Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sedmorica nedodirljivih

Objavljeno prije

na

Kada 20. septembra na optuženičku klupu Specijalnog suda u Beogradu budu sjeli članovi kriminalne grupe koju predvodi pljevaljski kontroverzni poslovni čovjek Darko Šarić, mogao bi da počne jedan od većih pravnih procesa u Srbiji posljednjih decenija. Na čelu sudskog vijeća biće sudija Siniša Petrović, pred kojim će se naći 13 od ukupno 20 optuženih za krijumčarenje kokaina tokom 2009. na teritoriji Srbije, zapadne Evrope i Južne Amerike. Šarić, kao i još šest osumnjičenih su u bjekstvu, pa će im se suditi u odsustvu.

Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je 12. aprila optužnicu protiv Šarića i još 19 osumnjičenih. Kao organizatori grupe optuženi su, pored Šarića, Goran Soković i Željko Vujanović. Od pomenute trojice za sada je samo Vujanović u rukama pravosudnih organa.

NAJORGANIZOVANIJA GRUPA: Svojevremeno je srpski specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radosavljević kazao kako se radi o jednoj od najorganizovanijih kriminalnih grupa koje su djelovale u regionu.

Prema optužnici, prvu pošiljku od skoro dvije i po tone kokaina otkrila je u oktobru 2009. policija Urugvaja u saradnji sa srpskom BIA i američkom DEA. Prethodna pošiljka, od oko 235 kilograma, pronađena je u januaru 2009. nedaleko od Pize u Italiji.

Uoči objavljivanja datuma početka suđenja, na adrese beogradskog advokata Zdenka Tomanovića i Specijalnog suda stiglo je pismo Darka Šarića, u kojem on tvrdi da nije organizator trgovine drogom i da se protiv njega vodi medijska hajka.
Šarić je ocijenio da su o njemu iznijete mnoge neistine, ali i da će za sve klevete potražiti pravdu na sudu. “Žao mi je što sve ovo ne mogu lično da izjavim i imam prava na fer suđenje, ali očigledno ga na ovaj način i u ovako napravljenoj atmosferi ne mogu imati,” navodi Šarić.
U pismu, na dvije strane, Šarić u kratkim crtama govori o svom poslovanju, imovini, vezama s pojedinim biznismenima i saradnicima. On ističe da su mu uzeli imovinu i prodali je prije i bez suđenja, da je proglašen opasnošću za ljude i državu, a da nikome nije prijetio, niti bilo koga ugrozio.
Pismo, otkucano na kompjuteru, poslato je iz turskog grada Istanbula, a na dnu stoji samo njegov potpis. Stručnjaci će imati pune ruke posla ne bi li na osnovu deset slova utvrdili njegovu autentičnost.
“Potrebno je ispitati odakle je pismo tačno stiglo, ko ga je poslao, jer ovdje pričamo o osobi koja bježi od pravde,” kazao je za Novosti Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde. “I nije sporno njegovo pravo da se obraća državnim organima, ali isto tako pravo je državnih organa da utvrde gdje je on sada, jer se nalazi na potjernici Interpola”.
U Ministrastvu unutrašnjih poslova Srbije, nezvaničlno su izjavili za beogradski dnevnik Blic da nijesu dobili informaciju da je Darko Šarić napustio Balkan i otputovao u Južnoafričku Republiku.
OKRETANJE LEĐA: “Naša informacija, od momenta kada je u januaru pokrenuta istraga protiv Darka Šarića zbog šverca kokaina, jeste da se on krije u Crnoj Gori. Od tada se ta informacija nije promijenila niti smo od kolega iz drugih država dobili drugu da je Šarić napustio Balkan i otputovao u neku drugu zemlju,” kazali su u MUP-u Srbije.
U srpskoj policiji tvrde i da od kolega iz Slovenije nijesu dobili obavještenje o Šarićevom bjekstvu u Južnoafričku Republiku. Bila je to reakcija na izjavu direktora crnogorske Uprave policije Veselina Veljovića da je iz Slovenije saopšteno “da su identifikovani pasoši i otkriven način na koji je Šarić ilegalno napustio Balkan i otišao u Južnoafričku Republiku”.

Državni sekretar Homen dalje je za VN ocijenio kako bi bilo najbolje da se Šarić pojavi na suđenju i iznese kompletne dokaze koje ima. On smatra da je Šarić imao dovoljno vremena da se skloni i ponese sa sobom snimke, dokumente i sve drugo što mu treba.

Portparol Specijalnog suda Maja Kovačević-Tomić, pak, objasnila je da pismo koje je tom sudu poslao Darko Šarić, “nema nikakav značaj u procesnom smislu”.
“Optužnica je podignuta i Šariću će se suditi u odsustvu”, rekla je Kovačević-Tomić i navela da pismo ne može da utiče na postupak protiv optuženog.
VN, međutim, primjećuju da čak i ako se Šariću bude sudilo u odsustvu, to sigurno neće spriječiti njegove advokate da iznesu dokaze o kojima Šarić piše u pismu.
U međuvremenu su Darku Šariću, prema pisanju beogradskih tabloida Kurir i ALO, leđa počeli da okreću dojučerašnji najbliži ljudi od povjerenja. Nagodbu s tužilaštvom i status svjedoka saradnika u postupku dobio je Nebojša Joksović (38).
Joksović je uhapšen u januaru, u okviru akcije Balkanski ratnik i još tada je pominjan kao čovjek koji je bio na samom vrhu piramide šverca ogromne pošiljke droge koja je zaplijenjena u Urugvaju, ali i kao čovjek blizak Šariću.
Iako je Joksović, kada je uhapšen, apsolutno negirao umiješanost u šverc kokaina, odlučio je da promijeni iskaz i tužilaštvu ponudi saradnju, kazao je sagovornik Kurira blizak istrazi, ali nije želio da otkriva detalje.
Poznato je, ipak, da je poslije hapšenja Joksović pominjan kao „važan šraf Šarićeve kriminalne mašinerije”. Imao je, navodno, važnu ulogu u vrhu narkokartela i bio je zadužen za distribuciju droge dilerima, pa se pretpostavlja da je bio dobro upoznat s poslovima bivšeg šefa.
SKLONJEN NA SIGURNO: Joksović se, prema tabloidima, odlučio na saradnju s tužiocem poslije podizanja optužnice 13. aprila. Špekuliše se da je jedini njegov motiv bio obezbjeđivanje boljeg položaja, odnosno izbjegavanje zatvorske kazne.
Ovu informaciju nije želio da potvrdi, ali ni da demantuje specijalni tužilac Radisavljević. “Ne mogu vam dati odgovor na pitanje da li je Joksović dobio status svjedoka saradnika,” kratko je rekao tužilac za Kurir.
Tabloidi, međutim, pišu, pozivajući se na vlastite izvore, da je Joksović svoj položaj obezbijedio i već je iz ćelije u beogradskom Centralnom zatvoru sklonjen na sigurno. Navodno je u najvećoj tajnosti prebačen zbog straha od moguće odmazde u „privatni zatvor”, piše ALO. Razlog da se briga o Joksovićevoj bezbjednosti podigne na najveći mogući nivo, jeste što veliki broj pripadnika najopasnijeg kriminalknog klana u Srbiji, uključujući i „prvog čovjeka” Darka Šarića, još uspješno izmiče policiji.
“Joksović se specijalnom tužilaštvu prvo obratio pismom u kojem je naveo da je spreman da sarađuje. Donošenje ovakve odluke sigurno nije bilo lako jer je on čovjek koji odlično zna koliko je Šarićev klan bio moćan, pošto je upravo zahvaljujući tim saznanjima i dobio povlašćeni status,” kazao je izvor Kurira.
Nebojša Joksović je tužilaštvu, prema nezvaničnim informacijama, otkrio veoma važne detalje u dijelu optužnice koji se odnosi na šverc pošiljke od 235 kilograma kokaina, koja je u januaru prošle godine zaplijenjena u Italiji.

Ime Nebojše Joksovića pominjano je i ranije u sudskim spisima. Bio je osuđen na uslovnu kaznu zbog toga što je sada pokojnom Strahinji Rašeti pomogao da pobjegne poslije pokušaja ubistva Đorđa Ždrala u Istočnom Sarajevu 2007. godine.
Ranije su VN pisale i da je Joksović poznavao Darka Šarića iz gimnazije u Pljevljima.
Joksović je uhapšen u stanu Mirka Kneževića, u centru Beograda. Lisice su tada stavljene i samom Kneževiću zbog sumnje da je skrivao Joksovića.
Inače, Knežević je svojevremeno bio upravnik restorana Rad na Banjici, u kojem je 7. februara 2000. godine teško povrijeđen prilikom atentata na ministra Pavla Bulatovića, s kojim je sjedio za stolom. Ni do dan-danas to ubistvo nije rasvijetljeno.
Već godinama se špekuliše ko je čovjek koji je „namamio” Bulatovića, koji je obavijestio likvidatore gdje on tačno sjedi, šta je naručio i koliko će dugo biti u restoranu. U februaru ove godine Balša Bulatović, sin ubijenog ministra odbrane, u jednom intervju je rekao: „Daj, Bože, da naručioci njegove pogibije nijesu iz Crne Gore.”
Tabloidi nagađaju da li će Joksović govoriti i o svojim vezama s Kneževićem.

Bez mafijaškog pedigrea

Sredinom avgusta trebalo bi da bude gotova finansijska istraga protiv narkoklana Darka Šarića. Tada bi trebalo sa sigurnošću da se zna ono o čemu se već duže vrijeme samo nagađa – ima li ih i ko su Šarićevi pomagači iz srpske vlasti i policije, pišu beogradske Večernje novosti.
Blic, pak, piše da je u finansijskoj istrazi otkrivena novčana transakcija sa Stankom Subotićem Canetom, vrijedna 40 miliona eura. Trenutno se ispituje o kakvoj se transakciji i o kakvom poslu između Šarića i Subotića radi.
Dalje, Blic saznaje i da se srpskoj policiji nedavno predao Nebojša Jestrović, nekadašnji direktor Subotićeve firme Futura, koji je osumnjičen u finansijskoj istrazi protiv Šarića. Jestroviću, koji je spona između Šarića i Subotića, određen je pritvor i on se nalazi u Okružnom zatvoru u Beogradu.
Nekadašnji šef beogradske kriminalističke policije, a sada član Borda direktora međunarodne policije za narkotike Marko Nicović, ocijenio je, u međuvremenu, da bez pomoći državnih službi nije moguće oprati veliki novac kojim je od kriminalnih djelatnosti raspolagala Šarićeva banda.
Nicović dalje smatra kako je Šarićev najveći problem što mu je američka DEA “stala za vrat”. “Da Amerikanci nijesu ušli u tu priču, ništa se ne bi ni desilo. Jer srpska BIA nije imala obavještajne pozicije u Boliviji, Argentini i Paragvaju, a američka DEA ih sigurno ima,” primijetio je Nicović.
Upitan da li misli da je Šarić u Crnoj Gori i da ga tamošnja vlast štiti, Nicović je kazao kako je taj bjegunac od zakona “imao jake veze s ruskom mafijom, koja je više nego prisutna u Crnoj Gori. Ako se uzme u obzir to da u Crnoj Gori ima 33.000 Rusa sa stalnim boravkom, to znači da su oni već izgradili stabilne pozicije u toj državi,” konstatovao je Nicović.
Nicović je dalje iznio kako u regionu od velikih svjetskih mafija trenutno djeluju ruska, albanska, turska i italijanska. “Svi naši kriminalci su samo njihov servis”, kazao je on.
“Recimo, Šarić je radio s Rusima i Italijanima. Kome je on mogao da proda toliku količinu droge osim njima? Morao je da ima veliki sistem iza sebe koji bi mu obezbijedio protok tolike količine narkotika. Naravno, tu se dolazi i do pitanja teritorije na kojoj neka od mafija posluje. Da li bi Šariću neko od njih dao da sam radi na već razrađenom mafijaškom prostoru? Prvo, iz male je zemlje, bez bilo kakvog mafijaškog pedigrea, ni otac ni đed mu nijesu bili članovi mafije,” rekao je Nicović.
Nicović dopušta da će Šarić baš zbog svih veza ubrzo biti zaboravljen.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo