Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Jednom biće bolje

Objavljeno prije

na

Ovoga ljeta na crnogorskom primorju nema gužve. Ne traži se krevet više. Gužva je podalje od obale. Trenutno je najteže obezbijediti „smještaj” u – zatvoru. Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu je pretrpan. Pa je više od hiljadu onih koji šetaju slobodno ulicama iako su pravosnažno osuđeni na zatvorsku kaznu a trebalo bi da budu u – Spužu. A tamo je „overbooking”. ZIKS je građen za hiljadu „stanara”. U njemu sada boravi pet stotina više. Najgore je u Istražnom zatvoru gdje je obično duplo više ljudi nego što je predviđeno.

STANDARDI NA PAPIRU, GUŽVA U ZATVORU: Po evropskim standardima – svaki zatvorenik bi trebalo da ima po najmanje četiri kvadrata sopstvenog prostora ukoliko sobu dijeli sa drugim zatvorenicima. A ko je u samici – šest kvadrata. No, kod nas nije tako. Podgorički advokat i predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović koji tri puta nedjeljno posjećuje svoje klijente u Istražnom zatvoru objašnjava kako u pojedinim prostorijama od po 25 do 30 kvadrata boravi i po dvadesetak ljudi. „Prostorije koje se u žargonu nazivaju kambodže su ispod nivoa ljudskog dostojanstva”, kaže Begović u razgovoru za Monitor. Napominje da je primjetno da se uprava ZIKS-a u posljednje vrijeme trudi da poboljša uslove.

No, zbog velike gužve u ZIKS-u – pritvorenici ne mogu biti na svježem vazduhu onoliko koliko bi po pravilima trebalo da budu, a to je najmanje jedan sat dnevno bez obzira na vremenske prilike. Tea Gorjanc Prelević, direktorka Akcije za ljudska prava navodi kako je u izvještaju Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućg postupanja i kažnjavanja (CPT) konstatovano da se posebno hitno mora obezbijediti dovoljno prostora u spuškoj pritvorskoj jedinici. „Ljudima koji tamo borave nipošto ne smije biti ograničeno pravo na prostor niti njihovo pravo na boravak na svježem vazduhu”, pojašnjava ona. Sem sata na vazduhu, treba osam sati da provedu van ćelije – posvećeni nekim aktivnostima.

PONIŽAVAJUĆI I NEČOVJEČNI USLOVI: Tea Gorjanc Prelević pojašnjava kako je suština kazne u tome što se čovjeku ograničava sloboda ali mu se nipošto ne ukida pravo na svjež vazduh i boravak u urednim prostorijama u kojima ima dovoljno prostora za život. „A upravo pretrpanost zatvora i nemanje dovoljnog prostora za zatvorenike znači da oni žive u ponižavajućim i nečovječnim uslovima što je – kršenje ljudskih prava”, kaže ona

A kakav je osjećaj biti u spuškom zatvoru objašnjava za Monitor Milorad Mitrović, direktor NVO Breznica koji je zbog jednog saopštenja za javnost dobio zatvorsku kaznu. Srećom – kratku. „To nije zatvor, to je koncentracioni logor”, kaže Mitrović. On je bio u tzv. zatvoru za „kratke kazne”. Opisuje: „Tamo su dva odjeljenja. Zatvoreni i pouotvoreni. Prva tri dana sam bio u zatvorenom i osuđenici su mi pričali da mjesecima nisu bili na vazduhu. Pedesetak ljudi u sobama i na hodniku obavlja sve svoje životne aktivnosti. Kada sam prešao u poluotvoreni dio, imao sam pravo na dva sata šetnje”, priča Mitrović koji je prije nekoliko dana napustio Spuž i vratio se porodici u Pljevlja. Najavljuje da će detalje o nečovječnim uslovima u kojima borave zatvorenici tek potanko opisati.

GRADIĆE SE, GRADITI: A u upravi ZIKS-a ne poriču da je kod njih tijesno. Ali kažu i da ne mogu sami riješiti taj problem. Gradiće zatvor za duge kazne u Podgorici i jedan objekat u Bijelom Polju. To će značiti veći komfor i bolji tretman zatvorenika. U izjavi za TV Vijesti Milan Radović, direktor ZIKS-a, pretrpanost je objasnio ažurnijim radom sudova i ustvrdio da će za nekoliko godina broj osuđenika pasti na hiljadu. Počeće, valjda, da se primjenjuju i alternativne kazne kao što je društveno koristan rad pa će biti manje onih koji će završavati u Spužu.

No, tu se priča o evropskim standardima kojih u ovdašnjim ćelijama nema – ne završava. EU norme nalažu i to da na hiljadu zatvorenika treba da bude 800 zaposlenih. Kod nas je onih koji su pod ključem – tri puta više od onih koji brinu o njima.

SPISAK NEPOČINSTAVA: Prije dva mjeseca Inicijativa mladih za ljudska prava je od Ministarstva pravde tražila smjenu kompletne Uprave ZIKS-a. Svoj stav su obrazložili navodeći čitav niz problema i upozoravajući na kršenje ljudskih prava ljudi koji su lišeni slobode. Na dugom spisku, koji je Inicijativa mladih za ljudska prava poslala Mirašu Radoviću, jeste kršenje prava na život a kao primjer nevedena je smrt osuđenika Alena Harovića. Potom i kršenje prava na zaštitu od zlostavljanja i torture – pri čemu su, prije svega, mislili na tri prijavljena slučaja, jedan incident potvrđen od strane kancelarije Ombudsmana, video snimak, podnešene tri krivične prijave protiv službenika ZIKS-a zbog krivičnog djela zlostavljanje i mučenje te medicinsku dokumentaciju koja potvrđuje povrede zatvorenika.

Po mišljenju ove NVO kršeno je i pravo na ispravnu hranu i vodu što potkrepljuju podatkom da je neispravnost uzoraka hrane i vode u ZIKS-u potvrdila Zdravstveno- sanitarna inspekcija. Sporno je, po njihovom mišljenju, i pravo na obrazovanje jer studentima koji se nalaze na izdržavanju kazne nije dozvoljavano polaganje ispita. Tu je i skraćenje odmora radno aktivnim osuđenim licima, pa kršenje prava na porodični život – tj. nedozvoljavanje da osuđenici prisustvuju sahranama najbližih članova porodice, zabilježili su u Incijativi. Čak je i nekoliko pritvorenika prijavilo kako su pisali kancelariji Ombudsmana kako bi ih upoznali sa kršenjem ljudskih prava, no Ombudsman je potvrdio Inicijativi da pisma nikada nisu stigla.

BIĆE BOLJE, JEDNOM: U Inicijativi dalje tvrde da uprava ZIKS-a ne poštuje Zakon o slobodnom pristupu informacijama i da su brojni zahtjevi za informacije ostali bez odgovora.
Problem je, kažu, i neadekvatna struktura zaposlenih, neadekvatna školska sprema pojedinih zaposlenih na visokim pozicijama i pozicijama za rukovođenje službi za nadzor i sprovođenje pritvorenih i osuđenih lica. Potom i „neinformisanost zaposlenih o sredstvima prinude i njihovim obavezama i pravima”. U pismu Mirašu Radoviću stoji i: „Na osnovu informacija koje YIHR ima, obuke zaposlenih u ZIKS-u i način primjene ovlašćenja se ne realizuju u skladu sa propisima, a službenici ističu da je palica prvo i najvažnije sredstvo za korišćenje u primjeni sredstava prinude”.

No, Milan Radović iz Inicijative mladih za ljudska prava tvrdi kako bi saradnja sa ZIKS-om i njegovim imenjakom, direktorom zatvora u Spužu, mogla uskoro krenuti nabolje. „Ostavrili smo komunikaciju sa upravom ZIKS-a i to bi moglo rezulturati i potpisivanjem sporazuma o saradnji.”, kaže nevladin aktivista Milan Radović. Objašnjava kako je rukovodstvo zatvora počelo da pokazuje „veći stepen otvorenosti prema nevladinom sektoru”, pa oni trenutno ne upiru više toliko da se smijeni direktor ZIKS-a.

Saradnja sa nevladinim sektorom bi mogla biti prva stepenica. Koliko će uroditi plodom – znaće oni koji su u Spužu danonoćno.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo