Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Opština dužna 60 miliona

Objavljeno prije

na

Četiri mjeseca nakon što su po nalogu Vrhovnog državnog tužilaštva uhapšeni predsjednik Rajko Kuljača i potpredsjednik Dragan Marović, optuženi za zloupotrebu službenog položaja u slučaju Zavala, odbornici SO Budva izabrali su novog predsjednika Opštine Budva. U fotelju Rajka Kuljače koji je iz pritvora u Spužu podnio ostavku, ustoličen je Lazar Rađenović, dosadašnji potpredsjednik Opštine, najbliži saradnik optuženih Kuljače i Marovića.

Kao jedini predloženi kandidat od strane opštinskog odbora DPS-a, Rađenović je izabran većinom glasova te partije na mandat od dvije godine, koliko je preostalo do kraja mandata koalicije DPSDP koja vrši vlast u Budvi.

Protiv izbora Lazara Rađenovića za predsjednika Opštine izjasnili su se odbornici svih opozicionih stranaka koji su zahtijevali od premijera Igora Lukšića, uvođenje prinudne uprave u Budvi i raspisivanje lokalnih izbora. Opštinski odbor SNP-a zatražio je od nadležnog ministarstva da u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi raspusti Skupštinu Budve i formira Odbora povjerenika koji bi vršio tu funkciju do izbora novog saziva budvanskog parlamenta.

Opozicija je iznijela teške optužbe na račun minulog rada lokalne uprave koja je od izbora 2005. dovela turističku prijestonicu u dužničku krizu u kojoj, pored velikog broja afera, stotine zaposlenih duže od pola godine ne primaju plate.

KONTINUITET: U inauguralnom govoru Rađenović je obećao kontinuitet, načina vladanja ekipe koja je „dobila mandat”. Iznio je niz pohvala i zahvala na rad i ostvarene uspjehe uhapšenih Kuljače, Marovića i Đorđija Pinjatića. Ipak priznao da se Budva nalazi u teškoj dužničkoj krizi, „da se mora podvući crta” jer se bankama duguje 60 miliona eura! Od tog iznosa, oko 12 miliona eura odnosi se na kredite koje su podizali povlašćeni partneri Opštine na račun „kapitalnih” investicija, za koje su odobravane garancije Opštine bez saglasnosti lokalnog parlamenta. Mnoge od tih investicija su pod istragom tužilaštva.

Rađenović je predstavljen kao osoba koja će u najkraćem roku podići Budvu iz potpunog kolapsa u koji je, uz njegovu pomoć dospjela.

Kao da je u proteklih pet godina bio spriječen da svoje vanredne sposobnosti primijeni na istaknutoj poziciji drugog čovjeka grada.

Bio je član najužeg rukovodećeg tima Rajka Kuljače, pa je bilo za očekivati da podijeli sudbinu ostale trojice iz četvoročlane ekipe koja je dovela Budvu u najgoru situaciju u njenoj dugoj istoriji i potraži neko drugo radno mjesto.

Zajedno sa partnerima, Kuljačom, Marovićem i Aleksandrom Tičićem, pokrivao je u proteklom periodu niz značajnih funkcija na kojima je njegova „stručnost i spremnost na saradnju” došla do izražaja. Istakao se u podršci „krupnom kapitalu”, promociji poduhvata investitora sa raznih of šor meridijana, čiji su se projekti uglavnom oslanjali na besplatno ustupljenu opštinsku zemlju na atraktivnim lokacijama budvanske rivijere.Uža specijalnost Rađenovića bila je osnivanje takozvanih Joint venture kompanija između Opštine i anonimnih inostranih (domaćih) firmi o zajedničkom ulaganju u gradnju turističko-stambenih kompleksa diljem obale Budve i Paštrovića.

Od kvarteta na vlasti u Budvi samo je Rađenović i dalje na kormilu grada.

Kuljača i Marović se nalaze u pritvoru, Tičić je prošlog ljeta bez znanja partijskih drugova i saradnika napustio Budvu i našao novo zaposlenje u Vladi, najprije u kabinetu Đukanovića, kasnije i Lukšića.

DINASTIČKE SMJENE: Izborom Rađenovića za prvog čovjeka Budve došlo je do dinastičke promjene na tronu turističke opštine, zarobljene u mreži interesa dvije najmoćnije i najbogatije porodice, Marović i Rađenović.

Otac Lazara Rađenovića, Ljubo Rađenović decenijama je jedan od najuticajnijih Budvana. Od dalekih 80-ih obavlja niz značajnih funkcija, od predsjednika Izvršnog odbora grada, predsjednika Opštine Budva do dugogodišnjeg direktora najveće hotelske grupe Budvanska rivijera, gdje i danas obavlja funkciju zamjenika direktora.

Rodonačelnici dviju budvanskih dinastija prigrabljenu moć prenose na nasljednike. Članovi porodice Rađenović drže, prema dostupnim informacijama, najmanje po dvije važne funkcije u gradskoj upravi, društvenim preduzećima, sportskim društvima i institucijama kulture.

Pored direktorske funkcije u HG Budvanska rivijera, stariji Rađenović imenovan je za predsjednika Upravnog odbora JP Komunalno-stambenog preduzeća.

Sa mjesta potpredsjednika Opštine, Lazar Rađenović vršio je funkciju direktora kompanije Budva Holding, kojoj je na upravu povjereno oko 3,5 miliona kvadrata opštinske zemlje.

Njegov brat Ilija Rađenović, sportski je direktor FK Mogren i poslovni partner u očevoj hotelskoj kući Budvanska rivijera, sa firmom Frutko koja trguje voćem i povrćem.

Sestra novog predsjednika, Jelena Rađenović još je uspješnija. Direktorica je Turističke organizacije Budve, predsjednica je Savjeta Grad teatar, član je UO Dječjeg vrtića, i do nedavno član Savjeta TV Budva.

Dobro su pozicionirani i članovi familije Marović.

Potpredsjednik DPS, Svetozar Marović imenovan je, nakon kraće pauze, za člana Odbora direktora u Budvanskoj rivijeri. Očekuje se da mjesto potpredsjednika Opštine umjesto brata Dragana Marovića, zauzme njegova ćerka, Milena Marović. Ako i ne postane član Rađenovićevog užeg kabineta, mlada Milena imaće dovoljno posla na tri važne pozicije koje trenutno zauzima.

Ona je direktorica Agencije za planiranje Budve, glavna je menadžerka grada i predsjednica je Odbora direktora budvanske Akademije znanja. Spojila je tri posve raznorodne ali zahtjevne funkcije koje omogućavaju uticaj familije u oblasti plasmana ključnih investicija i prostornog planiranja turističke metropole.

Uticaj i moć dviju familija prenosi se preko rodbinskih i kumovskih veza i na druge važne pozicije u Budvi koja je postala njihov privatni posjed.

Tako je predsjednik Skupštine Krsto Ljubanović u tijesnoj porodičnoj vezi sa predsjednikom Opštine Lazarom Rađenovićem, za čiji je izbor izgarao tokom skupštinske rasprave.

Da li će dolazak Rađenovića na mjesto Kuljače oslabiti direktan uticaj Sveta Marovića na donošenje ključnih odluka u Budvi tek će se vidjeti. Rajko Kuljača nije tajio da je prilikom donošenja važnih odluka konsultovao Marovića i koristio njegova iskustva i veliki uticaj u širem političkom i društvenom kontekstu.

Protiv novog predsjednika Opštine Budva Vrhovnom državnom tužilaštvu podnijete su dvije krivične prijave od strane NVO MANS.

Rađenović se, zajedno sa Rajkom Kuljačom sumnjiči za neovlašćeno izdavanje građevinskih dozvola. Dok se druga prijava odnosi na poslovanje firme Budva Holding preko koje je Opština formirala zajedničku kompaniju sa podgoričkom firmom DC Invest, za gradnju turističkog kompleksa na rtu Galije kod Svetog Stefana u koju je Opština ušla sa parcelom površine 67.000 m2, a partner sa kapitalom od jedan euro?

Krivičnom prijavom obuhvaćen je i Boro Lazović, predsjednik Upravnog odbora Budva Holdinga.

Rađenović je posredno umiješan i u aferu Zavala. Pod lupom VDT našao se projekat osnivanja zajedničke firme Budva Holdinga i Zavala investa, kojoj je dodijeljena opštinska parcela na Zavali za potrebe gradnje nesuđenog hotela Jedro.

Dokle je u ovim slučajevima stigla istraga državnih organa nije poznato. Ove činjenice međutim nisu omele odbornike SO Budva da izglasaju Lazara Rađenovića za novog-starog predsjednika posrnulog grada.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo