Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kraljica noćnog života

Objavljeno prije

na

Glavna turistička sezona u punom je jeku, a turista na Crnogorskom primorju nema u očekivanom broju. Sudeći po praznim sobama u privatnom smještaju, te polupraznim plažama, izostankom uobičajene ljetnje gužve na ulicama poznatih ljetovališta, restoranima i trgovinama, ova će sezona biti jedna od neuspješnijih u nizu loših turističkih sezona u posljednjih nekoliko godina. ASTRONOMSKE CIJENE: Manja posjeta turista pokušava se nadomjestiti povećanjem cijena. Od prvog jula u Budvi, centru crnogorskog turizma, cijene gotovo svih usluga i proizvoda osjetno su povećane. Od cijena smještaja, pa do sume koju treba izdvojiti za ležaljke i suncobrane na plažama, koja se mijenja iz dana u dan. Poskupio je parking u gradu, taksi usluge, hrana i piće u restoranima, na pijaci, u samouslugama i mega marketima. Poskupila je u sred sezone čak i TV pretplata budvanske kablovske televizije.
Budva je postala preskupa i prilično negostoljubiva turistička destinacija, uprkos drugačijoj priči koja se servira iz Ministarstva turizma.
Manjak turista prati višak ugostiteljske ponude, naročito broja novootvorenih kafića, noćnih i plažnih šankova, striptiz- klubova i barova.

Prodaja zabave postala je najunosnija djelatnost na rivijeri. U kontakt zoni budvanskog Starog grada gužva je najveća. Srednjevjekovni bedemi stare Budve opkoljeni su stotinama stolica i stolova od koji se u drevni grad gotovo ne može ući. Trg ispred zidina i prostor pored gradskog pristaništa liče na ogromni stadion sa nepreglednim nizom raznovrsnih stolica, suncobrana, frižidera, tezgi, reklama…

Neukus, nehigijena, neprijatni mirisi, automobili na svakom ćošku, slika je stare Budve koju turisti neminovno ponesu sa sobom.

Stari grad je okupiran, optužuju lokalnu vlast ovih dana njegovi malobrojni stanovnici. Preglasna muzika trešti iz otvorenih šankova i barova. Zbog buke i visine decibela koju proizvodi oni nemaju ni mirnog života, ni odmora, ni sna. To je stara priča koja redovno eskalira u julu. Starograđani se malo bune, zahtijevaju poštovanje prava na miran porodični život, pominju „smišljenu politiku koja ima za cilj iseljenje stanovnika iz drevnog grada”, a neki smatraju da jedino „bombe” mogu riješiti nagomilane probleme.

Predsjednik Rajko Kuljača sa saradnicima obično čvrsto obeća da će sve to riješiti, ali – iduće sezone… I tako svakog ljeta zaredom. Dok situacija pred vratima grada postaje sve gora i gora.

BISTA – GLAVNI BARMEN: Nedavno postavljanje novih šankova na otvorenom, u gradskom parku, bez osnovnih uslova za rad, bez poslovnih prostorija, bez vode i toaleta, sa strujom koja se kablovima dovodi odnekuda, prevršilo je svaku mjeru dobrog gazdovanja prostorom.

Bez uporišta u Programu privremenih objekata na prostoru oko Starog grada, koji krajem tekuće godine za narednu donosi Sekretarijat za urbanizam, otvorena su dva lokala u sred gradskog parka i trga i par njih na pristaništu, iako je broj starih lokala i terasa bio neodrživ.

Budvani su počeli jedni drugima da otimaju posao i ideje. Kako više nema mjesta na trgovima i pjacama, ružne skalamerije sinova i rodbine lokalnih funkcionera naslonjene su na bistu narodnog heroja u parku, kome je tako, šale se mještani, dodijeljena uloga glavnog barmena. A njihove terase zauzimaju na stotine kvadrata gradskog trga.

Zbog teške degradacije bedema, parkova i spomenika, te Starog grada kao cjeline, ne oglašava se ni Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
Gradski sekretar za urbanizam Zlatko Dragović potvrdio je da „terase lokala nisu u onoj veličini koje smo izdali, nego su povećane dva ili tri puta”. On je rekao da je njegov Program privremenih objekata dobio saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika.

KRALJICA POROKA: Reputacija Budve, kraljice ljetnjeg noćnog života, neće ni ovoga ljeta biti dovedena u pitanje. Ta vrsta ponude dobija sve veće razmjere i nova obilježja.
Kultno mjesto ove sezone postao je novi kafe-restoran Perla. Dvospratno zdanje modernog dizajna pod formom privremenog objekta izgrađeno je u prostoru gradskog parka i odmah postalo nezaobilazno mjesto budvanske finansijske i tajkunske elite. Danju, uz zvuke harfe uživo, a noću uz glasnu disko muziku gosti uživaju da vide i budu viđeni uz bogat nesvakidašnji izbor jela i pića.
Mnogi lokali u Budvi uvode nova turistička zanimanja, posao hostese. Djevojke privlačnog izgleda i oskudno odjevene koje u paru stoje ispred lokala poput ukrasnih palmi, sa zadatkom da animiraju i privuku goste, preplavile su Budvu. Druge, na šetalištu i po gradskim trgovima vrbuju prolaznike i dijele flajere kafea, šankova i diskoteka u kojima rade.
Za noć zarađuju od 15-25 eura, zavisno od renomea lokala.
Posebnu atrakciju u Budvi predstavljaju plesačice angažovane u otvorenim diskotekama, odnosno striptiz barovima na poznatom budvanskom šetalištu uz Slovensku plažu u kojima uz jake svjetlosne efekte i zaglušujuću disko i folk muziku, polugole, izvode erotski ples oko šipke. One na posao kreću oko devet sati uveče, iz kuća u kojima su smještene u prigradskim naseljima Budve.
Obučene u radnu odjeću, što znači gotovo nage, obično je to tanga veš sa kratkom majičicom ili bez nje, visoke potpetice, tešku šminku i sve što uz to ide, krenu u paru ili grupici polako, magistralom, do svog radnog mjesta. To su do skoro neviđeni prizori, ljudi se okreću, vozači sviraju, dobacuju, ljudi idu za njima, djeca gledaju… I to je jedan od načina privlačenja gostiju u turističkoj metropoli.
Ispred noćnih barova Plavog i Crvenog Trokadera, Ambijenta, Majamija, Rafaela, Malteza ili Bombe, ulogu animatora često preuzimaju zvijezde srpskog rijaliti šoua Veliki brat, poput popularnog Radiše, na primjer.
Budvanska promenada poroka smještena je u zoni Morskog dobra. Pomenuti striptiz barovi u kojima od 23 sata pa do jedan iza ponoći stotine ljudi igraju i uz preskupa pića i nepodnošljivi nivo decibela uživaju u „prljavom plesu” razgolićenih djevojaka, plaćaju zakup Vladinom preduzeću Morsko dobro kojim upravljaju socijaldemokrate.
To je valjda u skladu sa osnovnim zadatkom Javnog preduzeća, brige za unapređenje priobalnog pojasa i doprinosa razvoju „elitnog” turizma.

TRŽNI CENTAR POD OTVORENIM NEBOM: Na drugoj strani promenade koja je u nadležnosti Opštine postavljene su tezge sa raznovrsnom robom, kiosci sa brzom hranom i dileri koji prodaju sobe i turističke izlete.
Od uličnih prodavaca robe, hrane i zabave najnižeg nivoa, Opština i Morsko dobro ubiraju ogromne prihode, kojih se teško odriču. Parama se ionako ne gleda u – porijeklo!
Zakupci su mahom pripadnici partija na vlasti ili njihovi zastupnici. Uz lokal obično ide i plaža, tako da je duga Slovenska obala, zajedno sa šetalištem, najveći tržni centar pod otvorenim nebom u turističkoj metropoli.

Među posjetiocima enormnog broja lokala koji nude ludi noćni provod ima dosta maloljetnika. Tinejdžeri sa svojih 14, 15 ili 16 godina piju alkohol bez ikakvih ograničenja. Ulicama se, nerijetko, mogu sresti mladići i djevojke, gotovo djeca, koja polupijana teturaju ili povraćaju. U trendu su raznovrsni osvježavajući kokteli na bazi “teških” alkoholnih pića. Cijene se kreću od 7 pa do 15 eura. Po pravilu se pije više od jednoga. U pojedinim lokalima prvi koktel damama, čitaj djevojčicama, nude besplatno. Nikakve kontrole u tom pogledu nema. Sve je podređeno profitu koji se ostvaruje u sve kraćem vremenskom periodu, jer se turistička sezona svela na pedesetak ljetnjih dana.

Skandal na Svecu

Uprkos uvjeravanjima ministra turizma Predraga Nenezića grad-hotel Sveti Stefan nije 5. jula otvorio svoju gvozdenu kapiju i primio prve goste u nekoliko obnovljenih vila. Kako Monitor saznaje, niko 5. jula na Sveti Stefan nije stigao, nije zapravo ni trebao stići. Zato je više nego neprimjereno lansiranje novih izgovora grčkog zakupca da su gosti stigli, ali su premješteni u Vilu Miločer zbog problema oko postavljanja nove trafostanice!? Pravih gostiju, onih koji dolaze na ljetovanje i plaćaju svoj boravak, ove sezone na Svetom Stefanu neće biti. Elitni crnogorski hotel biće i ove, četvrte sezone za redom, zatvoren i isključen iz turističkog prometa.  Grčki zakupac Viktor Restis, operater Adriatik Propretis i ministar turizma Predrag Nenezić grubo su i smišljeno mjesecima obmanjivali javnost i davali lažne najave o početku rada hotela. Prevareni su i odbornici SO Budva, pred koje je Restis postavio ultimatum o neophodnosti legalizacije dvije divlje podignute zgrade u parku Svetog Stefana, bez kojih navodno hotel ne može početi rad.  Zgrade su legalizovane, proglašene su privremenim objektima iako imaju nekoliko hiljada kvadrata i više spratova čvrste betonske gradnje, a hotel nije otvoren. Da li će zbog posljednjeg skandala na Svecu ministar Nenezić konačno  odgovarati?

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo