Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kraljica noćnog života

Objavljeno prije

na

Glavna turistička sezona u punom je jeku, a turista na Crnogorskom primorju nema u očekivanom broju. Sudeći po praznim sobama u privatnom smještaju, te polupraznim plažama, izostankom uobičajene ljetnje gužve na ulicama poznatih ljetovališta, restoranima i trgovinama, ova će sezona biti jedna od neuspješnijih u nizu loših turističkih sezona u posljednjih nekoliko godina. ASTRONOMSKE CIJENE: Manja posjeta turista pokušava se nadomjestiti povećanjem cijena. Od prvog jula u Budvi, centru crnogorskog turizma, cijene gotovo svih usluga i proizvoda osjetno su povećane. Od cijena smještaja, pa do sume koju treba izdvojiti za ležaljke i suncobrane na plažama, koja se mijenja iz dana u dan. Poskupio je parking u gradu, taksi usluge, hrana i piće u restoranima, na pijaci, u samouslugama i mega marketima. Poskupila je u sred sezone čak i TV pretplata budvanske kablovske televizije.
Budva je postala preskupa i prilično negostoljubiva turistička destinacija, uprkos drugačijoj priči koja se servira iz Ministarstva turizma.
Manjak turista prati višak ugostiteljske ponude, naročito broja novootvorenih kafića, noćnih i plažnih šankova, striptiz- klubova i barova.

Prodaja zabave postala je najunosnija djelatnost na rivijeri. U kontakt zoni budvanskog Starog grada gužva je najveća. Srednjevjekovni bedemi stare Budve opkoljeni su stotinama stolica i stolova od koji se u drevni grad gotovo ne može ući. Trg ispred zidina i prostor pored gradskog pristaništa liče na ogromni stadion sa nepreglednim nizom raznovrsnih stolica, suncobrana, frižidera, tezgi, reklama…

Neukus, nehigijena, neprijatni mirisi, automobili na svakom ćošku, slika je stare Budve koju turisti neminovno ponesu sa sobom.

Stari grad je okupiran, optužuju lokalnu vlast ovih dana njegovi malobrojni stanovnici. Preglasna muzika trešti iz otvorenih šankova i barova. Zbog buke i visine decibela koju proizvodi oni nemaju ni mirnog života, ni odmora, ni sna. To je stara priča koja redovno eskalira u julu. Starograđani se malo bune, zahtijevaju poštovanje prava na miran porodični život, pominju „smišljenu politiku koja ima za cilj iseljenje stanovnika iz drevnog grada”, a neki smatraju da jedino „bombe” mogu riješiti nagomilane probleme.

Predsjednik Rajko Kuljača sa saradnicima obično čvrsto obeća da će sve to riješiti, ali – iduće sezone… I tako svakog ljeta zaredom. Dok situacija pred vratima grada postaje sve gora i gora.

BISTA – GLAVNI BARMEN: Nedavno postavljanje novih šankova na otvorenom, u gradskom parku, bez osnovnih uslova za rad, bez poslovnih prostorija, bez vode i toaleta, sa strujom koja se kablovima dovodi odnekuda, prevršilo je svaku mjeru dobrog gazdovanja prostorom.

Bez uporišta u Programu privremenih objekata na prostoru oko Starog grada, koji krajem tekuće godine za narednu donosi Sekretarijat za urbanizam, otvorena su dva lokala u sred gradskog parka i trga i par njih na pristaništu, iako je broj starih lokala i terasa bio neodrživ.

Budvani su počeli jedni drugima da otimaju posao i ideje. Kako više nema mjesta na trgovima i pjacama, ružne skalamerije sinova i rodbine lokalnih funkcionera naslonjene su na bistu narodnog heroja u parku, kome je tako, šale se mještani, dodijeljena uloga glavnog barmena. A njihove terase zauzimaju na stotine kvadrata gradskog trga.

Zbog teške degradacije bedema, parkova i spomenika, te Starog grada kao cjeline, ne oglašava se ni Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
Gradski sekretar za urbanizam Zlatko Dragović potvrdio je da „terase lokala nisu u onoj veličini koje smo izdali, nego su povećane dva ili tri puta”. On je rekao da je njegov Program privremenih objekata dobio saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika.

KRALJICA POROKA: Reputacija Budve, kraljice ljetnjeg noćnog života, neće ni ovoga ljeta biti dovedena u pitanje. Ta vrsta ponude dobija sve veće razmjere i nova obilježja.
Kultno mjesto ove sezone postao je novi kafe-restoran Perla. Dvospratno zdanje modernog dizajna pod formom privremenog objekta izgrađeno je u prostoru gradskog parka i odmah postalo nezaobilazno mjesto budvanske finansijske i tajkunske elite. Danju, uz zvuke harfe uživo, a noću uz glasnu disko muziku gosti uživaju da vide i budu viđeni uz bogat nesvakidašnji izbor jela i pića.
Mnogi lokali u Budvi uvode nova turistička zanimanja, posao hostese. Djevojke privlačnog izgleda i oskudno odjevene koje u paru stoje ispred lokala poput ukrasnih palmi, sa zadatkom da animiraju i privuku goste, preplavile su Budvu. Druge, na šetalištu i po gradskim trgovima vrbuju prolaznike i dijele flajere kafea, šankova i diskoteka u kojima rade.
Za noć zarađuju od 15-25 eura, zavisno od renomea lokala.
Posebnu atrakciju u Budvi predstavljaju plesačice angažovane u otvorenim diskotekama, odnosno striptiz barovima na poznatom budvanskom šetalištu uz Slovensku plažu u kojima uz jake svjetlosne efekte i zaglušujuću disko i folk muziku, polugole, izvode erotski ples oko šipke. One na posao kreću oko devet sati uveče, iz kuća u kojima su smještene u prigradskim naseljima Budve.
Obučene u radnu odjeću, što znači gotovo nage, obično je to tanga veš sa kratkom majičicom ili bez nje, visoke potpetice, tešku šminku i sve što uz to ide, krenu u paru ili grupici polako, magistralom, do svog radnog mjesta. To su do skoro neviđeni prizori, ljudi se okreću, vozači sviraju, dobacuju, ljudi idu za njima, djeca gledaju… I to je jedan od načina privlačenja gostiju u turističkoj metropoli.
Ispred noćnih barova Plavog i Crvenog Trokadera, Ambijenta, Majamija, Rafaela, Malteza ili Bombe, ulogu animatora često preuzimaju zvijezde srpskog rijaliti šoua Veliki brat, poput popularnog Radiše, na primjer.
Budvanska promenada poroka smještena je u zoni Morskog dobra. Pomenuti striptiz barovi u kojima od 23 sata pa do jedan iza ponoći stotine ljudi igraju i uz preskupa pića i nepodnošljivi nivo decibela uživaju u „prljavom plesu” razgolićenih djevojaka, plaćaju zakup Vladinom preduzeću Morsko dobro kojim upravljaju socijaldemokrate.
To je valjda u skladu sa osnovnim zadatkom Javnog preduzeća, brige za unapređenje priobalnog pojasa i doprinosa razvoju „elitnog” turizma.

TRŽNI CENTAR POD OTVORENIM NEBOM: Na drugoj strani promenade koja je u nadležnosti Opštine postavljene su tezge sa raznovrsnom robom, kiosci sa brzom hranom i dileri koji prodaju sobe i turističke izlete.
Od uličnih prodavaca robe, hrane i zabave najnižeg nivoa, Opština i Morsko dobro ubiraju ogromne prihode, kojih se teško odriču. Parama se ionako ne gleda u – porijeklo!
Zakupci su mahom pripadnici partija na vlasti ili njihovi zastupnici. Uz lokal obično ide i plaža, tako da je duga Slovenska obala, zajedno sa šetalištem, najveći tržni centar pod otvorenim nebom u turističkoj metropoli.

Među posjetiocima enormnog broja lokala koji nude ludi noćni provod ima dosta maloljetnika. Tinejdžeri sa svojih 14, 15 ili 16 godina piju alkohol bez ikakvih ograničenja. Ulicama se, nerijetko, mogu sresti mladići i djevojke, gotovo djeca, koja polupijana teturaju ili povraćaju. U trendu su raznovrsni osvježavajući kokteli na bazi “teških” alkoholnih pića. Cijene se kreću od 7 pa do 15 eura. Po pravilu se pije više od jednoga. U pojedinim lokalima prvi koktel damama, čitaj djevojčicama, nude besplatno. Nikakve kontrole u tom pogledu nema. Sve je podređeno profitu koji se ostvaruje u sve kraćem vremenskom periodu, jer se turistička sezona svela na pedesetak ljetnjih dana.

Skandal na Svecu

Uprkos uvjeravanjima ministra turizma Predraga Nenezića grad-hotel Sveti Stefan nije 5. jula otvorio svoju gvozdenu kapiju i primio prve goste u nekoliko obnovljenih vila. Kako Monitor saznaje, niko 5. jula na Sveti Stefan nije stigao, nije zapravo ni trebao stići. Zato je više nego neprimjereno lansiranje novih izgovora grčkog zakupca da su gosti stigli, ali su premješteni u Vilu Miločer zbog problema oko postavljanja nove trafostanice!? Pravih gostiju, onih koji dolaze na ljetovanje i plaćaju svoj boravak, ove sezone na Svetom Stefanu neće biti. Elitni crnogorski hotel biće i ove, četvrte sezone za redom, zatvoren i isključen iz turističkog prometa.  Grčki zakupac Viktor Restis, operater Adriatik Propretis i ministar turizma Predrag Nenezić grubo su i smišljeno mjesecima obmanjivali javnost i davali lažne najave o početku rada hotela. Prevareni su i odbornici SO Budva, pred koje je Restis postavio ultimatum o neophodnosti legalizacije dvije divlje podignute zgrade u parku Svetog Stefana, bez kojih navodno hotel ne može početi rad.  Zgrade su legalizovane, proglašene su privremenim objektima iako imaju nekoliko hiljada kvadrata i više spratova čvrste betonske gradnje, a hotel nije otvoren. Da li će zbog posljednjeg skandala na Svecu ministar Nenezić konačno  odgovarati?

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo