Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kriminal pod visokom zaštitom

Objavljeno prije

na

Otpušteni granični policajci iz Rožaja tvrde da je ono što su do sada ispričali o prekograničnom švercu bilo samo „površinski”, i najavili da će ubrzo početi da imenima prozivaju starješine iz Ispostave granične policije Berane i Ekspoziture granične policije Rožaje, „koji su svojim činjenjem ili nečinjenjem doprinijeli haosu na granici”. „Javno ćemo saopštiti ko je od nas i kada uhvatio brata visokog opštinskog funkcionera iz Rožaja kako švercuje cigare u Kaluđerskom Lazu, i ko je sve to zataškao”, kažu otpušteni policajci.

Oni tvrde da će saopštiti i imena starješina koji su ih sklanjali i naređivali im da mjesecima čuvaju bezvrijedne stolove i stolice, dok se na drugoj strani nesmetano odvijao šverc.

„Saopštićemo i ime starješine kojem je jedan od nas, zajedno sa jednim još aktivnim graničnim policajcem iz Bogaja, prijavio i dostavio službenu zabilješku da nas je to veče pozvao takozvani sektoraš da nam navodno kod njega kontrola potpiše patrolni list. Kada smo pozvali starješinu da dođe, on je rekao da nema pojma o čemu se radi. Tada smo shvatili da smo ustvari sklonjeni da bi prošla dva džipa puna kafe”, pričaju rožajski policajci.

Oni najavljuju da će saopštiti i ime starješine iz Ekspoziture granične policije koji je pravio raspored službenika koji su radili na graničnom prelazu Kula u vrijeme kada je vršen fiktivni izvoz nafte u kojem je država oštećena za preko dvadeset miliona eura.

„Ovo je samo dio onoga što ćemo javnosti imati da pričamo, s konkretnim imenima ljudi koji su umiješani u prekogranični šverc”, kažu policajci.

Jedan od otpuštenih policajaca Hamdo Murić tvrdi da je spreman da svjedoči i kaže tačno šta se radilo, kako i ko je radio na graničnom prelazu Kula, i među carinicima i među policajcima. Murić kaže da je pozivan od specijalnog tužioca da svjedoči o švercu cigareta, u koji nije bio dovoljno upućen, dok nikada nije pozvan da svjedoči o švercu nafte o kojem tvrdi da sve zna.

„Kada sam o tome javno progovorio, pozvao me je telefonom starješina i tražio da ne pričam dok se ne reizabere Veselin Veljović”, kaže Murić.

Rožajski policajci smatraju da Uprava policije svojim nečinjenjem jasno podržava šverc narkotika, oružja, ljekova, kafe i cigara. Oni tvrde da se svaka prijava opstruira, da se ništa ne preduzima kako bi se raskrinkala banda i prekinuo švercerski lanac.

„Kada bi se istraga oko šverca nafte preko Kule sprovela kako treba, došlo bi se do Veljovića. Umjesto toga, uklanjaju se dokazi, utiče se na moguće svjedoke. Akcija zato nije dala nikakve rezultate”, kažu rožajski policajci.

Vrag je odnio šalu. Priča o prekograničnom švercu u Rožajama umjesto policijskog i kriminalnog raspleta doista je dobila ovih dana težak i ozbiljan građanski zaplet. Otpušteni granični policajac Enver Dacić je poslije višemjesečnih nerasvijetljenih prijetnji ispisao djecu iz škole. Kaže da ne može više da izdrži pritisak i da strahuje za porodicu, od kada je progovorio o prekograničnom švercu i fabrici duvana u Mojkovcu.

„Znam da su u zgradi škole sigurni. Ali šta na putu od kuće do škole, i nazad”, pita Dacić.

Upravo je jedan od njegova dva sina, koji idu u prvi i drugi razred osnovne škole, ispričao da su ga nedavno nepoznati ljudi fotografisali u dvorištu i da su mu rekli da će mu donijeti kalendar. Slučajnost ili ne, dovoljno da dijete, koje svakodnevno sluša o takvim stvarima u kući, to doživi sa strahom.

Enver je podsjetio da mu je samo u posljednjih desetak dana dva puta prijećeno, putim SMS poruka i javno, naočigled više desetina građana ispred Osnovnog suda u Beranama.

„U posljednjih nekoliko mjeseci moja porodica i ja smo više puta dobijali teške prijetnje, ali počinioci ni do danas nijesu otkriveni. Odgovornost za to treba da snosi direktor policije Veselin Veljović. Čim otkriju jednog počinioca prijetnji, ja vraćam djecu u školu”, jasan je Dacić.

Priča je između dva broja Monitora dobila na dramatičnosti kada su on i njegove kolege Mithat Nurković, Nedžad Kuč i Hamdo Murić, riješili da se naoružaju. Oni su filijali Ministarstva unutrašnjih poslova u ovom gradu podnijeli zahtjev za nošenje oružja na javnom mjestu. Bivši policajci su se pozvali na članove 17, 18. i 27. Zakona o oružju, koji ostavlja mogućnost da se osobama kojima je ugrožen život može izdati dozvola za nošenje oružja na javnom mjestu.

„Mi mislimo da su nama životi ugroženi, jer ni poslije četiri mjeseca od kada smo počeli da dobijamo prijetnje zbog toga što smo progovorili o prekograničnom švercu, telefonskih poziva i presretanja na ulici, Uprava policije još nije otkrila ništa, a istovremeno nam nije dala nikavo obezbjeđenje”, rekao je Nurković.

On dodaje kako ne može da vjeruje da nije moguće otkriti ni jedan telefonski poziv sa nezaštićenih brojeva.

„Takvih poziva je bilo skoro svakodnevno i svi smo ih dobijali. Envera i Mene su nepoznate osobe presrele na ulici. Sve je to uredno prijavljeno policiji i ništa nije otkriveno. To što se dogodilo u Beranama, kada je lice za Interpolove potjernice pokušalo da izazove incident, bilo je samo vrhunac svega toga što nam se mjesecima dešava”, objasnio je Nurković.

Bivši policajci tvrde da su iz MUP-a dobili pozitivan usmeni odgovor na zahtjev za nošenje oružja. Shvatili su to kao dobar znak. Iako je jasno da bi se moglo raditi i o političkom nadgornjavanju između Ministarstva unutrašnjih poslova koje je pod kontrolom socijaldemokrata i depeesovske Uprave policije.

Da je priča o prekokraničnom švercu prema Kosovu opasna, bilo je očigledno još kada je o tome u oktobru prošle godine za naš nedjeljnik progovorio bivši načelnik rožajske policije Šemso Dedeić. On je tvrdio da organizovani šverc duvana nikada nije prestao i upozorio da je lakše zaustavljati šlepere na Ribarevinama nego se tjerati sa kuririma po planinama oko Rožaja.

Nekako u to vrijeme bez posla su ostali granični policajci iz Rožaja, koji nijesu prihvatili odgovor Uprave policije da se radi o sistematizaciji, jer smatraju da „sistematizacija ne bi smjela da obuhvati policajce sa najboljim rezultatima u suzbijanju prekograničnog šverca”. Onda su odlučili da javno progovore o onome o čemu su redovno informisali svoje pretpostavljene i o čemu se pričalo samo unutar službe. Ponudili su fotodokumentaciju i video zapise.

„Posljednje fotografije dostavili su nam naše aktivne kolege. Rekli su nam, bolje da ih damo vama i da dođu do javnosti, nego da završe u smeću kao hiljadu fotografija koje smo dostavljali policijskim starješinama”, pričaju otpušteni granični policajci.

Na jednoj od fotografija napravljenih ovih dana su cigarete u magacinu jedne fabrike u Rožajama. Hiljade paketa.

„Slučaj je prijavljen, pa su cigare preko noći prebačene u seoske magacine oko grada. Te magacine obezbjeđuju naoružani ljudi, koji nijesu iz Rožaja”, kažu policajci.

Član Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević otvoreno tvrdi da dešavanja na sjeveru ukazuju na spregu policijskih i švercersko-kriminalnih struktura, i da su oni povezani sa kosovskom mafijom koju predvodi kriminalni klan porodice Keljmendi. On pita zašto država ne reaguje kako bi razbila kriminalno-policijsku spregu na sjeveru Crne Gore.

Medojević je informisao ambasada SAD, Britanije i Njemačke, kao i Evropsku komisiju o pritiscima i prijetnjama kojima su izloženi bivši policajci iz Rožaja, i pozvao Vladu i tužilaštvo da nešto urade da ih zaštite, jer su oni svjedoci kriminala. Otpuštene policajce su u srijedu primili u kabinetu premijera Igora Lukšića. Vidjećemo rezultate.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo