Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sedmorica nedodirljivih

Objavljeno prije

na

Kada 20. septembra na optuženičku klupu Specijalnog suda u Beogradu budu sjeli članovi kriminalne grupe koju predvodi pljevaljski kontroverzni poslovni čovjek Darko Šarić, mogao bi da počne jedan od većih pravnih procesa u Srbiji posljednjih decenija. Na čelu sudskog vijeća biće sudija Siniša Petrović, pred kojim će se naći 13 od ukupno 20 optuženih za krijumčarenje kokaina tokom 2009. na teritoriji Srbije, zapadne Evrope i Južne Amerike. Šarić, kao i još šest osumnjičenih su u bjekstvu, pa će im se suditi u odsustvu.

Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je 12. aprila optužnicu protiv Šarića i još 19 osumnjičenih. Kao organizatori grupe optuženi su, pored Šarića, Goran Soković i Željko Vujanović. Od pomenute trojice za sada je samo Vujanović u rukama pravosudnih organa.

NAJORGANIZOVANIJA GRUPA: Svojevremeno je srpski specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radosavljević kazao kako se radi o jednoj od najorganizovanijih kriminalnih grupa koje su djelovale u regionu.

Prema optužnici, prvu pošiljku od skoro dvije i po tone kokaina otkrila je u oktobru 2009. policija Urugvaja u saradnji sa srpskom BIA i američkom DEA. Prethodna pošiljka, od oko 235 kilograma, pronađena je u januaru 2009. nedaleko od Pize u Italiji.

Uoči objavljivanja datuma početka suđenja, na adrese beogradskog advokata Zdenka Tomanovića i Specijalnog suda stiglo je pismo Darka Šarića, u kojem on tvrdi da nije organizator trgovine drogom i da se protiv njega vodi medijska hajka.
Šarić je ocijenio da su o njemu iznijete mnoge neistine, ali i da će za sve klevete potražiti pravdu na sudu. “Žao mi je što sve ovo ne mogu lično da izjavim i imam prava na fer suđenje, ali očigledno ga na ovaj način i u ovako napravljenoj atmosferi ne mogu imati,” navodi Šarić.
U pismu, na dvije strane, Šarić u kratkim crtama govori o svom poslovanju, imovini, vezama s pojedinim biznismenima i saradnicima. On ističe da su mu uzeli imovinu i prodali je prije i bez suđenja, da je proglašen opasnošću za ljude i državu, a da nikome nije prijetio, niti bilo koga ugrozio.
Pismo, otkucano na kompjuteru, poslato je iz turskog grada Istanbula, a na dnu stoji samo njegov potpis. Stručnjaci će imati pune ruke posla ne bi li na osnovu deset slova utvrdili njegovu autentičnost.
“Potrebno je ispitati odakle je pismo tačno stiglo, ko ga je poslao, jer ovdje pričamo o osobi koja bježi od pravde,” kazao je za Novosti Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde. “I nije sporno njegovo pravo da se obraća državnim organima, ali isto tako pravo je državnih organa da utvrde gdje je on sada, jer se nalazi na potjernici Interpola”.
U Ministrastvu unutrašnjih poslova Srbije, nezvaničlno su izjavili za beogradski dnevnik Blic da nijesu dobili informaciju da je Darko Šarić napustio Balkan i otputovao u Južnoafričku Republiku.
OKRETANJE LEĐA: “Naša informacija, od momenta kada je u januaru pokrenuta istraga protiv Darka Šarića zbog šverca kokaina, jeste da se on krije u Crnoj Gori. Od tada se ta informacija nije promijenila niti smo od kolega iz drugih država dobili drugu da je Šarić napustio Balkan i otputovao u neku drugu zemlju,” kazali su u MUP-u Srbije.
U srpskoj policiji tvrde i da od kolega iz Slovenije nijesu dobili obavještenje o Šarićevom bjekstvu u Južnoafričku Republiku. Bila je to reakcija na izjavu direktora crnogorske Uprave policije Veselina Veljovića da je iz Slovenije saopšteno “da su identifikovani pasoši i otkriven način na koji je Šarić ilegalno napustio Balkan i otišao u Južnoafričku Republiku”.

Državni sekretar Homen dalje je za VN ocijenio kako bi bilo najbolje da se Šarić pojavi na suđenju i iznese kompletne dokaze koje ima. On smatra da je Šarić imao dovoljno vremena da se skloni i ponese sa sobom snimke, dokumente i sve drugo što mu treba.

Portparol Specijalnog suda Maja Kovačević-Tomić, pak, objasnila je da pismo koje je tom sudu poslao Darko Šarić, “nema nikakav značaj u procesnom smislu”.
“Optužnica je podignuta i Šariću će se suditi u odsustvu”, rekla je Kovačević-Tomić i navela da pismo ne može da utiče na postupak protiv optuženog.
VN, međutim, primjećuju da čak i ako se Šariću bude sudilo u odsustvu, to sigurno neće spriječiti njegove advokate da iznesu dokaze o kojima Šarić piše u pismu.
U međuvremenu su Darku Šariću, prema pisanju beogradskih tabloida Kurir i ALO, leđa počeli da okreću dojučerašnji najbliži ljudi od povjerenja. Nagodbu s tužilaštvom i status svjedoka saradnika u postupku dobio je Nebojša Joksović (38).
Joksović je uhapšen u januaru, u okviru akcije Balkanski ratnik i još tada je pominjan kao čovjek koji je bio na samom vrhu piramide šverca ogromne pošiljke droge koja je zaplijenjena u Urugvaju, ali i kao čovjek blizak Šariću.
Iako je Joksović, kada je uhapšen, apsolutno negirao umiješanost u šverc kokaina, odlučio je da promijeni iskaz i tužilaštvu ponudi saradnju, kazao je sagovornik Kurira blizak istrazi, ali nije želio da otkriva detalje.
Poznato je, ipak, da je poslije hapšenja Joksović pominjan kao „važan šraf Šarićeve kriminalne mašinerije”. Imao je, navodno, važnu ulogu u vrhu narkokartela i bio je zadužen za distribuciju droge dilerima, pa se pretpostavlja da je bio dobro upoznat s poslovima bivšeg šefa.
SKLONJEN NA SIGURNO: Joksović se, prema tabloidima, odlučio na saradnju s tužiocem poslije podizanja optužnice 13. aprila. Špekuliše se da je jedini njegov motiv bio obezbjeđivanje boljeg položaja, odnosno izbjegavanje zatvorske kazne.
Ovu informaciju nije želio da potvrdi, ali ni da demantuje specijalni tužilac Radisavljević. “Ne mogu vam dati odgovor na pitanje da li je Joksović dobio status svjedoka saradnika,” kratko je rekao tužilac za Kurir.
Tabloidi, međutim, pišu, pozivajući se na vlastite izvore, da je Joksović svoj položaj obezbijedio i već je iz ćelije u beogradskom Centralnom zatvoru sklonjen na sigurno. Navodno je u najvećoj tajnosti prebačen zbog straha od moguće odmazde u „privatni zatvor”, piše ALO. Razlog da se briga o Joksovićevoj bezbjednosti podigne na najveći mogući nivo, jeste što veliki broj pripadnika najopasnijeg kriminalknog klana u Srbiji, uključujući i „prvog čovjeka” Darka Šarića, još uspješno izmiče policiji.
“Joksović se specijalnom tužilaštvu prvo obratio pismom u kojem je naveo da je spreman da sarađuje. Donošenje ovakve odluke sigurno nije bilo lako jer je on čovjek koji odlično zna koliko je Šarićev klan bio moćan, pošto je upravo zahvaljujući tim saznanjima i dobio povlašćeni status,” kazao je izvor Kurira.
Nebojša Joksović je tužilaštvu, prema nezvaničnim informacijama, otkrio veoma važne detalje u dijelu optužnice koji se odnosi na šverc pošiljke od 235 kilograma kokaina, koja je u januaru prošle godine zaplijenjena u Italiji.

Ime Nebojše Joksovića pominjano je i ranije u sudskim spisima. Bio je osuđen na uslovnu kaznu zbog toga što je sada pokojnom Strahinji Rašeti pomogao da pobjegne poslije pokušaja ubistva Đorđa Ždrala u Istočnom Sarajevu 2007. godine.
Ranije su VN pisale i da je Joksović poznavao Darka Šarića iz gimnazije u Pljevljima.
Joksović je uhapšen u stanu Mirka Kneževića, u centru Beograda. Lisice su tada stavljene i samom Kneževiću zbog sumnje da je skrivao Joksovića.
Inače, Knežević je svojevremeno bio upravnik restorana Rad na Banjici, u kojem je 7. februara 2000. godine teško povrijeđen prilikom atentata na ministra Pavla Bulatovića, s kojim je sjedio za stolom. Ni do dan-danas to ubistvo nije rasvijetljeno.
Već godinama se špekuliše ko je čovjek koji je „namamio” Bulatovića, koji je obavijestio likvidatore gdje on tačno sjedi, šta je naručio i koliko će dugo biti u restoranu. U februaru ove godine Balša Bulatović, sin ubijenog ministra odbrane, u jednom intervju je rekao: „Daj, Bože, da naručioci njegove pogibije nijesu iz Crne Gore.”
Tabloidi nagađaju da li će Joksović govoriti i o svojim vezama s Kneževićem.

Bez mafijaškog pedigrea

Sredinom avgusta trebalo bi da bude gotova finansijska istraga protiv narkoklana Darka Šarića. Tada bi trebalo sa sigurnošću da se zna ono o čemu se već duže vrijeme samo nagađa – ima li ih i ko su Šarićevi pomagači iz srpske vlasti i policije, pišu beogradske Večernje novosti.
Blic, pak, piše da je u finansijskoj istrazi otkrivena novčana transakcija sa Stankom Subotićem Canetom, vrijedna 40 miliona eura. Trenutno se ispituje o kakvoj se transakciji i o kakvom poslu između Šarića i Subotića radi.
Dalje, Blic saznaje i da se srpskoj policiji nedavno predao Nebojša Jestrović, nekadašnji direktor Subotićeve firme Futura, koji je osumnjičen u finansijskoj istrazi protiv Šarića. Jestroviću, koji je spona između Šarića i Subotića, određen je pritvor i on se nalazi u Okružnom zatvoru u Beogradu.
Nekadašnji šef beogradske kriminalističke policije, a sada član Borda direktora međunarodne policije za narkotike Marko Nicović, ocijenio je, u međuvremenu, da bez pomoći državnih službi nije moguće oprati veliki novac kojim je od kriminalnih djelatnosti raspolagala Šarićeva banda.
Nicović dalje smatra kako je Šarićev najveći problem što mu je američka DEA “stala za vrat”. “Da Amerikanci nijesu ušli u tu priču, ništa se ne bi ni desilo. Jer srpska BIA nije imala obavještajne pozicije u Boliviji, Argentini i Paragvaju, a američka DEA ih sigurno ima,” primijetio je Nicović.
Upitan da li misli da je Šarić u Crnoj Gori i da ga tamošnja vlast štiti, Nicović je kazao kako je taj bjegunac od zakona “imao jake veze s ruskom mafijom, koja je više nego prisutna u Crnoj Gori. Ako se uzme u obzir to da u Crnoj Gori ima 33.000 Rusa sa stalnim boravkom, to znači da su oni već izgradili stabilne pozicije u toj državi,” konstatovao je Nicović.
Nicović je dalje iznio kako u regionu od velikih svjetskih mafija trenutno djeluju ruska, albanska, turska i italijanska. “Svi naši kriminalci su samo njihov servis”, kazao je on.
“Recimo, Šarić je radio s Rusima i Italijanima. Kome je on mogao da proda toliku količinu droge osim njima? Morao je da ima veliki sistem iza sebe koji bi mu obezbijedio protok tolike količine narkotika. Naravno, tu se dolazi i do pitanja teritorije na kojoj neka od mafija posluje. Da li bi Šariću neko od njih dao da sam radi na već razrađenom mafijaškom prostoru? Prvo, iz male je zemlje, bez bilo kakvog mafijaškog pedigrea, ni otac ni đed mu nijesu bili članovi mafije,” rekao je Nicović.
Nicović dopušta da će Šarić baš zbog svih veza ubrzo biti zaboravljen.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo