Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sedmorica nedodirljivih

Objavljeno prije

na

Kada 20. septembra na optuženičku klupu Specijalnog suda u Beogradu budu sjeli članovi kriminalne grupe koju predvodi pljevaljski kontroverzni poslovni čovjek Darko Šarić, mogao bi da počne jedan od većih pravnih procesa u Srbiji posljednjih decenija. Na čelu sudskog vijeća biće sudija Siniša Petrović, pred kojim će se naći 13 od ukupno 20 optuženih za krijumčarenje kokaina tokom 2009. na teritoriji Srbije, zapadne Evrope i Južne Amerike. Šarić, kao i još šest osumnjičenih su u bjekstvu, pa će im se suditi u odsustvu.

Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je 12. aprila optužnicu protiv Šarića i još 19 osumnjičenih. Kao organizatori grupe optuženi su, pored Šarića, Goran Soković i Željko Vujanović. Od pomenute trojice za sada je samo Vujanović u rukama pravosudnih organa.

NAJORGANIZOVANIJA GRUPA: Svojevremeno je srpski specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radosavljević kazao kako se radi o jednoj od najorganizovanijih kriminalnih grupa koje su djelovale u regionu.

Prema optužnici, prvu pošiljku od skoro dvije i po tone kokaina otkrila je u oktobru 2009. policija Urugvaja u saradnji sa srpskom BIA i američkom DEA. Prethodna pošiljka, od oko 235 kilograma, pronađena je u januaru 2009. nedaleko od Pize u Italiji.

Uoči objavljivanja datuma početka suđenja, na adrese beogradskog advokata Zdenka Tomanovića i Specijalnog suda stiglo je pismo Darka Šarića, u kojem on tvrdi da nije organizator trgovine drogom i da se protiv njega vodi medijska hajka.
Šarić je ocijenio da su o njemu iznijete mnoge neistine, ali i da će za sve klevete potražiti pravdu na sudu. “Žao mi je što sve ovo ne mogu lično da izjavim i imam prava na fer suđenje, ali očigledno ga na ovaj način i u ovako napravljenoj atmosferi ne mogu imati,” navodi Šarić.
U pismu, na dvije strane, Šarić u kratkim crtama govori o svom poslovanju, imovini, vezama s pojedinim biznismenima i saradnicima. On ističe da su mu uzeli imovinu i prodali je prije i bez suđenja, da je proglašen opasnošću za ljude i državu, a da nikome nije prijetio, niti bilo koga ugrozio.
Pismo, otkucano na kompjuteru, poslato je iz turskog grada Istanbula, a na dnu stoji samo njegov potpis. Stručnjaci će imati pune ruke posla ne bi li na osnovu deset slova utvrdili njegovu autentičnost.
“Potrebno je ispitati odakle je pismo tačno stiglo, ko ga je poslao, jer ovdje pričamo o osobi koja bježi od pravde,” kazao je za Novosti Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde. “I nije sporno njegovo pravo da se obraća državnim organima, ali isto tako pravo je državnih organa da utvrde gdje je on sada, jer se nalazi na potjernici Interpola”.
U Ministrastvu unutrašnjih poslova Srbije, nezvaničlno su izjavili za beogradski dnevnik Blic da nijesu dobili informaciju da je Darko Šarić napustio Balkan i otputovao u Južnoafričku Republiku.
OKRETANJE LEĐA: “Naša informacija, od momenta kada je u januaru pokrenuta istraga protiv Darka Šarića zbog šverca kokaina, jeste da se on krije u Crnoj Gori. Od tada se ta informacija nije promijenila niti smo od kolega iz drugih država dobili drugu da je Šarić napustio Balkan i otputovao u neku drugu zemlju,” kazali su u MUP-u Srbije.
U srpskoj policiji tvrde i da od kolega iz Slovenije nijesu dobili obavještenje o Šarićevom bjekstvu u Južnoafričku Republiku. Bila je to reakcija na izjavu direktora crnogorske Uprave policije Veselina Veljovića da je iz Slovenije saopšteno “da su identifikovani pasoši i otkriven način na koji je Šarić ilegalno napustio Balkan i otišao u Južnoafričku Republiku”.

Državni sekretar Homen dalje je za VN ocijenio kako bi bilo najbolje da se Šarić pojavi na suđenju i iznese kompletne dokaze koje ima. On smatra da je Šarić imao dovoljno vremena da se skloni i ponese sa sobom snimke, dokumente i sve drugo što mu treba.

Portparol Specijalnog suda Maja Kovačević-Tomić, pak, objasnila je da pismo koje je tom sudu poslao Darko Šarić, “nema nikakav značaj u procesnom smislu”.
“Optužnica je podignuta i Šariću će se suditi u odsustvu”, rekla je Kovačević-Tomić i navela da pismo ne može da utiče na postupak protiv optuženog.
VN, međutim, primjećuju da čak i ako se Šariću bude sudilo u odsustvu, to sigurno neće spriječiti njegove advokate da iznesu dokaze o kojima Šarić piše u pismu.
U međuvremenu su Darku Šariću, prema pisanju beogradskih tabloida Kurir i ALO, leđa počeli da okreću dojučerašnji najbliži ljudi od povjerenja. Nagodbu s tužilaštvom i status svjedoka saradnika u postupku dobio je Nebojša Joksović (38).
Joksović je uhapšen u januaru, u okviru akcije Balkanski ratnik i još tada je pominjan kao čovjek koji je bio na samom vrhu piramide šverca ogromne pošiljke droge koja je zaplijenjena u Urugvaju, ali i kao čovjek blizak Šariću.
Iako je Joksović, kada je uhapšen, apsolutno negirao umiješanost u šverc kokaina, odlučio je da promijeni iskaz i tužilaštvu ponudi saradnju, kazao je sagovornik Kurira blizak istrazi, ali nije želio da otkriva detalje.
Poznato je, ipak, da je poslije hapšenja Joksović pominjan kao „važan šraf Šarićeve kriminalne mašinerije”. Imao je, navodno, važnu ulogu u vrhu narkokartela i bio je zadužen za distribuciju droge dilerima, pa se pretpostavlja da je bio dobro upoznat s poslovima bivšeg šefa.
SKLONJEN NA SIGURNO: Joksović se, prema tabloidima, odlučio na saradnju s tužiocem poslije podizanja optužnice 13. aprila. Špekuliše se da je jedini njegov motiv bio obezbjeđivanje boljeg položaja, odnosno izbjegavanje zatvorske kazne.
Ovu informaciju nije želio da potvrdi, ali ni da demantuje specijalni tužilac Radisavljević. “Ne mogu vam dati odgovor na pitanje da li je Joksović dobio status svjedoka saradnika,” kratko je rekao tužilac za Kurir.
Tabloidi, međutim, pišu, pozivajući se na vlastite izvore, da je Joksović svoj položaj obezbijedio i već je iz ćelije u beogradskom Centralnom zatvoru sklonjen na sigurno. Navodno je u najvećoj tajnosti prebačen zbog straha od moguće odmazde u „privatni zatvor”, piše ALO. Razlog da se briga o Joksovićevoj bezbjednosti podigne na najveći mogući nivo, jeste što veliki broj pripadnika najopasnijeg kriminalknog klana u Srbiji, uključujući i „prvog čovjeka” Darka Šarića, još uspješno izmiče policiji.
“Joksović se specijalnom tužilaštvu prvo obratio pismom u kojem je naveo da je spreman da sarađuje. Donošenje ovakve odluke sigurno nije bilo lako jer je on čovjek koji odlično zna koliko je Šarićev klan bio moćan, pošto je upravo zahvaljujući tim saznanjima i dobio povlašćeni status,” kazao je izvor Kurira.
Nebojša Joksović je tužilaštvu, prema nezvaničnim informacijama, otkrio veoma važne detalje u dijelu optužnice koji se odnosi na šverc pošiljke od 235 kilograma kokaina, koja je u januaru prošle godine zaplijenjena u Italiji.

Ime Nebojše Joksovića pominjano je i ranije u sudskim spisima. Bio je osuđen na uslovnu kaznu zbog toga što je sada pokojnom Strahinji Rašeti pomogao da pobjegne poslije pokušaja ubistva Đorđa Ždrala u Istočnom Sarajevu 2007. godine.
Ranije su VN pisale i da je Joksović poznavao Darka Šarića iz gimnazije u Pljevljima.
Joksović je uhapšen u stanu Mirka Kneževića, u centru Beograda. Lisice su tada stavljene i samom Kneževiću zbog sumnje da je skrivao Joksovića.
Inače, Knežević je svojevremeno bio upravnik restorana Rad na Banjici, u kojem je 7. februara 2000. godine teško povrijeđen prilikom atentata na ministra Pavla Bulatovića, s kojim je sjedio za stolom. Ni do dan-danas to ubistvo nije rasvijetljeno.
Već godinama se špekuliše ko je čovjek koji je „namamio” Bulatovića, koji je obavijestio likvidatore gdje on tačno sjedi, šta je naručio i koliko će dugo biti u restoranu. U februaru ove godine Balša Bulatović, sin ubijenog ministra odbrane, u jednom intervju je rekao: „Daj, Bože, da naručioci njegove pogibije nijesu iz Crne Gore.”
Tabloidi nagađaju da li će Joksović govoriti i o svojim vezama s Kneževićem.

Bez mafijaškog pedigrea

Sredinom avgusta trebalo bi da bude gotova finansijska istraga protiv narkoklana Darka Šarića. Tada bi trebalo sa sigurnošću da se zna ono o čemu se već duže vrijeme samo nagađa – ima li ih i ko su Šarićevi pomagači iz srpske vlasti i policije, pišu beogradske Večernje novosti.
Blic, pak, piše da je u finansijskoj istrazi otkrivena novčana transakcija sa Stankom Subotićem Canetom, vrijedna 40 miliona eura. Trenutno se ispituje o kakvoj se transakciji i o kakvom poslu između Šarića i Subotića radi.
Dalje, Blic saznaje i da se srpskoj policiji nedavno predao Nebojša Jestrović, nekadašnji direktor Subotićeve firme Futura, koji je osumnjičen u finansijskoj istrazi protiv Šarića. Jestroviću, koji je spona između Šarića i Subotića, određen je pritvor i on se nalazi u Okružnom zatvoru u Beogradu.
Nekadašnji šef beogradske kriminalističke policije, a sada član Borda direktora međunarodne policije za narkotike Marko Nicović, ocijenio je, u međuvremenu, da bez pomoći državnih službi nije moguće oprati veliki novac kojim je od kriminalnih djelatnosti raspolagala Šarićeva banda.
Nicović dalje smatra kako je Šarićev najveći problem što mu je američka DEA “stala za vrat”. “Da Amerikanci nijesu ušli u tu priču, ništa se ne bi ni desilo. Jer srpska BIA nije imala obavještajne pozicije u Boliviji, Argentini i Paragvaju, a američka DEA ih sigurno ima,” primijetio je Nicović.
Upitan da li misli da je Šarić u Crnoj Gori i da ga tamošnja vlast štiti, Nicović je kazao kako je taj bjegunac od zakona “imao jake veze s ruskom mafijom, koja je više nego prisutna u Crnoj Gori. Ako se uzme u obzir to da u Crnoj Gori ima 33.000 Rusa sa stalnim boravkom, to znači da su oni već izgradili stabilne pozicije u toj državi,” konstatovao je Nicović.
Nicović je dalje iznio kako u regionu od velikih svjetskih mafija trenutno djeluju ruska, albanska, turska i italijanska. “Svi naši kriminalci su samo njihov servis”, kazao je on.
“Recimo, Šarić je radio s Rusima i Italijanima. Kome je on mogao da proda toliku količinu droge osim njima? Morao je da ima veliki sistem iza sebe koji bi mu obezbijedio protok tolike količine narkotika. Naravno, tu se dolazi i do pitanja teritorije na kojoj neka od mafija posluje. Da li bi Šariću neko od njih dao da sam radi na već razrađenom mafijaškom prostoru? Prvo, iz male je zemlje, bez bilo kakvog mafijaškog pedigrea, ni otac ni đed mu nijesu bili članovi mafije,” rekao je Nicović.
Nicović dopušta da će Šarić baš zbog svih veza ubrzo biti zaboravljen.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GLOBALNA INICIJATIVA ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Balkanske kriminalne grupe u centru trgovine kokainom u Holandiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trgovinom kokainom između Holandije i Zapadnog Balkana dominiraju albanske i bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpske kriminalne grupe, koje kontrolišu trgovinu, srednji nivo distribucije i, zajedno sa holandskim kriminalcima, trgovinu na veliko, često u međusobnoj saradnji, navodi GI-TOC

 

Kriminalne organizacije sa sjedištem u Holandiji sa transnacionalnim vezama postale su centralne, posebno u upravljanju uvozom kokaina iz Južne Amerike u Evropu. To je objavila Globalna inicijativa za borbu protiv organizovanog kriminala (GI-TOC) navodeći da kriminalci otpremaju najveći dio svog kokaina iz Ekvadora i Kolumbije kroz luke Roterdam i Flisingen u Holandiji i Antverpen u Belgiji.

Prema njihovom pisanju trgovinom kokainom između Holandije i Zapadnog Balkana dominiraju albanske i bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpske kriminalne grupe, koje kontrolišu trgovinu, srednji nivo distribucije i, zajedno sa holandskim kriminalcima, trgovinu na veliko, često u međusobnoj saradnji.

Kriminalci iz Albanije, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine posluju u partnerstvu sa holandskim kriminalcima i pribavljaju drogu preko holandskih morskih luka i aerodroma. Pored trgovine kokainom, krijumčare i sintetičke droge i bave se trgovinom ženskim osobama koje primoravaju da rade u legalizovanim “distriktima sa crvenim fenjerima“, među kojima je i popularni amsterdamski distrikt De Valen.

Po riječima višeg policijskog operativca, balkanske grupe trguju i oružjem. Holandska policija često pronalazi „male autobuse pune vatrenog oružja“, većinom porijeklom iz Albanije, Srbije i Crne Gore.

Dijaspora bivše Jugoslavije koordiniše trgovinom u Antverpenu, Roterdamu i Luksemburgu. Uz to, poslednjih šest godina, kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana usvojile su poslovni model usredsređen na uzgoj kanabisa u zatvorenom prostoru u EU.

“Oni su prisutni u cijeloj Holandiji”, kaže visoki portparol holandske policije o kriminalnim grupama sa Zapadnog Balkana.

“Veoma su aktivni i agresivni. Ne samo da učestvuju u preuzimanju kokaina iz luka kao što je Roterdam i njegovom transportu širom Evrope, već vode i kotlarnice i skladišta. Poznato je da balkanski kriminalci iznajmljuju takozvane “kuće duhova“ u parkovima za odmor na jugu Holandije od kriminalnih agencija za nekretnine.” Drugi balkanski kriminalci dođu samo “da preuzmu kokain iz luke ili da nekoga likvidiraju, a zatim se odmah vrate kući“.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Obrazlažući svoje tvrdnje iz MMF-a su pokušali izračunati koliko bi trebalo povećati porez na dodatnu vrijednost (PDV), kao najočigledniji ako ne i jedini način, da bi se u državnoj kasi nadoknadio gubitak po osnovu potpunog ukidanja doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje. Ta izdvajanja, prema ponuđenim podacima, čine oko 7,5 crnogorskog BDP-a. „Povećanje stope PDV-a za šest procentnih poena donijelo bi samo dodatni prihod od četiri odsto BDP-a, dok je za potpuno prilagođavanje potrebno povećanje PDV-a od devet odsto, da bi se primarni bilans doveo na nulu“, piše u Izvještaju objavljenom na sajtu MMF-a.

Njima se, očigledno, nije dopala kalkulacija koja pokazuje da bi za pokrivanje troškova predizbornih obećanja PES-a, porez na dodatnu vrijednost trebalo povećati sa sadašnjih 21 na 30 odsto. „Tako značajno povećanje stope PDV-a bilo bi distorziono, regresivno i visoko inflatorno“, zaključili su.

Ni to nije sve. Ukoliko se ovaj scenario u potpunosti sprovede od 2025. godine, javni dug će u 2029. godini premašiti 100 posto BDP-a, upozorili su iz MMF-a. Tako bi se gotovo vratili u nezavidnu poziciju iz 2020. godine  kada je javni dug Crne Gore bio značajno veći od godišnjeg BDP-a (107 odsto). Sasvim dovoljno da MMF, na neviđeno, pretpostavi kako bi Evropa sad 2 mogao biti visokorizičan projekat.

Milojko Spajić nije saglasan sa izrečenim upozorenjem. „MMF je konzervativna institucija koja neće podržati povećanje plata ili penzija. Oni će uvijek biti za smanjenje broja zaposlenih, plata i penzija, a za povećanje poreza“, kazao je premijer. Potegao je najjači argumnet za domaću javnost: „Nije MMF podržao ni program Evropa sad 1. Kada se desio, nakon godinu i po dana, dali su najveće hvalospjeve. Postfestum oni će dati sjajne ocjene i o programu Evropa sad 2.“

Lažu fotografije. Ja se ovih slika drugačije sjećam. Tako pjeva Džiboni. Premijerova interpretacija nedavne prošlosti podsjeća na njegove stihove. Za početak, 2021. nijesmo čuli da se MMF protivi iznebuha predočenom programu poreske reforme baziranom na ukidanju doprinosa za zadravstveno osiguranje. Ili nam to, makar, nije rečeno na dovoljno jasan i razumljiv način.

Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić je predstavljajući program Evropa sad 1, u novembru 2021, rekao kako je „projekat rađen više od šest mjeseci i testiran najboljim modelom koji je preporučio MMF“. Tako smo stekli utisak da je, mada za ovdašnju javnost iznenađenje, program pripremljen uz znanje i u saradnji sa krovnom međunarodnom monetarnom institucijom.

Na istom fonu bio je i tadašnji ministar finansija. “Saglasni smo sa MMF-om da je program reformi hrabar potez, ali i neophodan Crnoj Gori, zato što možemo i moramo zaustaviti odliv mladih i omogućiti građanima da benefite osjete što prije”, napisao je Spajić na tadašnjem Tviteru. “Preporuka MMF-a je da se program sprovodi fazno, ali radi kompletne slike treba podsjetiti na njihove prošlogodišnje preporuke...“, nastavio je aktuelni premijer. Podsjetio je  kako su, u prvim mjesecima Krivokapićeve vlade, iz MMF-a prognozirali znatno sporiji oporavak crnogorske privrede (omanuli su, približno, za tri puta) i predlagali smanjenje plata i penzija u cilju „fiskalne konsolidacije“. Na početku mandata te Vlade, MMF je prognozirao tri puta manji rast ekonomije nego što će izvjesno biti u 2021., dodao je Spajić. „Cijenimo mišljenje MMF-a, ali nama su isključivi prioriteti mišljenje i potrebe naših građana, naravno, uz fiskalno neutralni efekat i finansijsku stabilnost.”

Sve je, ipak, ostalo u sjenci poruke „saglasni smo sa MMF-om…“.

Sjetimo se, sada, navodnih hvalospjeva MMF-a na račun efekata programa Evropa sad 1: „Sve što bih istakao jeste da u decembru 2021. godine nismo bili u mogućnosti da predvidimo šta će se desiti u svijetu u februaru 2022., a što je imalo veliki uticaj i na Crnu Goru“, kazao je, zimus, šef misije MMF-a za Crnu Goru Šrikant Sešadri. „Tako da je super što su stvari ispale baš dobro i bez sumnje mogu reći da podaci pokazuju da ne samo što je ostvaren napredak u poreskom sistemu, već možemo vidjeti da su zaposlenost, ukupna potrošnja i ukupan rast takođe imali korist od ovog programa“.

Dakle, Evropa sad 1 donijela je (ne)očekivano dobre rezultate u velikoj mjeri zahvaljujući „dešavanjima u svijetu u februraru 2022“. Da podsjetimo, govorimo o ratu u Ukrajini, velikom prilivu dobroplatežnih Rusa i Ukrajinaca u Crnu Goru i talasu inflacije koji je zadesio cijelu Evropu, a u Crnoj Gori „pogurao“ cijene za blizu 18 odsto na godišnjem nivou. Tako su inflacija i rast potrošnje odlučujuće doprinijeli da se u državnoj kasi značajnije ne osjeti izostanak novca koji se prikupljao po osnovu zdravstvenih doprinosa.

Kakvi bi finansijski efekti programa Evropa sad 1 bili da Rusija nije izvršila agresiju na Ukrajinu, nikada nećemo saznati. Mada, pošto podaci ukazuju na kontinuiran odliv turista iz nužde sa istoka Evrope, dok se inflacija se smiruje (u Crnoj Gori sporije nego u ostatku eurozone), moguće je da ćemo već do kraja ove godine dobiti znatno realniju sliku naših realnih fiskalnih mogućnosti.

Po najavama Milojka Spajića i njegovih najbližih saradnika iz Vlade, Crna Gora će u projekat Evropa sad 2 zagaziti prije toga. Nadajući se da će se uspješna priča ponoviti. Podcjenjujući  pritom računicu prema kojoj bi negativni efekti u državnoj kasi, godišnje, mogli biti četiri-pet puta veći od onih koje je inicijalno proizveo program Evropa sad 1.

Kako će vlada nadomjestiti taj novac? Ponovimo:  riječ je o makar 560 miliona. Godišnje. Premijer je nebrojeno puta ponovio da se redovna budžetska potrošnja neće finansirati novim zaduženjima. Ministar finansija Novica Vuković tvrdi da vlada ne razmatra ni mogućnost povećanja PDV-a. „To nije opcija“, kaže.

Dok  iz Vlade ubjeđuju šta sve neće, nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive, makar uz podnošljiv budžetski deficit (rashodi veći od prihoda). A penzioni sistem održiv i prihvatljiv sadašnjim i budućim penzionerima. Posebno onima kojima odrađene godine staža ne ostavljaju preveliki prostor da se iz sistema međugeneracijske solidarnosti prebace na model individualnog penzionog osiguranja.

Zato upozorenja iz MMF-a treba pažljivo razmotriti. Prije nego PES i aktuelna Vlada svoj predugo skrivani naum ne pretvore u stvarnost. Možda. Pošto ne bi bilo dobro da dođemo u poziciju da preporuke Međunarodnog monetarnog fonda poprime imperativan oblik. Grčki scenario nije nešto što bi poželjeli sebi i svojoj djeci.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Većina partija u Budvi će nastupati samostalno.  Demokrate predvodi Đorđe Zenović a lista nosi naziv Budva odlučuje. Na čelu budvanske liste PES-a je glavni pregovarač Crne Gore Predrag Zenović, pod nazivom   Evropa sad – Budva ima šansu. URA ide sa listom URA – Dritan Abazović – Drugačije, koju predvodi Blažo Rađenović.  Budva može bolje – prof. dr Nikola Milović naziv je liste Demokratske partije socijalista. SDP, SD i Liberalna partija imaju zajedničku listu Čisti izbor –  Petar Odžić. Tu je i lista Dr Vujičić Božidar – Za stvarne promjene, te  Crnogorska evropska Budvadr Novak Adžić – CEP

Baš kao i u doba DPS-a, partijski lideri vode  glavnu riječ i u lokalnim utrkama.

Lokalne liste nose nazive lidera partija, ili ih predvode oni sa funkcijama u državnoj administraciji. Nijesu rijetki ni primjeri takozavne funkcionerske kampanje, koju su, dok su bili u opoziciji, predstavnici vlasti oštro kritikovali.  Šef parlamenta Andrija Mandić tako  obilazi Sveti Stefan i najavljuje promjene u turističkoj ponudi, a Demokrate promovišu ono što radi njihov ministar policije Danilo Šaranović.

Birači u Andrijevici, iako ih je znatno  manje nego u Budvi, imaće široku lepezu za glasanje, samo jednu manje listu nego u turističkoj prestonici.  Na tim izborima učestvovće osam lista sa 12 partija i grupa građana. U izbornoj trci učestvovaće Ujedinjena Crna Gora, čiji je nosilac liste  Milovan Dukić, Grupa građana Za budućnost naše djece, čiju listu predvodi Ivan Radojević, kao i Demokratska partija socijalista (DPS), na čijoj je listi prvi Srđan Mašović. Listu je predala i koalicija Za budućnost Andrijevice – Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, koju predvodi Miodrag Čukić, kao i Grupa birača Za bolji standard, kod kojih je prvi na listi Veselin Radenović. Socijalistička narodna partija (SNP) i Demokrate nastupiće pod sloganom Odvažno, odlučno, odgovorno – Andrijevica se pita, a predvodiće ih dosadašnji predsjednik Opštine Željko Ćulafić (SNP). Pokret Evropa sad (PES), koji predvodi poslanica te stranke Dragana Vučević, nastupiće pod sloganom Nova šansa za Andrijevicu. Listu je predao i Vasojevićki pokret Ujedinjenje, a predvodiće ih Vesko Raketić. Raketić bi, međutim, mogao izgubiti pravo da učestvuje u izbornoj trci pošto nije ispoštovao obavezujuće ženske kvote.

Veliki broj  prijavljenih partija za učešće na vanrednim lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici, analitičarima je pokazatelj da je politika i dalje unosan biznis i da je neophodna, upozoravaju,  hitna reforma izbornog zakonodavstva. Koje nema ni na vidiku.

DPS je rešavanje krize u Šavniku  nametnuo  kao uslov za učešće u izbornoj reformi. Koja doduše nikada nije ni počela, i koju ni vlast ne nameće kao prioritet. Izuzev onoga što se mora isporučiti Briselu za dobijanje štrikova. Iz DPS-a tvrde da „PES i DF nastavljaju opstrukciju rada Odbora za izbornu reformu, na način što ne žele da povuku nezakonitu odluku o prinudnoj upravi u Šavniku i ne žele dogovor o povratku važnom poslu povodom izborne reforme u okviru nadležnog skupštinskog odbora”.

Dijalog vlasti i opozicije na temu izlaza iz krize u Šavniku za sada je na tome da opozicija hoće da se ponove izbori na dva biračka mjesta, a vlast želi raspisivanje novih izbora.  Nada da će krizu razriješiti Ustavni sud, i dalje je samo nada.

Izbori u Šavniku počeli su 23. oktobra 2022, ali nijesu završeni jer članovi biračkih odbora iz opozicione koalicije Za budućnost Šavnika nijesu dozvoljavali dijelu novoupisanih birača da glasaju, pokušavajući tako da „riješe“ izbornu manipulaciju DPS-a. Na dva birališta, u zgradi Opštine i selu Kruševice, birači su izlazili devet puta.

Negdje se vlast promijeni i bez izbora. U Ulcinju je nedavno zaključen sporazum o formiranju nove koalicije, koja će imati mandat do redovnih izbora početkom 2026.  Tako će dio vlasti u Ulcinju opet biti DPS.

Sporazum su potpisali predsjednik Demokratske partije (DP) Fatmir Đeka, predsjednik Force Genci Nimanbegu, predsjednik OO Demokratske partije socijalista (DPS) Arijan Ljamović, predsjednik OO Socijaldemokrata (SD) Ćazim Hodžić, predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori (DSCG) Saubih Mehmeti, predsjednik OO Socijaldemokratske partije (SDP) Naser Resulbegović i predsjednik OO Bošnjačke stranke (BS) Muamer Raščić.

U opoziciji su završili  Građanski pokret URA i Albanska alternativa, koji su bili dio vladajuće koalicije sa DP, SD, SDP i Forcom.

Mediji su prije sporazuma pisali o tajnim pregovorima  o formiranju nove većine.  URA i DUA su tajno zaključile sporazum o saradnji,  dok su neke od stranaka vlasti takođe vodile pregovore sa DPS-om o formiranju drugačije većine. Sve je počelo neposredno prije nego je, prema koalicionom sporazumu ulcinjske vlasti, trebalo da uslijedi rotacija na mjestima predsjednika Opštine i Skupštine, koje su pokrivali Omer Bajraktari (URA) i Ardijan Mavrić (Forca).

“Umjesto da funkciju gradonačelnika prepustimo koalicionom partneru iz Force a preuzmemo mjesto predsjednika SO Ulcinj i na taj način nastavimo započete projekte i nesumnjivo dobre rezultate koje je imala koaliciona vlast na čelu sa Omerom Bajraktarijem, URA se odlučuje na tajne pregovore sa opozicionom DUA o stvaranju neke nove većine a sve sa ciljem da se uzurpira pozicija prvog čovjeka grada”, naveo je Član Opštinskog odbora URA Ulcinj Amil Grbović, podnio je ostavku na funkcije u partiji iz, kako je naveo, moralnih razloga.

Sve je dozvoljeno da se osvoji vlast. To je naš najutemeljeniji politički princip.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo