Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bubulj demokratija

Objavljeno prije

na

Podgorica, Trg Republike. Sunčan dan i na trgu državna i NATO zastava. Mladi igraju stoni tenis, mali fudbal, pikado, tu je muzika i ostale dragosti. Riječ je o karavanu koji šeta Crnom Gorom i upoznaje mladež sa djelovanjem NATO alijanse. Iako se oko 60 odsto javnosti protivi ulasku Crne Gore u NATO pakt nije bilo protesta zbog činjenice da Alijansa nema naročite veze sa malim fudbalom. Na najavu odžavanja Parade ponosa, zakazane za 31. maj, ne samo da se negoduje već se otvoreno prijeti nasiljem. Dočekaćemo ih šipkama i bubuljima; Neće oni šetati našim gradom; Treba ih istrijebiti na vrijeme; Nema te policije koja ih može zaštititi od batina, pa sve do pominjanja krvi, oštri se internetska javnost za prvu Paradu ponosa u Crnoj Gori. Ima i onih ,,suptilnijih” koji navode da pripadnike LGBT populacije ne treba dirnati jer je ,,njih Bog već dovoljno kaznio”, a i literalnih iskoraka: ,,Na ulice da izađe Vlada/ to bi bila prava gej parada/ svi ministri i muški i ženski/ ovaj narod natežu viteški”.

Istraživač ljudskih prava mr Aleksandar Saša Zeković smatra da je najava Parade ojačala društvenu debatu o LGBT pravima. ,,Diskusija je neminovno otvorila prostor i za nastup ekstremnijih pojedinaca i grupa. Oni nastupaju sa potpuno neutemeljnih pozicija. Ništa nije sporno dok ne počnu da najavljuju i promovišu nasilje. To obeshrabruje svakog posebno pripadnike ranjivih grupa, kao što jeste LGBT populacija” .

Zeković navodi da su Fejsbuk i portali pojedinih medija utočište ekstremista. ,,Pod lažnim profilima i imenima organizuju ljude, diskredituju i otvoreno zastupaju mržnju i nasilje. Kapaciteti crnogorske policije da se nosi sa sajber kriminalom nijesu razvijeni. Zakonska infrastruktura ima ozbiljnjih propusta. Posebno Krivični zakon, koji ne prepoznaje krivično djelo propagiranja netrpeljivosti na temelju seksualne orijentacije i podsticanja diskriminacije po tom osnovu”.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da većina građana smatra da je homoseksualnost bolest. Zabrinjava veliki broj onih koji tvrde da je nasilje nad LGBT populacijom opravdano – više od 20 odsto odobrava verbalno a 12 procenata i fizičko nasilje. Ivana Vujović iz Juventasa, NVO koja je nedavno radila istraživanje javnog mnjenja, kaže da: „Svega 8,15 odsto smatra da su homoseksualci ugrožena grupa u Crnoj Gori i da ih treba pomoći da ostvare prava, dok polovina građana smatra da državne institucije treba da rade na suzbijanju homoseksualosti.”

Vlada se obavezala da će pružiti institucionalnu podršku organizovanju Parade, policija garantuje bezbjednost a ima i policajce koji su nedavno boravili na obuci u Kanadi i Americi sa ciljem unapređenja zaštite LGBT osoba. No sva te garancije ne dijeluju uvjerujuće kada se proprate izjave ministra za ljudska i manjinska prava Ferhata Dinoše. Ministar koji je zadužen da štiti prava i LGBT populacije svakako će upamćen po izjavi da ,,ne bi bio srećan ako u Crnoj Gori ima homoseksualaca”. Premda je odjeknula i Dinošina opaska da se ,,ne može biti albanski patriota i pravoslavni zet”. Na ovonedjeljnom zasjedanju skupštinskog Odbora koji je odlučivao o Predlogu zakona o zaštitniku ljudskih prava, po kome će se jedan od zamjenika ombudsmana baviti i pitanjima LGBT populacije, protivnici ovog rješenja govorili su da o LGBT populaciji misle isto što i Dinoša.

Sve to izgleda tako mediteranski neozbiljno, da nije činjenica koje upozoravaju: U neredima prije, tokom i nakon prošlogodišnje Parade ponosa u Beogradu, prvog javnog skupa srpskih homoseksualaca i lezbejki na više lokacija u centru grada povrijeđeno je 147 policajaca i 25 huligana, privedeno je 249 osoba, od čega 54 maloljetnika, ukupna šteta u Beogradu bila je više stotina hiljada eura.

Dosadašnja iskustva i u Crnoj Gori potvrđuju da nijesmo puno odmakli za balkanskim komšijama. Prvi javno deklarisani homoseksualac u Srbiji i Crnoj Gori Atila Kovač je 2005. u Podgorici pokušavajući da uđe u zgradu TV Crne Gore na zakazano gostovanje, jedva izvukao živu glavu. Desetine Varvara su ga zasule kamenicama i psovkama, a spasle su ga jake policijske snage. U gužvi koja je trajala gotovo 40 minuta povrijeđena su dva policajca. Kovač je tada javno pozvao na organizovanje Parade ponosa u Crnoj Gori.

Iste godine u javnosti je procurila priča o dva mladića koja su podgorički policajci zatekli u parku u intimnom odnosu. Policajci su odlučili da im održe lekciju, pretukavši ih i ostavivši u mraku bez odjeće. Tako poniženi, improvizovali su način da što diskretnije stignu do kuće. Nijedan od umiješanih policajaca nije pozvan na odgovornost. Prije toga je dvadesetpetogodišnjem studentu iz Podgorice, polomljena jagodična kost, dok je pokušavao da zaštiti svog partnera. Dok ga je tukao, napadač je uzvikivao: „Pederčino, sve ćemo vas pobiti.” Partneru je probijena bubna opna. Obojica su završila u hitnoj pomoći, a napadač je pobjegao.

U avgustu 2009, D. M. iz Podgorice je od svog sugrađanina homoseksualca iskamčio 100 eura u zamjenu za ćutanje o njegovoj seksualnoj orijentaciji. Kada je zatražio još 30 eura, žrtva je prijavila slučaj i D. M. je optužen za ucjenu. Primijećeno je tada da je u Crnoj Gori lakše uništiti nečiju reputaciju navodima o homoseksualnosti, nego optužbama za korupciju ili kršenje zakona.

Pod neobavještenost ili neznanje mogli su se podvesti dosadašnja tumačenja da homoseksualnost praktično ne postoji u Crnoj Gori ili da se radi o bolesti „uvezenoj” sa Zapada. Zvanične procjene o broju LGBT osoba u Crnoj Gori ne postoje, ali ako se prihvati nezvanična pretpostavka globalnih LGBT krugova da je tri do 10 odsto bilo koje populacije biseksualno ili gej orijentisano, onda je vjerovatno da se broj LGBT osoba u Crnoj Gori može mjeriti desetinama hiljada. Ovi ljudi su do sada bili ,,nevidljivi”.

Edukacijom i odgovornijim odnosom institucija i javnih ličnosti moguće je otkloniti brojne predrasude prema ovoj manjini. Međutim, složenije je pitanje kako otkloniti mržnju prema drugačijem i preduprijediti nasilje.

Epilog prošlogodišnje Parade ponosa u Beogradu su ovonedjeljne presude članovima grupe Obraz. Članovi ove ultrancionalističke organizacije, njih 14, osuđeni su, kao organizatori nereda, na kazne zatvora od osam mjeseci do dvije godine.

Crna Gora je na testu. Najavljena Parade ponosa se nekom može sviđati ili ne, ali niko nema pravo na bilo koji način da je ometa.

ZDRAVKO CIMBALJEVIĆ, PREDSJEDNIK NVO LGBT FORUM PROGRES
Parada će otvoriti nove procese i teme

MONITOR: Najava održavanja Parade ponosa pokrenula je lavinu negodovanja. Da li su državne institucije reagovale adekvatno u zaštiti prava LGBT populacije?
CIMBALJEVIĆ: Očekivalo se da će ovakav događaj, koji promoviše prava seksualnih manjina, izazvati veliko interesovanje u Crnoj Gori. Pored onih koje je ovaj događaj obradovao i pokrenuo pozitivna razmišljanja o Crnoj Gori koja ide dobrim putem težeći da poštuje ljudskih prava svih pa i LGBT osoba, postoji i, na žalost, većina koja se protivi ovakvom događaju. U društvu u kojem je visoki stepen homofobije gdje su se neki zvaničnici državnih institucija izjavljivali da u Crnoj Gori nema prijavljenih napada nad LGBT osobama ili izjava da u Crnoj Gori nema LGBT osoba, bilo nam je mjerilo da se očekuje veliko negodovanje i otpor prema nama i našem radu. Institucije sistema su nespremno dočekale zahtjev za održavanje Parade. Mjesec dana su ćutale i tražile izlaz. Tek pošto su shvatili da nije moguće proizvesti odlaganje Parade uozbiljili su se i prihvatili saradnju. Tome je doprinio međunarodni faktor koji je pokazao značajnu pažnju za ovo pitanje.

MONITOR: Čuju se osporavanja da je za održavanje Parade ponosa prerano, da to može imati kontra efekat, sve do toga da je to više svojstveno zemljama na Zapadu dok su u našem regionu slična iskustva proizvela nerede. Kako komentarišete ta mišljenja?
CIMBALJEVIĆ: Ja lično smatram da je Crna Gora spremna za ovakav mentalitetski i demokratski iskorak. Moramo biti ozbiljniji prema kvalitetu života generacija ljudi čiji životi prolaze u čekanju. Oko pravnog trenutka jedinstvenu saglasnost nikada ne bi postigli. Ako tvrdimo da smo društvo vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, sa značajnim uspjesima u oblasti obrazovana, a to svi tvrde, onda smo spremni da prihvatimo poruku Parade. Suština ovog događaja nije on sam za sebe nego poruka koju nosi a to je poštojanje LGBT populacije i najavu da dolazi bolje vrijeme u kojem će LGBT osobe moći slobodno i ravnopravno da žive. Tim činom će se za sva vremena napokon priznati da u Crnoj Gori žive LGBT osobe i da zaslužuju i trebaju odgovarajuću društvenu zaštitu i pažnju.

MONITOR: Kakve su vaše procjene da li će Parada ponosa proći bezbjedno i da li će imati pozitivne efekte za pripadnike LGBT i crnogorsku javnost? Koje aktivnosti planirate nakon Parade ponosa?
CIMBALJEVIĆ: Ukoliko procjena policije bude negativna Parada ponosa se neće održati. Bilo čiji život ne želimo dovesti u pitanje. Ni živote ni imovinu. U potpunosti ćemo prihvatiti odluku crnogorske Vlade i policije o tome. Ako se Parada održi, a na tome svi ozbiljno radimo, onda jedinu isključivu odgovornost za njenu bezbjednost ima policija. Suština Parade jeste da ukaže na vidljivost i prekid dosadašnje negativne prakse. Tog dana će biti predstavljeni i realni zahtjevi kojima će se Vlada baviti do održavanja druge Parade. Ona će relaksirati crnogorsku javnost od tenzija u kojima smo ne samo danas, već gotovo decenijama. Prije svega stvaranja uslova za razvijanje nesmetanog socijalnog života LGBT osoba. To je apsolutni prioritet. Pored otvaranja LGBT skloništa a sve LGBT osobe kojima je, zbog njihove seksualne orijentacije, uskraćen dalji boravak u sigurnom porodičnom okruženju, osoba koje su suočene sa gubitkom adekvatnog stanovanja, nasiljem i maltretiranjem u užem i širem okruženju. Radimo i na otvaranju prvog zatvorenog kluba, i kulturnih programa kao što je otvaranje radio stanice i LGBT časopisa. Na političkom nivou radićemo na olakšavanju svakodnevnog života istopolnih parova i poboljšanju obrazovnih politika. Parada će otvoriti potpuno nove procese i teme u Crnoj Gori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRAŠKO VUKOVIĆ, BIVŠI ČLAN KARTELA DARKA ŠARIĆA, PONOVO UHAPŠEN: Bjegunac koji se godinama slobodno šetao Crnom Gorom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zagrebačka policija uhapsila je Draška Vukovića po Interpolovoj potjernici iz Argentnine, raspisanoj 2009. godine. Vuković je bio svjedok saradnik u postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina. Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona bila završena zbog nedostatka dokaza

 

Gotovo trinaest godina nakon međunarodne akcije Balkanski ratnik, u kojoj su uhapšeni članovi narko klana Darka Šarića, ponovo se pominje ime Draška Vukovića. On je nedavno uhapšen u Zagrebu, jer se nalazi na Interpolovoj potjernici od 2009. godine. Za njim je potjernicu raspisala Argentina zbog pokušaja dilovanja gotovo pola tone kokaina u toj južnoameričkoj zemlji.

Vuković se šetao centrom Zagreba, kada su mu pripadnici hrvatske policije stavili lisice na ruke. Smješten je u ekstradicioni pritvor i čeka suđenje po tom zahtjevu za izručenje.

U Crnoj Gori je poznat otkad je pobjegao iz zatvora u Danskoj. On je sredinom februara 2007. godine uhapšen u Kopenhagenu sa 38 kilograma kokaina, vrijednog nekoliko miliona eura, zajedno s još dvojicom državljana Srbije, a svi su kod sebe imali hrvatske pasoše. Krajem marta 2007. godine uspio je pobjeći danskoj policiji tokom prebacivanja u zatvor. Vuković je pobjegao u sačekuši automobila u kojem je bio, a akciju su navodno organizovali njegovi saradnici iz narko kartela koji su napravili zasjedu policijskog vozila.

Draško Vuković je bio svjedok saradnik u drugostepenom postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Uhapšeni su u velikoj akciji kodnog imena Balkanski ratnik. Svjedočio je o tome kako su švercovali velike količine kokaina, da je sarađivao s Draganom Dudićem Fricom i Anatazijem Martinićem, ali ne i Šarićem, iako je ranije dao iskaz u kojem je tvrdio da je Šarić bio neprikosnoveni vođa.

Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona zatim bila završena zbog nedostatka dokaza. Istraga pokušaja ubistva Softića je obustavljena jer policija i tužilaštvo za osam godina nijesu obezbijedili dokaze.

Policija je, na osnovu iskaza Vukovića, podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Labudovića, Ivana Asanovića i Vladana Labudovića 2014, sedam godina nakon napada na Softića. To je učinjeno samo na osnovu usmenog iskaza Vukovića, bez ijednog materijalnog dokaza, što su potvrdili spisi predmeta.

Vuković je prethodno, kako se navodi u spisima, samoinicijativno policiji dao informaciju da mu je Dragan Labudović, prilikom posjete Argentini, ispričao da je za isnoz od po 500 eura angažovao Berance Vladimira Labudovića i Ivana Asanovića da fizički napadnu Softića. To je, navodno, urađeno jer je novinar pisao o kriminalu u Beranama, dovodeći u vezu sa tim Dragana Labudovića. Te navode Vuković je ponovio i pred ODT Berane, nakon čega je otvorena istraga protiv njih pred Višim tužiocem u Bijelom Polju i naložene mjere tajnog nadzora. Te mjere, međutim, nijesu obezbijedile dokaze za krivičnu prijavu.

Vuković je naknadno pred višim tužiocem rekao da nikada nije dao te izjave, te da je njegov potpis falsifikovan. On je to objasnio navodima da je zapisnik potpisan latinicom, a da on piše samo ćirilicom.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Uporedo sa sudskim postupcima čeka se i odluka Disciplinke komisije koja je pokrenula postupak protiv Spasojevića i to zbog toga jer je tokom gostovanja u televizijskoj emisiji neovlašćeno iznio određene podatke koji se tiču bezbjednosti u zatvoru, uz činjenicu da za određene medijske nastupe nije tražio, niti dobio saglasnost starješine organa.

„Povodom medijskih istupa službenika Predraga Spasojevića, donijeta je Odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv imenovanog zbog težih povreda službene dužnosti. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da disciplinksi postupak za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika vodi i Disciplinska komisija. U skladu sa navedenim, odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv službenika Predraga Spasojevića, dostavljena je Disciplinksoj komisiji na dalje postupanje, saopštio je Monitoru pomoćnik direktora UIKS-a Nebojša Janković.

Na sve ovo Spasojević ponavlja da nije kriv i da će to dokazati.

Spasojević je gostujući u istoj televizijskoj emisiji kazao i da vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića „kod njega i da će mu spremiti ćeliju po svim standardima“.

Povodom te izjave, reagovali su iz DPS-a i Kabineta predsednika države, ističući da je Spasojević na krajnje neprimjeren način nasrnuo na najvišu državnu instituciju, na predsjednika Crne Gore, te da se mora pokrenuti odgovarajući postupak pred državnim organima.

Menadžmet Uprave za izvršenje krivičnih sankcija odmah se ogradio od svih njegovih izjava, posebno onih koje sadrže bilo koji politički segment, a koje nijesu spojive sa poslovima i radnim zadacima državnog službenika i namještenika UIKS-a, kako su saopštili

Spasojević je smijenjen samo dva dana kasnije.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo