Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pod lupom stranaca

Objavljeno prije

na

Dobro obaviješteni izvor iz policije izjavio je za Monitor da je sve što su posljednjih mjeseci u javnost iznijeli otpušteni granični policajci iz Rožaja istinito, i da predstavlja samo djelić onoga čime raspolažu i mnoge obavještajne agencije koje djeluju u ovom regionu, kada je u pitanju prekogranični šverc. „Oni to znaju iz iskustva. Gledali na terenu šta se radi. Svi ti podaci odavno su poznati najjačim obavještajnim agencijama, kao što su engleska MI6, njemačka BND, američka CIA, pa i srbijanska BIA”, rekao je taj izvor.

Tako na primjer, Englezi odavno znaju ko i sa crnogorske i sa kosovske strane predvodi kriminalne grupe.

„Stranim službama je poznato da je jedan od vođa kriminalne grupe na Kosovu prije nekoliko godina držao magacin kod Peći. Kasnije je to skladište pretvoreno u firmu za prevoz robe. To je danas fabrika. Obavještajne službe raspolažu i fotografijama napravljenim u krugu te firme na kojim se vidi pretovar cigareta”, kaže ovaj čovjek.

Na pitanje sa kim kosovska grupa sarađuje u Crnoj Gori, on kratko kaže da je to prije svega rožajski kriminalni klan.

„Kriminalne grupe imaju političku podršku i na Kosovu i u Crnoj Gori”, kaže naš izvor, i precizira da su i u to upućene strane tajne obavještajne službe.

Glavni švercerski putni pravci, prema njegovim riječima, idu preko sela Bandžov, kod Rožaja, zatim preko Hajle, i preko Čakora.

„Svi ti putevi uglavnom vode do sela Hadžovići u Rugovskoj klisuri. Prema podacima srbijanske agencije BIA još jedno značajno selo na Kosovu, na švercerskoj trasi, je Zaotiće kod Peći. I tu se nalazio jedan veliki magacin”, kaže on.

Na jednoj od fotografija u koje je potpisani imao uvid može se vidjeti kako njemačka vojska na Kosovu plijeni heroin. Obavještajne agencije raspolažu i fotografijama slobodne prodaje cigareta iz Crne Gore na ulicama kosovskih gradova, i mnogo čega drugog.

„Zna se čak i za veze kriminalaca i političara u vrhovima vlasti. To su jake sprege. Postoji tu mnogo dokaza, presretnutih razgovora. Izaći će jednom sve na vidjelo. U ovom trenutku je o tome opasno pričati. Vidite da naša policija ne otkriva ko prijeti i šalje poruke bivšim policajcima iz Rožaja”, kaže ovaj dobro obaviješten izvor.

Doista, kada je izgledalo da bi sve moglo krenuti u pravcu raspleta za otpuštene granične policajce iz Rožaja, nakon što su primljeni u kabinetu premijera Lukšića i jedan od njih, Enver Dacić, odlučio da vrati djecu koju je prije toga zbog prijetnji ispisao iz škole, došlo je ponovo do neočekivanog novog zapleta. Dacić je krajem prošle sedmice, poslije jednog telefonskog razgovora, hitno sa porodicom, suprugom i djecom, napustio Crnu Goru. Njegovi roditelji tvrde – iz bezbjednosnih razloga.

Otpušteni granični policajci iz Rožaja u proteklih nekoliko mjeseci iznijeli su javno veliki broj podataka i za širu javnost malo poznatih informacija o prekograničnom švercu, posebno prema Kosovu. Oni su započeli priču o mojkovačkoj fabrici duvana, otkrili su da se šverc cigareta obavlja tri puta nedjeljno, da nema pravila kojim danima se to radi. Od njih smo saznali za postojanje mnogobrojnih tajnih magacina švercovane robe, čak i u nekim fabrikama u Rožajama, i oko grada. Neke od tih magacina, prema njihovim riječima, obezbjeđuju naoružani ljudi, koji nijesu iz Rožaja.

Otpušteni granični policajci su pričali o šleperima punim kafe i hiljadama paketa cigareta na konjima, koje su zaustavljali, pa potom po naređenju starješina morali da puste. Saznali smo i da se čitavo stočarsko naselje na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh koristi kao magacin. Da kao magacin služi i jedna vikendica odmah pored magistralnog puta Rožaje – Peć, preko Kule, na crnogorskoj teritoriji, koja je prvobitno bila vlasništvo izvjesnog Podgoričanina zvanog Jole.

Oni su ispričali i kako im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i kako su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao. Ispričali su i o mnogim prijavljenim slučajevima šverca i osobama uhvaćenim u švercu, kao na primjer o jednom bračnom paru sa Kosova koji je donosio drogu do starog spomenika na planini Hajli, i o tome ko je preuzimao sa crnogorske strane, ali da uprkos tome ništa nije preduzimano.

Bivši policajci su ukazali i na načine prikrivanja i uništavanja podataka. Uprkos prijetnjama koje su dobijali telefonom i, kako tvrde, direktnim presretanjem na ulici, upozorili su na kraju da će početi da prozivaju imenima i švercere i policijske starješine koje pomažu prekogranični šverc.

Za prosječno informisanog stanovnika grada na Ibru, ono što su ispričali bivši granični policajci, nije bilo sasvim nepoznato. Neki od njih, ne želeći iz predostrožnosti da im se pominje ime, kažu kako se u ovom malenom gradu sve zna.

„Čitavo Rožaje zna ko švercuje, i gdje se sastaju šverceri, u kojim kafanama. Vide ih ljudi. Vide i kada se pretovara i gdje se pretovara. Svi vide i svi ćute. Ne znam dokle će to tako”, kaže jedan Rožajac.

Jedan od otpuštenih graničnih policajaca Mithat Nurković podsjeća kako je zajedno sa svojim kolegama, prilikom prijema u kabinetu premijera, predao nove dokaze o švercu koji do sada nijesu bili dostupni javnosti. On za Monitor kaže da se uglavnom radi o fotografijama, ali i „dijelu pisanih tragova”. Ne želi da priča o kakvim se pisanim tragovima radi.

„Ne bi bilo pametno da otkrivamo kakvi su to pisani tragovi, da ih ne bi uništavali, kao što su to do sada radili. Zbog toga, između ostalog, dosadašnje istrage tapkaju u mjestu”, smatra Mithat Nurković.

On kaže da i dalje stoji iza svega što je sa kolegama pričao o švercu i dodaje da ta priča nije završena. „Nijesmo mi ispričali sve što smo imali da kažemo. Ima tu još mnogo podataka, ali mislim i da je ovo što smo do sada saopštili bilo dovoljno za efikasniju akciju. Ovako mi pričamo i stvaramo sebi neprijatelje u gradu a Uprava policije ništa ne čini da se šverc zaustavi i da nas zaštiti”.

Ovaj bivši policajac kaže kako očekuje da se makar rasvijetle prijetnje, i poručuje da je spreman da istraje.

„Što se mene tiče, ja lično preuzimam na sebe sve što je rečeno o švercu i nije me strah. Neću ustuknuti pred kriminalcima. Niti imam gdje da bježim, niti mi je namjera da to radim”, kaže Nurković.

Priča o prekograničnom švercu na sjeveru Crne Gore još nije počela da se raspliće. Budući da o kriminalnim poslovima i akterima stranci mnogo više znaju no što javno govore, očekuje se sve veći pritisak na crnogorsku vlast da konačno krene u obračun sa hobotnicom.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo