divlje podignute zgrade u parku Svetog Stefana, bez kojih navodno hotel ne može početi rad.  Zgrade su legalizovane, proglašene su privremenim objektima iako imaju nekoliko hiljada kvadrata i više spratova čvrste betonske gradnje, a hotel nije otvoren. Da li će zbog posljednjeg skandala na Svecu ministar Nenezić konačno  odgovarati?

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo