Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kriminal pod visokom zaštitom

Objavljeno prije

na

Semso-Dedeic-001

Otpušteni granični policajci iz Rožaja tvrde da je ono što su do sada ispričali o prekograničnom švercu bilo samo „površinski”, i najavili da će ubrzo početi da imenima prozivaju starješine iz Ispostave granične policije Berane i Ekspoziture granične policije Rožaje, „koji su svojim činjenjem ili nečinjenjem doprinijeli haosu na granici”. „Javno ćemo saopštiti ko je od nas i kada uhvatio brata visokog opštinskog funkcionera iz Rožaja kako švercuje cigare u Kaluđerskom Lazu, i ko je sve to zataškao”, kažu otpušteni policajci.

Oni tvrde da će saopštiti i imena starješina koji su ih sklanjali i naređivali im da mjesecima čuvaju bezvrijedne stolove i stolice, dok se na drugoj strani nesmetano odvijao šverc.

„Saopštićemo i ime starješine kojem je jedan od nas, zajedno sa jednim još aktivnim graničnim policajcem iz Bogaja, prijavio i dostavio službenu zabilješku da nas je to veče pozvao takozvani sektoraš da nam navodno kod njega kontrola potpiše patrolni list. Kada smo pozvali starješinu da dođe, on je rekao da nema pojma o čemu se radi. Tada smo shvatili da smo ustvari sklonjeni da bi prošla dva džipa puna kafe”, pričaju rožajski policajci.

Oni najavljuju da će saopštiti i ime starješine iz Ekspoziture granične policije koji je pravio raspored službenika koji su radili na graničnom prelazu Kula u vrijeme kada je vršen fiktivni izvoz nafte u kojem je država oštećena za preko dvadeset miliona eura.

„Ovo je samo dio onoga što ćemo javnosti imati da pričamo, s konkretnim imenima ljudi koji su umiješani u prekogranični šverc”, kažu policajci.

Jedan od otpuštenih policajaca Hamdo Murić tvrdi da je spreman da svjedoči i kaže tačno šta se radilo, kako i ko je radio na graničnom prelazu Kula, i među carinicima i među policajcima. Murić kaže da je pozivan od specijalnog tužioca da svjedoči o švercu cigareta, u koji nije bio dovoljno upućen, dok nikada nije pozvan da svjedoči o švercu nafte o kojem tvrdi da sve zna.

„Kada sam o tome javno progovorio, pozvao me je telefonom starješina i tražio da ne pričam dok se ne reizabere Veselin Veljović”, kaže Murić.

Rožajski policajci smatraju da Uprava policije svojim nečinjenjem jasno podržava šverc narkotika, oružja, ljekova, kafe i cigara. Oni tvrde da se svaka prijava opstruira, da se ništa ne preduzima kako bi se raskrinkala banda i prekinuo švercerski lanac.

„Kada bi se istraga oko šverca nafte preko Kule sprovela kako treba, došlo bi se do Veljovića. Umjesto toga, uklanjaju se dokazi, utiče se na moguće svjedoke. Akcija zato nije dala nikakve rezultate”, kažu rožajski policajci.

Vrag je odnio šalu. Priča o prekograničnom švercu u Rožajama umjesto policijskog i kriminalnog raspleta doista je dobila ovih dana težak i ozbiljan građanski zaplet. Otpušteni granični policajac Enver Dacić je poslije višemjesečnih nerasvijetljenih prijetnji ispisao djecu iz škole. Kaže da ne može više da izdrži pritisak i da strahuje za porodicu, od kada je progovorio o prekograničnom švercu i fabrici duvana u Mojkovcu.

„Znam da su u zgradi škole sigurni. Ali šta na putu od kuće do škole, i nazad”, pita Dacić.

Upravo je jedan od njegova dva sina, koji idu u prvi i drugi razred osnovne škole, ispričao da su ga nedavno nepoznati ljudi fotografisali u dvorištu i da su mu rekli da će mu donijeti kalendar. Slučajnost ili ne, dovoljno da dijete, koje svakodnevno sluša o takvim stvarima u kući, to doživi sa strahom.

Enver je podsjetio da mu je samo u posljednjih desetak dana dva puta prijećeno, putim SMS poruka i javno, naočigled više desetina građana ispred Osnovnog suda u Beranama.

„U posljednjih nekoliko mjeseci moja porodica i ja smo više puta dobijali teške prijetnje, ali počinioci ni do danas nijesu otkriveni. Odgovornost za to treba da snosi direktor policije Veselin Veljović. Čim otkriju jednog počinioca prijetnji, ja vraćam djecu u školu”, jasan je Dacić.

Priča je između dva broja Monitora dobila na dramatičnosti kada su on i njegove kolege Mithat Nurković, Nedžad Kuč i Hamdo Murić, riješili da se naoružaju. Oni su filijali Ministarstva unutrašnjih poslova u ovom gradu podnijeli zahtjev za nošenje oružja na javnom mjestu. Bivši policajci su se pozvali na članove 17, 18. i 27. Zakona o oružju, koji ostavlja mogućnost da se osobama kojima je ugrožen život može izdati dozvola za nošenje oružja na javnom mjestu.

„Mi mislimo da su nama životi ugroženi, jer ni poslije četiri mjeseca od kada smo počeli da dobijamo prijetnje zbog toga što smo progovorili o prekograničnom švercu, telefonskih poziva i presretanja na ulici, Uprava policije još nije otkrila ništa, a istovremeno nam nije dala nikavo obezbjeđenje”, rekao je Nurković.

On dodaje kako ne može da vjeruje da nije moguće otkriti ni jedan telefonski poziv sa nezaštićenih brojeva.

„Takvih poziva je bilo skoro svakodnevno i svi smo ih dobijali. Envera i Mene su nepoznate osobe presrele na ulici. Sve je to uredno prijavljeno policiji i ništa nije otkriveno. To što se dogodilo u Beranama, kada je lice za Interpolove potjernice pokušalo da izazove incident, bilo je samo vrhunac svega toga što nam se mjesecima dešava”, objasnio je Nurković.

Bivši policajci tvrde da su iz MUP-a dobili pozitivan usmeni odgovor na zahtjev za nošenje oružja. Shvatili su to kao dobar znak. Iako je jasno da bi se moglo raditi i o političkom nadgornjavanju između Ministarstva unutrašnjih poslova koje je pod kontrolom socijaldemokrata i depeesovske Uprave policije.

Da je priča o prekokraničnom švercu prema Kosovu opasna, bilo je očigledno još kada je o tome u oktobru prošle godine za naš nedjeljnik progovorio bivši načelnik rožajske policije Šemso Dedeić. On je tvrdio da organizovani šverc duvana nikada nije prestao i upozorio da je lakše zaustavljati šlepere na Ribarevinama nego se tjerati sa kuririma po planinama oko Rožaja.

Nekako u to vrijeme bez posla su ostali granični policajci iz Rožaja, koji nijesu prihvatili odgovor Uprave policije da se radi o sistematizaciji, jer smatraju da „sistematizacija ne bi smjela da obuhvati policajce sa najboljim rezultatima u suzbijanju prekograničnog šverca”. Onda su odlučili da javno progovore o onome o čemu su redovno informisali svoje pretpostavljene i o čemu se pričalo samo unutar službe. Ponudili su fotodokumentaciju i video zapise.

„Posljednje fotografije dostavili su nam naše aktivne kolege. Rekli su nam, bolje da ih damo vama i da dođu do javnosti, nego da završe u smeću kao hiljadu fotografija koje smo dostavljali policijskim starješinama”, pričaju otpušteni granični policajci.

Na jednoj od fotografija napravljenih ovih dana su cigarete u magacinu jedne fabrike u Rožajama. Hiljade paketa.

„Slučaj je prijavljen, pa su cigare preko noći prebačene u seoske magacine oko grada. Te magacine obezbjeđuju naoružani ljudi, koji nijesu iz Rožaja”, kažu policajci.

Član Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević otvoreno tvrdi da dešavanja na sjeveru ukazuju na spregu policijskih i švercersko-kriminalnih struktura, i da su oni povezani sa kosovskom mafijom koju predvodi kriminalni klan porodice Keljmendi. On pita zašto država ne reaguje kako bi razbila kriminalno-policijsku spregu na sjeveru Crne Gore.

Medojević je informisao ambasada SAD, Britanije i Njemačke, kao i Evropsku komisiju o pritiscima i prijetnjama kojima su izloženi bivši policajci iz Rožaja, i pozvao Vladu i tužilaštvo da nešto urade da ih zaštite, jer su oni svjedoci kriminala. Otpuštene policajce su u srijedu primili u kabinetu premijera Igora Lukšića. Vidjećemo rezultate.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo