Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Diplomirano roblje

Objavljeno prije

na

Bijući boj sa svjetskom ekonomskom krizom, krajem 2009., vlada se odlučila na bolan potez – ukidanje novca za pripravničke plate. Neki su tvrdili da je pametnije troškove kresati na nekom drugom mjestu, no bili su to pojedinci bez osjećaja za duševne bolove koje proizvodi manjak službenih putovanja, na primjer. Tada potpredsjednik Vlade i ministar finansija, dr Igor Lukšić objašnjavao je da vlada, zapravo, ne ukida plaćanje pripravnika nego ,,omogućava mladim ljudima da, uz njihovu saglasnost, ukoliko institucija u kojoj žele da odrade pripravnički staž, nema finansijskih sredstva, to mogu uraditi bez nadoknade”. Fino od Vlade.

Stvar se lagano razvija. Sad je stigla vijest da je u pripremi novi koncept koji svim osobama sa visokim obrazovanjem treba da omogući da odrade pripravnički staž. Koncept će, kažu, biti gotov do iduće godine, neizvjesna je opet sitnica – hoće li pripravnici biti plaćeni. ,,S obzirom na to da obavljanje pripravničkog staža zahtijeva izdvajanje značajnih finansijskih sredstava iz budžeta, u ovom trenutku se razmatra uvođenje elementa volonterizma u odrađivanje pripravničkog staža”, objašnjeno je.

Iskustva sa ,,elementom volonterizma” su već tu. Volontiranje je, u našem slučaju, najelegantniji način da državne službe dođu do mladih pravnika, ekonomista i drugih koji će uspješno obavljati složene poslove fotokopiranja, raznošenja spisa i donošenja bureka. Sve u nadi da se to jednoga dana pretvoriti u prvi korak ka poslu.

Zloupotrebe volonterizma, zasad, koliko se zna, najviše je tamo gdje bi se zakoni trebali čuvati – u sudovima. Samo u Osnovnom sudu u Podgorici ima oko 35 volontera koji čekaju na red da jednoga dana postanu pripravnici. Manje volontera, ali sličan sistem primjenjuje većina sudova u Crnoj Gori.

,,Imamo sistem gori od robovlasničkog. U starom Rimu su robovima morali da obezbijede hranu i smještaj, a studenti koji su sa visokim prosjekom završili pravo su širom Crne Gore osuđeni na prinudni rad – volontiranje – kako bi, možda, jednoga dana bili primljeni na posao”, objašnjava za Monitor jedan od prinudnih volontera. Naravno da želi da ostane anoniman.

Do statusa volontera dolazi se relativno lako. Napiše se molba predsjedniku suda koja najčešće bude prihvaćena. Upućeni kažu da je sistem razrađen zbog onih koji su po sudovima imali veze, ali ne dovoljno jake da odmah dobiju posao, pa im je preporučivano da ,,eto, malo budu tu”. Poslije se pretvorilo u pravilo. Nije zgorega imati mlade obrazovane ljude koji se mogu iskoristiti za svakojake potrčice i, što je mnogo važnije, držati pod kontrolom. Onoga ko je prinuđen da volontira, ne bi li postao pripravnik, izvjesno nećete vidjeti ni na kakvom protestu, njegov, a vjerovatno i glasovi njegove familije postaju – sigurni.

Već na prvom koraku, budući čuvari zakona nauče kako se zakon lako i nekažnjeno može kršiti. Prema Zakonu o volonterskom radu, on može trajati do šest sati dnevno i ne duže od 25 sati nedjeljno. Volonteri po sudovima u Crnoj Gori rade puno radno vrijeme, 40 sati sedmično. Dolaze u osam, odlaze u četiri, kao svaki pravi činovnik. Da ne bude zabune ,,upisuju” se na ulasku i izlasku sa posla.

Njihov status ozvaničen je rješenjem iako zakon predviđa da se ,,pružanje volonterske usluge vrši na osnovu ugovora o volonterskom radu”. Ne zna se da neko od volontera ima potvrdu da je, u skladu sa zakonom, prijavljen na osiguranje za slučaj povrede profesionalnog oboljenja za vrijeme volonterskog rada. Zato što toga nema, kad bi se, kojim slučajem pojavila inspekcija, mogla bi da sve volontere da pošalje kući. Normalno da se neće pojaviti.

,,Zemlje koje donose zakone da bi ih poštovale, a ne kršile, ovakav vid volontiranja svrstale bi u izrabljivanje. U praksi naših sudova nepoštovanje zakona dostiglo je nivo načela”, kažu Monitorovi sagovornici. ,,Volontiranje” njihove djece, roditelje više košta nego studiranje. ,,Na fakultet možeš u farmericama, u sudu moraš biti formalno obučen za šta je potreban dodatni novac”.

Jedina stvarna korist koju svršeni studenti imaju od volontiranja je fakat da im se mjeseci i godine koje provedu u tom statusu računaju u vrijeme nakon kojeg mogu polagati pravosudni ispit. Time, međutim, stvar postaje još luđa – neko može položiti državni i pravosudni ispit i tek onda postati pripravnik. To praktično znači da, nakon dvije godine rada za džabe, treba da prima platu od 200 eura. Ako pripravnički bude plaćen.

,,Prvih mjesec dana svako je u pisarnici, gdje ne radi ništa, kopira dokumenta, nosi i slično. Ni nakon toga ne radi se gotovo ništa u vezi sa profesijom. Slično je i na drugim mjestima gdje se volontira – prevodiš tekstove, izigravaš poštara, šalješ mejlove, tegliš materijale, plaćaš račune i to je to. Sve to ne bi bio problem, kad bi makar nešto naučio, a da ima veze sa poslom za koji si išao u školu, ali, ništa” kažu volonteri.

S vremena na vrijeme, dosad je bilo tri puta godišnje volonteri dobiju šansu da postanu pripravnici. Ako se prima deset pripravnika, pet taj status dobiju preko veze, pet “najstarijih” volontera upišu se u srećnike. Kad hoćeš da odbiješ diplomca sa visokim prosjekom kažeš da tu ima ljudi koji godinama volontiraju, volonteri ionako ćute i trpe. Nije zabilježeno da se neko od volontera žalio što nije prošao na konkursu za pripravnike. Djeca su naučila da se to ovdje ne radi.

,,Želim da Crna Gora bude država koju će voditi mladi i perspektivni ljudi koji će svojim entuzijazmom i idejama oplemeniti svaki segment našeg društva”, otkrio je nedavno premijer Igor Lukšić. Prilika je bila svečana, želja lijepa. I, kao mnoge želje, neostvarena. Podgoričani bi rekli – želja će te bit.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo