Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Diplomirano roblje

Objavljeno prije

na

Bijući boj sa svjetskom ekonomskom krizom, krajem 2009., vlada se odlučila na bolan potez – ukidanje novca za pripravničke plate. Neki su tvrdili da je pametnije troškove kresati na nekom drugom mjestu, no bili su to pojedinci bez osjećaja za duševne bolove koje proizvodi manjak službenih putovanja, na primjer. Tada potpredsjednik Vlade i ministar finansija, dr Igor Lukšić objašnjavao je da vlada, zapravo, ne ukida plaćanje pripravnika nego ,,omogućava mladim ljudima da, uz njihovu saglasnost, ukoliko institucija u kojoj žele da odrade pripravnički staž, nema finansijskih sredstva, to mogu uraditi bez nadoknade”. Fino od Vlade.

Stvar se lagano razvija. Sad je stigla vijest da je u pripremi novi koncept koji svim osobama sa visokim obrazovanjem treba da omogući da odrade pripravnički staž. Koncept će, kažu, biti gotov do iduće godine, neizvjesna je opet sitnica – hoće li pripravnici biti plaćeni. ,,S obzirom na to da obavljanje pripravničkog staža zahtijeva izdvajanje značajnih finansijskih sredstava iz budžeta, u ovom trenutku se razmatra uvođenje elementa volonterizma u odrađivanje pripravničkog staža”, objašnjeno je.

Iskustva sa ,,elementom volonterizma” su već tu. Volontiranje je, u našem slučaju, najelegantniji način da državne službe dođu do mladih pravnika, ekonomista i drugih koji će uspješno obavljati složene poslove fotokopiranja, raznošenja spisa i donošenja bureka. Sve u nadi da se to jednoga dana pretvoriti u prvi korak ka poslu.

Zloupotrebe volonterizma, zasad, koliko se zna, najviše je tamo gdje bi se zakoni trebali čuvati – u sudovima. Samo u Osnovnom sudu u Podgorici ima oko 35 volontera koji čekaju na red da jednoga dana postanu pripravnici. Manje volontera, ali sličan sistem primjenjuje većina sudova u Crnoj Gori.

,,Imamo sistem gori od robovlasničkog. U starom Rimu su robovima morali da obezbijede hranu i smještaj, a studenti koji su sa visokim prosjekom završili pravo su širom Crne Gore osuđeni na prinudni rad – volontiranje – kako bi, možda, jednoga dana bili primljeni na posao”, objašnjava za Monitor jedan od prinudnih volontera. Naravno da želi da ostane anoniman.

Do statusa volontera dolazi se relativno lako. Napiše se molba predsjedniku suda koja najčešće bude prihvaćena. Upućeni kažu da je sistem razrađen zbog onih koji su po sudovima imali veze, ali ne dovoljno jake da odmah dobiju posao, pa im je preporučivano da ,,eto, malo budu tu”. Poslije se pretvorilo u pravilo. Nije zgorega imati mlade obrazovane ljude koji se mogu iskoristiti za svakojake potrčice i, što je mnogo važnije, držati pod kontrolom. Onoga ko je prinuđen da volontira, ne bi li postao pripravnik, izvjesno nećete vidjeti ni na kakvom protestu, njegov, a vjerovatno i glasovi njegove familije postaju – sigurni.

Već na prvom koraku, budući čuvari zakona nauče kako se zakon lako i nekažnjeno može kršiti. Prema Zakonu o volonterskom radu, on može trajati do šest sati dnevno i ne duže od 25 sati nedjeljno. Volonteri po sudovima u Crnoj Gori rade puno radno vrijeme, 40 sati sedmično. Dolaze u osam, odlaze u četiri, kao svaki pravi činovnik. Da ne bude zabune ,,upisuju” se na ulasku i izlasku sa posla.

Njihov status ozvaničen je rješenjem iako zakon predviđa da se ,,pružanje volonterske usluge vrši na osnovu ugovora o volonterskom radu”. Ne zna se da neko od volontera ima potvrdu da je, u skladu sa zakonom, prijavljen na osiguranje za slučaj povrede profesionalnog oboljenja za vrijeme volonterskog rada. Zato što toga nema, kad bi se, kojim slučajem pojavila inspekcija, mogla bi da sve volontere da pošalje kući. Normalno da se neće pojaviti.

,,Zemlje koje donose zakone da bi ih poštovale, a ne kršile, ovakav vid volontiranja svrstale bi u izrabljivanje. U praksi naših sudova nepoštovanje zakona dostiglo je nivo načela”, kažu Monitorovi sagovornici. ,,Volontiranje” njihove djece, roditelje više košta nego studiranje. ,,Na fakultet možeš u farmericama, u sudu moraš biti formalno obučen za šta je potreban dodatni novac”.

Jedina stvarna korist koju svršeni studenti imaju od volontiranja je fakat da im se mjeseci i godine koje provedu u tom statusu računaju u vrijeme nakon kojeg mogu polagati pravosudni ispit. Time, međutim, stvar postaje još luđa – neko može položiti državni i pravosudni ispit i tek onda postati pripravnik. To praktično znači da, nakon dvije godine rada za džabe, treba da prima platu od 200 eura. Ako pripravnički bude plaćen.

,,Prvih mjesec dana svako je u pisarnici, gdje ne radi ništa, kopira dokumenta, nosi i slično. Ni nakon toga ne radi se gotovo ništa u vezi sa profesijom. Slično je i na drugim mjestima gdje se volontira – prevodiš tekstove, izigravaš poštara, šalješ mejlove, tegliš materijale, plaćaš račune i to je to. Sve to ne bi bio problem, kad bi makar nešto naučio, a da ima veze sa poslom za koji si išao u školu, ali, ništa” kažu volonteri.

S vremena na vrijeme, dosad je bilo tri puta godišnje volonteri dobiju šansu da postanu pripravnici. Ako se prima deset pripravnika, pet taj status dobiju preko veze, pet “najstarijih” volontera upišu se u srećnike. Kad hoćeš da odbiješ diplomca sa visokim prosjekom kažeš da tu ima ljudi koji godinama volontiraju, volonteri ionako ćute i trpe. Nije zabilježeno da se neko od volontera žalio što nije prošao na konkursu za pripravnike. Djeca su naučila da se to ovdje ne radi.

,,Želim da Crna Gora bude država koju će voditi mladi i perspektivni ljudi koji će svojim entuzijazmom i idejama oplemeniti svaki segment našeg društva”, otkrio je nedavno premijer Igor Lukšić. Prilika je bila svečana, želja lijepa. I, kao mnoge želje, neostvarena. Podgoričani bi rekli – želja će te bit.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo