Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bubulj demokratija

Objavljeno prije

na

Podgorica, Trg Republike. Sunčan dan i na trgu državna i NATO zastava. Mladi igraju stoni tenis, mali fudbal, pikado, tu je muzika i ostale dragosti. Riječ je o karavanu koji šeta Crnom Gorom i upoznaje mladež sa djelovanjem NATO alijanse. Iako se oko 60 odsto javnosti protivi ulasku Crne Gore u NATO pakt nije bilo protesta zbog činjenice da Alijansa nema naročite veze sa malim fudbalom. Na najavu odžavanja Parade ponosa, zakazane za 31. maj, ne samo da se negoduje već se otvoreno prijeti nasiljem. Dočekaćemo ih šipkama i bubuljima; Neće oni šetati našim gradom; Treba ih istrijebiti na vrijeme; Nema te policije koja ih može zaštititi od batina, pa sve do pominjanja krvi, oštri se internetska javnost za prvu Paradu ponosa u Crnoj Gori. Ima i onih ,,suptilnijih” koji navode da pripadnike LGBT populacije ne treba dirnati jer je ,,njih Bog već dovoljno kaznio”, a i literalnih iskoraka: ,,Na ulice da izađe Vlada/ to bi bila prava gej parada/ svi ministri i muški i ženski/ ovaj narod natežu viteški”.

Istraživač ljudskih prava mr Aleksandar Saša Zeković smatra da je najava Parade ojačala društvenu debatu o LGBT pravima. ,,Diskusija je neminovno otvorila prostor i za nastup ekstremnijih pojedinaca i grupa. Oni nastupaju sa potpuno neutemeljnih pozicija. Ništa nije sporno dok ne počnu da najavljuju i promovišu nasilje. To obeshrabruje svakog posebno pripadnike ranjivih grupa, kao što jeste LGBT populacija” .

Zeković navodi da su Fejsbuk i portali pojedinih medija utočište ekstremista. ,,Pod lažnim profilima i imenima organizuju ljude, diskredituju i otvoreno zastupaju mržnju i nasilje. Kapaciteti crnogorske policije da se nosi sa sajber kriminalom nijesu razvijeni. Zakonska infrastruktura ima ozbiljnjih propusta. Posebno Krivični zakon, koji ne prepoznaje krivično djelo propagiranja netrpeljivosti na temelju seksualne orijentacije i podsticanja diskriminacije po tom osnovu”.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da većina građana smatra da je homoseksualnost bolest. Zabrinjava veliki broj onih koji tvrde da je nasilje nad LGBT populacijom opravdano – više od 20 odsto odobrava verbalno a 12 procenata i fizičko nasilje. Ivana Vujović iz Juventasa, NVO koja je nedavno radila istraživanje javnog mnjenja, kaže da: „Svega 8,15 odsto smatra da su homoseksualci ugrožena grupa u Crnoj Gori i da ih treba pomoći da ostvare prava, dok polovina građana smatra da državne institucije treba da rade na suzbijanju homoseksualosti.”

Vlada se obavezala da će pružiti institucionalnu podršku organizovanju Parade, policija garantuje bezbjednost a ima i policajce koji su nedavno boravili na obuci u Kanadi i Americi sa ciljem unapređenja zaštite LGBT osoba. No sva te garancije ne dijeluju uvjerujuće kada se proprate izjave ministra za ljudska i manjinska prava Ferhata Dinoše. Ministar koji je zadužen da štiti prava i LGBT populacije svakako će upamćen po izjavi da ,,ne bi bio srećan ako u Crnoj Gori ima homoseksualaca”. Premda je odjeknula i Dinošina opaska da se ,,ne može biti albanski patriota i pravoslavni zet”. Na ovonedjeljnom zasjedanju skupštinskog Odbora koji je odlučivao o Predlogu zakona o zaštitniku ljudskih prava, po kome će se jedan od zamjenika ombudsmana baviti i pitanjima LGBT populacije, protivnici ovog rješenja govorili su da o LGBT populaciji misle isto što i Dinoša.

Sve to izgleda tako mediteranski neozbiljno, da nije činjenica koje upozoravaju: U neredima prije, tokom i nakon prošlogodišnje Parade ponosa u Beogradu, prvog javnog skupa srpskih homoseksualaca i lezbejki na više lokacija u centru grada povrijeđeno je 147 policajaca i 25 huligana, privedeno je 249 osoba, od čega 54 maloljetnika, ukupna šteta u Beogradu bila je više stotina hiljada eura.

Dosadašnja iskustva i u Crnoj Gori potvrđuju da nijesmo puno odmakli za balkanskim komšijama. Prvi javno deklarisani homoseksualac u Srbiji i Crnoj Gori Atila Kovač je 2005. u Podgorici pokušavajući da uđe u zgradu TV Crne Gore na zakazano gostovanje, jedva izvukao živu glavu. Desetine Varvara su ga zasule kamenicama i psovkama, a spasle su ga jake policijske snage. U gužvi koja je trajala gotovo 40 minuta povrijeđena su dva policajca. Kovač je tada javno pozvao na organizovanje Parade ponosa u Crnoj Gori.

Iste godine u javnosti je procurila priča o dva mladića koja su podgorički policajci zatekli u parku u intimnom odnosu. Policajci su odlučili da im održe lekciju, pretukavši ih i ostavivši u mraku bez odjeće. Tako poniženi, improvizovali su način da što diskretnije stignu do kuće. Nijedan od umiješanih policajaca nije pozvan na odgovornost. Prije toga je dvadesetpetogodišnjem studentu iz Podgorice, polomljena jagodična kost, dok je pokušavao da zaštiti svog partnera. Dok ga je tukao, napadač je uzvikivao: „Pederčino, sve ćemo vas pobiti.” Partneru je probijena bubna opna. Obojica su završila u hitnoj pomoći, a napadač je pobjegao.

U avgustu 2009, D. M. iz Podgorice je od svog sugrađanina homoseksualca iskamčio 100 eura u zamjenu za ćutanje o njegovoj seksualnoj orijentaciji. Kada je zatražio još 30 eura, žrtva je prijavila slučaj i D. M. je optužen za ucjenu. Primijećeno je tada da je u Crnoj Gori lakše uništiti nečiju reputaciju navodima o homoseksualnosti, nego optužbama za korupciju ili kršenje zakona.

Pod neobavještenost ili neznanje mogli su se podvesti dosadašnja tumačenja da homoseksualnost praktično ne postoji u Crnoj Gori ili da se radi o bolesti „uvezenoj” sa Zapada. Zvanične procjene o broju LGBT osoba u Crnoj Gori ne postoje, ali ako se prihvati nezvanična pretpostavka globalnih LGBT krugova da je tri do 10 odsto bilo koje populacije biseksualno ili gej orijentisano, onda je vjerovatno da se broj LGBT osoba u Crnoj Gori može mjeriti desetinama hiljada. Ovi ljudi su do sada bili ,,nevidljivi”.

Edukacijom i odgovornijim odnosom institucija i javnih ličnosti moguće je otkloniti brojne predrasude prema ovoj manjini. Međutim, složenije je pitanje kako otkloniti mržnju prema drugačijem i preduprijediti nasilje.

Epilog prošlogodišnje Parade ponosa u Beogradu su ovonedjeljne presude članovima grupe Obraz. Članovi ove ultrancionalističke organizacije, njih 14, osuđeni su, kao organizatori nereda, na kazne zatvora od osam mjeseci do dvije godine.

Crna Gora je na testu. Najavljena Parade ponosa se nekom može sviđati ili ne, ali niko nema pravo na bilo koji način da je ometa.

ZDRAVKO CIMBALJEVIĆ, PREDSJEDNIK NVO LGBT FORUM PROGRES
Parada će otvoriti nove procese i teme

MONITOR: Najava održavanja Parade ponosa pokrenula je lavinu negodovanja. Da li su državne institucije reagovale adekvatno u zaštiti prava LGBT populacije?
CIMBALJEVIĆ: Očekivalo se da će ovakav događaj, koji promoviše prava seksualnih manjina, izazvati veliko interesovanje u Crnoj Gori. Pored onih koje je ovaj događaj obradovao i pokrenuo pozitivna razmišljanja o Crnoj Gori koja ide dobrim putem težeći da poštuje ljudskih prava svih pa i LGBT osoba, postoji i, na žalost, većina koja se protivi ovakvom događaju. U društvu u kojem je visoki stepen homofobije gdje su se neki zvaničnici državnih institucija izjavljivali da u Crnoj Gori nema prijavljenih napada nad LGBT osobama ili izjava da u Crnoj Gori nema LGBT osoba, bilo nam je mjerilo da se očekuje veliko negodovanje i otpor prema nama i našem radu. Institucije sistema su nespremno dočekale zahtjev za održavanje Parade. Mjesec dana su ćutale i tražile izlaz. Tek pošto su shvatili da nije moguće proizvesti odlaganje Parade uozbiljili su se i prihvatili saradnju. Tome je doprinio međunarodni faktor koji je pokazao značajnu pažnju za ovo pitanje.

MONITOR: Čuju se osporavanja da je za održavanje Parade ponosa prerano, da to može imati kontra efekat, sve do toga da je to više svojstveno zemljama na Zapadu dok su u našem regionu slična iskustva proizvela nerede. Kako komentarišete ta mišljenja?
CIMBALJEVIĆ: Ja lično smatram da je Crna Gora spremna za ovakav mentalitetski i demokratski iskorak. Moramo biti ozbiljniji prema kvalitetu života generacija ljudi čiji životi prolaze u čekanju. Oko pravnog trenutka jedinstvenu saglasnost nikada ne bi postigli. Ako tvrdimo da smo društvo vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, sa značajnim uspjesima u oblasti obrazovana, a to svi tvrde, onda smo spremni da prihvatimo poruku Parade. Suština ovog događaja nije on sam za sebe nego poruka koju nosi a to je poštojanje LGBT populacije i najavu da dolazi bolje vrijeme u kojem će LGBT osobe moći slobodno i ravnopravno da žive. Tim činom će se za sva vremena napokon priznati da u Crnoj Gori žive LGBT osobe i da zaslužuju i trebaju odgovarajuću društvenu zaštitu i pažnju.

MONITOR: Kakve su vaše procjene da li će Parada ponosa proći bezbjedno i da li će imati pozitivne efekte za pripadnike LGBT i crnogorsku javnost? Koje aktivnosti planirate nakon Parade ponosa?
CIMBALJEVIĆ: Ukoliko procjena policije bude negativna Parada ponosa se neće održati. Bilo čiji život ne želimo dovesti u pitanje. Ni živote ni imovinu. U potpunosti ćemo prihvatiti odluku crnogorske Vlade i policije o tome. Ako se Parada održi, a na tome svi ozbiljno radimo, onda jedinu isključivu odgovornost za njenu bezbjednost ima policija. Suština Parade jeste da ukaže na vidljivost i prekid dosadašnje negativne prakse. Tog dana će biti predstavljeni i realni zahtjevi kojima će se Vlada baviti do održavanja druge Parade. Ona će relaksirati crnogorsku javnost od tenzija u kojima smo ne samo danas, već gotovo decenijama. Prije svega stvaranja uslova za razvijanje nesmetanog socijalnog života LGBT osoba. To je apsolutni prioritet. Pored otvaranja LGBT skloništa a sve LGBT osobe kojima je, zbog njihove seksualne orijentacije, uskraćen dalji boravak u sigurnom porodičnom okruženju, osoba koje su suočene sa gubitkom adekvatnog stanovanja, nasiljem i maltretiranjem u užem i širem okruženju. Radimo i na otvaranju prvog zatvorenog kluba, i kulturnih programa kao što je otvaranje radio stanice i LGBT časopisa. Na političkom nivou radićemo na olakšavanju svakodnevnog života istopolnih parova i poboljšanju obrazovnih politika. Parada će otvoriti potpuno nove procese i teme u Crnoj Gori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo