Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Renta na lakovjernost

Objavljeno prije

na

,,Ja vidim ko da si kurjak, ko pustinjak, ko usamljenik, čak i prijatelji rođeni ti leđa okrenuli. Nigde nikog nemaš. I od porodice imaš razočarenje. Ne prikazuje ti ni ljubav, ni ništa. Ti si se mogla udati. Neko ti je sreću tada pokvario. Je li to bilo pre dve-tri godine?”. ,,Da”.
,,I od onda si nesrećna i od onda si psihički upropaštena i bolesna i ne živiš svoj život”.
,,Da”.
,,Čak imaš… Jel’ ti majka bila bolesna prošle godine?”.
,,Ne”.
,,Da paziš majku molim te…”.

Slične razgovore svaku veče možete da gledate na crnogorskim TV stanicama Elmag i MBC. Uživo. Astro savjet, Astro centrala, Akademija astrologije. Za ovu posljednju reklama kaže: ,,Milion kilometara od Zemlje”. Neko bi rekao i od razuma, nakon što pogleda pomenute programske sadržaje. Razgovor se uglavnom oduži, cijena paprena i bez PDV-a.

U Zakonu o elektronskim medijima u članu 55 stav 4 piše ,,da je zabranjeno emitovanje programa koji zloupotrebljavaju lakovjernost gledalaca ili slušalaca”. I u Odluci o minimalnim programskim sadržajima u elektronskim medijima takođe se upozorava ,,da se ne smiju emitovati programski sadržaji koji afirmišu nadriljekarstvo i drugi naučno neutemeljeni sadržaji i metode rješavanja zdravstvenih i drugih životnih problema, koji nesumnjivo mogu nanijeti štetu ‘korisniku”…

Momčilo Stojanović, pomoćnik direktora Agencije za elektronske medije, kaže da se, kada je 2005. godine pisana Odluka o minimalnim programskim standardima, nije moglo pretpostaviti da se, na početku trećeg milenijuma, na elektronskim medijima mogu pojaviti takvi ,,programski sadržaji”.

,,Zato se odredbe koje bi se mogle odnositi na ovu ‘tematiku’ danas pokazuju kao isuviše uopštene, odnosno nedovoljno precizne. Zabranjeno je afirmisanje nadriljekarstva, ali je teško dokazati da ove emisije to rade. Ljudi koji se tamo pojavljuju nazivaju se astrolozima, a astrologija nije zabranjena. Sintagma ‘zloupotreba lakovjernosti’ je takođe veoma fluidna i, ako bi se kruto tumačila, mogla bi se lako proširiti i na brojne druge sadržaje”, objašnjava Stojanović.

On najavljuje da će se u narednih pet mjeseci usaglasiti podzakonski akti sa nedavno usvojenim Zakonom o elektronskim medijima.

,,Među njima je i pomenuta Odluka o minimalnim programskim standardima u elektronskim medijima. Kao i ranije, ovaj značajan i osjetljiv dokument radićemo u punoj saradnji sa medijima i ostalim relevantnim subjektima. Siguran sam u njihov dobar odziv, aktivno učešće i doprinos da dođemo do rješenja kojima će se na najbolji način zaštititi interesi i medija i javnosti”, kaže Stojanović.

Dok se to ne usaglasi TV auditorijum i dalje će moći da uživa u astro čarolijama. A ko ne može da sačeka do kasnih noćnih sati da vidi što mu TV ,,zvijezde” kažu, može da se lati novina. A u njima razgovori i SMS-ovanje sa najboljim astrolozima i numerolozima. Razgovara se uživo, a na SMS se dobija odgovor u roku od 24 sata. Cijena je 2,50 eura plus PDV, naglašeno ,,prilikom kucanja SMS poruke ne koristi naša slova sa kvrčicama”. Da ne bi bilo zabune, sve je kategorisano: životna sudbina, finansijska sudbina, ljubavna sudbina, sudbinske veze. Pa da čovjek ne zapjeva – O sudbino kleta… Druge novine – pored reklame za Vrele Beograđanke, slike sa kojih se smiješe likovi astro i tarot tumača. Poziv 1,65 plus PDV, a odgovor SMS-om dobijate u pet poruka, cijena euro i po plus PDV.

Ukoliko niste baš ponešeni za medijima, tumači ,,sudbine” će vam doći preko telefona. ,,Saznajte da li su Vam zvijezde naklonjene pozovite na 095… i poslušajte savjete naših vrhunskih astrologa, numerologa i tarot tumača”. Broj sa koje je poruka poslata na mobilni pripada provajderu Fonlider i cijena SMS-a je 1,755 eura, piše na sajtu T-Mobilea. Ima i skuplje. Astro chat, provajder Adeo doo iznosi 2,50 eura po poruci.

Jes da je skupo, ali može biti i smiješno. Kako drugačije nazvati ovonedjeljni TV razgovor u kome vremešni ,,astrolog” gospođu koja se interesuje za zdravlje 27-godišnje ćerke pita: ,,Kada je vašoj ćerki nikao prvi zub”. ,,Ne sjećam se”. „Da vam pomognem, padala je kiša”.

No, nije svima do zabave. Na jednom od crnogorskih portala djevojka je opisala svoje iskustvo: ,,Moja majka je prije nedelju dana bila na ivici života i smrti. Naše očajanje je nemjerljivo, jer ne znamo što nas je snašlo. Iznenadna bolest njena sve nas je prilično dotukla. Nisam neki vjernik, ali prvi put u životu molila sam se Bogu da joj da snage da izdrži. U čitavoj situaciji nisam mogla da prepoznam mlađu sestru koja je iz očajanja zvala razne astrologe, tarot tumače itd, ne bi li joj rekli da li će se majka oporaviti. Odustala sam od ubjeđivanja da joj govore samo ono što ona želi da čuje”.

Ima i crnjih iskustava. Nedavno se mlada žena u Srbiji ubila, jer joj je prorok rekao da ne može da rađa djecu.

Kriza individualna i opšta pogoduje množenju gatara, vračeva i ostalih nadriljekara. Sjetimo se samo ‘90-ih i najezde tumača sudbine u sudbinskim vremenima. Na RTS-ovom Dnevniku poslije izvještaja sa bojišta, spikeri su čitali i ,,proricanje vidovnjaka za ovu godinu”. Tada je Mirjana Marković sa Bogoljubom Karićem išla čak u Indiju, da joj guru „sve pogodi”. Čak je i Generalštab JNA imao svoje vidovnjake.

U Srbiji se u posljednje vrijeme sve čini da se ovi ,,običaji” suzbiju. TV vračanje je zabranjeno, pa su se ,,proroci” trbuhom za kruhom rasprostranili po regionu.

Da je ova vrsta zanata vrlo prilagodljiva, otporna čak i na evroatlantske integracije, govori iskustvo Rumunije. Rumunske gatare su krajem 2006. počele organizovano da uče engleski kako bi spremno dočekale ulazak te države u Evropsku uniju.

Najveća zvijezda među gatarama Joana Sidonija tada je iznijela svoju računicu: ,,Do sada su jedine riječi koje sam znala na engleskom bile različite vrste viskija. Primorana sam da proširim rječnik jer bi bilo glupo da ispustim nove klijente”.

Rumunska vlada je odlučila da od 1. januara ove godine vračare i gatare plaćaju porez na svoje zarade. Nova fiskalna mjera je izazvala veliko nezadovoljstvo među vračarama i gatarama, koje su zaprijetile da će „baciti” teško prokletstvo na vlast koja se miješa u „nešto sveto”. Vlada Rumunije je konstatovala da u uslovima velike socijalne krize „praktičari” bijele i crne magije brzim koracima osvajaju poljuljani društveni teren.

Sudeći po medijskoj i telefonskoj navali ,,tumača života i smrti” i kod nas se teren ljulja. Što od krize, što od nespremnosti i neznanja institucija – društvenih, zdravstvenih i vjerskih da pomognu onima koji vape za pomoć.

Tarot čudo

TV proroštvo je na nivo jednog vida performansa uzdigao najviše medijski eksponirani ,,vidovnjak” Milan Radonjić, alijas Milan Tarot. Iako je više puta javno nagovijestio da se ,,sprda” njegovo proricanje preko televizije ne gubi na popularnosti i donosi mu ,,grdne pare”. Nakon što su mu zabranili rad u Srbiji, sa istim uspjehom nastavlja svoj rad u Bosni, zatim u Hrvatskoj, trenutno ordinira u Sloveniji. Evo nekih od njegovih predviđanja:

Gledateljka: – Za koga ću se udati?
– Za grčkog milijardera, zovite od 1-4 da vam kažem da li je multi ili samo milijarder.

Gledalac: – Da li ću da se oženim?
Milan: – Da. Upoznaćete devojku, Simonidu Veličković… Kada? 9 dana, 5 sati, 17 min. i 6 sekundi nakon što pročitate Geteove pesme…”

Evo još nekih bisera ovog vidovnjaka:

– Ne samo da će se zaposliti nego će biti glavni menadžer u Rajfajzen banci!
– Za koga ću se udati?
– Za sledećeg ministra trgovine Dominikanske Republike.
– Udaćete se kad budete prodali kravu.
– Ne da ima zlato, nego i zlatnih poluga, vojska Armagedon ostavila pre devet milijardi godina…Samo kopajte!
– Kada će moj muž prestati da pije? -Nikad! -aaaaaaau!

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo