Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Jednom biće bolje

Objavljeno prije

na

Ovoga ljeta na crnogorskom primorju nema gužve. Ne traži se krevet više. Gužva je podalje od obale. Trenutno je najteže obezbijediti „smještaj” u – zatvoru. Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu je pretrpan. Pa je više od hiljadu onih koji šetaju slobodno ulicama iako su pravosnažno osuđeni na zatvorsku kaznu a trebalo bi da budu u – Spužu. A tamo je „overbooking”. ZIKS je građen za hiljadu „stanara”. U njemu sada boravi pet stotina više. Najgore je u Istražnom zatvoru gdje je obično duplo više ljudi nego što je predviđeno.

STANDARDI NA PAPIRU, GUŽVA U ZATVORU: Po evropskim standardima – svaki zatvorenik bi trebalo da ima po najmanje četiri kvadrata sopstvenog prostora ukoliko sobu dijeli sa drugim zatvorenicima. A ko je u samici – šest kvadrata. No, kod nas nije tako. Podgorički advokat i predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović koji tri puta nedjeljno posjećuje svoje klijente u Istražnom zatvoru objašnjava kako u pojedinim prostorijama od po 25 do 30 kvadrata boravi i po dvadesetak ljudi. „Prostorije koje se u žargonu nazivaju kambodže su ispod nivoa ljudskog dostojanstva”, kaže Begović u razgovoru za Monitor. Napominje da je primjetno da se uprava ZIKS-a u posljednje vrijeme trudi da poboljša uslove.

No, zbog velike gužve u ZIKS-u – pritvorenici ne mogu biti na svježem vazduhu onoliko koliko bi po pravilima trebalo da budu, a to je najmanje jedan sat dnevno bez obzira na vremenske prilike. Tea Gorjanc Prelević, direktorka Akcije za ljudska prava navodi kako je u izvještaju Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućg postupanja i kažnjavanja (CPT) konstatovano da se posebno hitno mora obezbijediti dovoljno prostora u spuškoj pritvorskoj jedinici. „Ljudima koji tamo borave nipošto ne smije biti ograničeno pravo na prostor niti njihovo pravo na boravak na svježem vazduhu”, pojašnjava ona. Sem sata na vazduhu, treba osam sati da provedu van ćelije – posvećeni nekim aktivnostima.

PONIŽAVAJUĆI I NEČOVJEČNI USLOVI: Tea Gorjanc Prelević pojašnjava kako je suština kazne u tome što se čovjeku ograničava sloboda ali mu se nipošto ne ukida pravo na svjež vazduh i boravak u urednim prostorijama u kojima ima dovoljno prostora za život. „A upravo pretrpanost zatvora i nemanje dovoljnog prostora za zatvorenike znači da oni žive u ponižavajućim i nečovječnim uslovima što je – kršenje ljudskih prava”, kaže ona

A kakav je osjećaj biti u spuškom zatvoru objašnjava za Monitor Milorad Mitrović, direktor NVO Breznica koji je zbog jednog saopštenja za javnost dobio zatvorsku kaznu. Srećom – kratku. „To nije zatvor, to je koncentracioni logor”, kaže Mitrović. On je bio u tzv. zatvoru za „kratke kazne”. Opisuje: „Tamo su dva odjeljenja. Zatvoreni i pouotvoreni. Prva tri dana sam bio u zatvorenom i osuđenici su mi pričali da mjesecima nisu bili na vazduhu. Pedesetak ljudi u sobama i na hodniku obavlja sve svoje životne aktivnosti. Kada sam prešao u poluotvoreni dio, imao sam pravo na dva sata šetnje”, priča Mitrović koji je prije nekoliko dana napustio Spuž i vratio se porodici u Pljevlja. Najavljuje da će detalje o nečovječnim uslovima u kojima borave zatvorenici tek potanko opisati.

GRADIĆE SE, GRADITI: A u upravi ZIKS-a ne poriču da je kod njih tijesno. Ali kažu i da ne mogu sami riješiti taj problem. Gradiće zatvor za duge kazne u Podgorici i jedan objekat u Bijelom Polju. To će značiti veći komfor i bolji tretman zatvorenika. U izjavi za TV Vijesti Milan Radović, direktor ZIKS-a, pretrpanost je objasnio ažurnijim radom sudova i ustvrdio da će za nekoliko godina broj osuđenika pasti na hiljadu. Počeće, valjda, da se primjenjuju i alternativne kazne kao što je društveno koristan rad pa će biti manje onih koji će završavati u Spužu.

No, tu se priča o evropskim standardima kojih u ovdašnjim ćelijama nema – ne završava. EU norme nalažu i to da na hiljadu zatvorenika treba da bude 800 zaposlenih. Kod nas je onih koji su pod ključem – tri puta više od onih koji brinu o njima.

SPISAK NEPOČINSTAVA: Prije dva mjeseca Inicijativa mladih za ljudska prava je od Ministarstva pravde tražila smjenu kompletne Uprave ZIKS-a. Svoj stav su obrazložili navodeći čitav niz problema i upozoravajući na kršenje ljudskih prava ljudi koji su lišeni slobode. Na dugom spisku, koji je Inicijativa mladih za ljudska prava poslala Mirašu Radoviću, jeste kršenje prava na život a kao primjer nevedena je smrt osuđenika Alena Harovića. Potom i kršenje prava na zaštitu od zlostavljanja i torture – pri čemu su, prije svega, mislili na tri prijavljena slučaja, jedan incident potvrđen od strane kancelarije Ombudsmana, video snimak, podnešene tri krivične prijave protiv službenika ZIKS-a zbog krivičnog djela zlostavljanje i mučenje te medicinsku dokumentaciju koja potvrđuje povrede zatvorenika.

Po mišljenju ove NVO kršeno je i pravo na ispravnu hranu i vodu što potkrepljuju podatkom da je neispravnost uzoraka hrane i vode u ZIKS-u potvrdila Zdravstveno- sanitarna inspekcija. Sporno je, po njihovom mišljenju, i pravo na obrazovanje jer studentima koji se nalaze na izdržavanju kazne nije dozvoljavano polaganje ispita. Tu je i skraćenje odmora radno aktivnim osuđenim licima, pa kršenje prava na porodični život – tj. nedozvoljavanje da osuđenici prisustvuju sahranama najbližih članova porodice, zabilježili su u Incijativi. Čak je i nekoliko pritvorenika prijavilo kako su pisali kancelariji Ombudsmana kako bi ih upoznali sa kršenjem ljudskih prava, no Ombudsman je potvrdio Inicijativi da pisma nikada nisu stigla.

BIĆE BOLJE, JEDNOM: U Inicijativi dalje tvrde da uprava ZIKS-a ne poštuje Zakon o slobodnom pristupu informacijama i da su brojni zahtjevi za informacije ostali bez odgovora.
Problem je, kažu, i neadekvatna struktura zaposlenih, neadekvatna školska sprema pojedinih zaposlenih na visokim pozicijama i pozicijama za rukovođenje službi za nadzor i sprovođenje pritvorenih i osuđenih lica. Potom i „neinformisanost zaposlenih o sredstvima prinude i njihovim obavezama i pravima”. U pismu Mirašu Radoviću stoji i: „Na osnovu informacija koje YIHR ima, obuke zaposlenih u ZIKS-u i način primjene ovlašćenja se ne realizuju u skladu sa propisima, a službenici ističu da je palica prvo i najvažnije sredstvo za korišćenje u primjeni sredstava prinude”.

No, Milan Radović iz Inicijative mladih za ljudska prava tvrdi kako bi saradnja sa ZIKS-om i njegovim imenjakom, direktorom zatvora u Spužu, mogla uskoro krenuti nabolje. „Ostavrili smo komunikaciju sa upravom ZIKS-a i to bi moglo rezulturati i potpisivanjem sporazuma o saradnji.”, kaže nevladin aktivista Milan Radović. Objašnjava kako je rukovodstvo zatvora počelo da pokazuje „veći stepen otvorenosti prema nevladinom sektoru”, pa oni trenutno ne upiru više toliko da se smijeni direktor ZIKS-a.

Saradnja sa nevladinim sektorom bi mogla biti prva stepenica. Koliko će uroditi plodom – znaće oni koji su u Spužu danonoćno.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo