Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pod lupom stranaca

Objavljeno prije

na

Dobro obaviješteni izvor iz policije izjavio je za Monitor da je sve što su posljednjih mjeseci u javnost iznijeli otpušteni granični policajci iz Rožaja istinito, i da predstavlja samo djelić onoga čime raspolažu i mnoge obavještajne agencije koje djeluju u ovom regionu, kada je u pitanju prekogranični šverc. „Oni to znaju iz iskustva. Gledali na terenu šta se radi. Svi ti podaci odavno su poznati najjačim obavještajnim agencijama, kao što su engleska MI6, njemačka BND, američka CIA, pa i srbijanska BIA”, rekao je taj izvor.

Tako na primjer, Englezi odavno znaju ko i sa crnogorske i sa kosovske strane predvodi kriminalne grupe.

„Stranim službama je poznato da je jedan od vođa kriminalne grupe na Kosovu prije nekoliko godina držao magacin kod Peći. Kasnije je to skladište pretvoreno u firmu za prevoz robe. To je danas fabrika. Obavještajne službe raspolažu i fotografijama napravljenim u krugu te firme na kojim se vidi pretovar cigareta”, kaže ovaj čovjek.

Na pitanje sa kim kosovska grupa sarađuje u Crnoj Gori, on kratko kaže da je to prije svega rožajski kriminalni klan.

„Kriminalne grupe imaju političku podršku i na Kosovu i u Crnoj Gori”, kaže naš izvor, i precizira da su i u to upućene strane tajne obavještajne službe.

Glavni švercerski putni pravci, prema njegovim riječima, idu preko sela Bandžov, kod Rožaja, zatim preko Hajle, i preko Čakora.

„Svi ti putevi uglavnom vode do sela Hadžovići u Rugovskoj klisuri. Prema podacima srbijanske agencije BIA još jedno značajno selo na Kosovu, na švercerskoj trasi, je Zaotiće kod Peći. I tu se nalazio jedan veliki magacin”, kaže on.

Na jednoj od fotografija u koje je potpisani imao uvid može se vidjeti kako njemačka vojska na Kosovu plijeni heroin. Obavještajne agencije raspolažu i fotografijama slobodne prodaje cigareta iz Crne Gore na ulicama kosovskih gradova, i mnogo čega drugog.

„Zna se čak i za veze kriminalaca i političara u vrhovima vlasti. To su jake sprege. Postoji tu mnogo dokaza, presretnutih razgovora. Izaći će jednom sve na vidjelo. U ovom trenutku je o tome opasno pričati. Vidite da naša policija ne otkriva ko prijeti i šalje poruke bivšim policajcima iz Rožaja”, kaže ovaj dobro obaviješten izvor.

Doista, kada je izgledalo da bi sve moglo krenuti u pravcu raspleta za otpuštene granične policajce iz Rožaja, nakon što su primljeni u kabinetu premijera Lukšića i jedan od njih, Enver Dacić, odlučio da vrati djecu koju je prije toga zbog prijetnji ispisao iz škole, došlo je ponovo do neočekivanog novog zapleta. Dacić je krajem prošle sedmice, poslije jednog telefonskog razgovora, hitno sa porodicom, suprugom i djecom, napustio Crnu Goru. Njegovi roditelji tvrde – iz bezbjednosnih razloga.

Otpušteni granični policajci iz Rožaja u proteklih nekoliko mjeseci iznijeli su javno veliki broj podataka i za širu javnost malo poznatih informacija o prekograničnom švercu, posebno prema Kosovu. Oni su započeli priču o mojkovačkoj fabrici duvana, otkrili su da se šverc cigareta obavlja tri puta nedjeljno, da nema pravila kojim danima se to radi. Od njih smo saznali za postojanje mnogobrojnih tajnih magacina švercovane robe, čak i u nekim fabrikama u Rožajama, i oko grada. Neke od tih magacina, prema njihovim riječima, obezbjeđuju naoružani ljudi, koji nijesu iz Rožaja.

Otpušteni granični policajci su pričali o šleperima punim kafe i hiljadama paketa cigareta na konjima, koje su zaustavljali, pa potom po naređenju starješina morali da puste. Saznali smo i da se čitavo stočarsko naselje na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh koristi kao magacin. Da kao magacin služi i jedna vikendica odmah pored magistralnog puta Rožaje – Peć, preko Kule, na crnogorskoj teritoriji, koja je prvobitno bila vlasništvo izvjesnog Podgoričanina zvanog Jole.

Oni su ispričali i kako im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i kako su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao. Ispričali su i o mnogim prijavljenim slučajevima šverca i osobama uhvaćenim u švercu, kao na primjer o jednom bračnom paru sa Kosova koji je donosio drogu do starog spomenika na planini Hajli, i o tome ko je preuzimao sa crnogorske strane, ali da uprkos tome ništa nije preduzimano.

Bivši policajci su ukazali i na načine prikrivanja i uništavanja podataka. Uprkos prijetnjama koje su dobijali telefonom i, kako tvrde, direktnim presretanjem na ulici, upozorili su na kraju da će početi da prozivaju imenima i švercere i policijske starješine koje pomažu prekogranični šverc.

Za prosječno informisanog stanovnika grada na Ibru, ono što su ispričali bivši granični policajci, nije bilo sasvim nepoznato. Neki od njih, ne želeći iz predostrožnosti da im se pominje ime, kažu kako se u ovom malenom gradu sve zna.

„Čitavo Rožaje zna ko švercuje, i gdje se sastaju šverceri, u kojim kafanama. Vide ih ljudi. Vide i kada se pretovara i gdje se pretovara. Svi vide i svi ćute. Ne znam dokle će to tako”, kaže jedan Rožajac.

Jedan od otpuštenih graničnih policajaca Mithat Nurković podsjeća kako je zajedno sa svojim kolegama, prilikom prijema u kabinetu premijera, predao nove dokaze o švercu koji do sada nijesu bili dostupni javnosti. On za Monitor kaže da se uglavnom radi o fotografijama, ali i „dijelu pisanih tragova”. Ne želi da priča o kakvim se pisanim tragovima radi.

„Ne bi bilo pametno da otkrivamo kakvi su to pisani tragovi, da ih ne bi uništavali, kao što su to do sada radili. Zbog toga, između ostalog, dosadašnje istrage tapkaju u mjestu”, smatra Mithat Nurković.

On kaže da i dalje stoji iza svega što je sa kolegama pričao o švercu i dodaje da ta priča nije završena. „Nijesmo mi ispričali sve što smo imali da kažemo. Ima tu još mnogo podataka, ali mislim i da je ovo što smo do sada saopštili bilo dovoljno za efikasniju akciju. Ovako mi pričamo i stvaramo sebi neprijatelje u gradu a Uprava policije ništa ne čini da se šverc zaustavi i da nas zaštiti”.

Ovaj bivši policajac kaže kako očekuje da se makar rasvijetle prijetnje, i poručuje da je spreman da istraje.

„Što se mene tiče, ja lično preuzimam na sebe sve što je rečeno o švercu i nije me strah. Neću ustuknuti pred kriminalcima. Niti imam gdje da bježim, niti mi je namjera da to radim”, kaže Nurković.

Priča o prekograničnom švercu na sjeveru Crne Gore još nije počela da se raspliće. Budući da o kriminalnim poslovima i akterima stranci mnogo više znaju no što javno govore, očekuje se sve veći pritisak na crnogorsku vlast da konačno krene u obračun sa hobotnicom.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo