Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Krivo srastanje

Objavljeno prije

na

Državni činovnici u Crnoj Gore, da poštuju zakon, ne bi smjeli da zloupotrebljavaju svoje funkcije u predizborne svrhe. Neke evropske zvaničnike ovdašnji zakoni ne obavezuju, a najblaže rečeno, dobar ukus im ne smeta da vlastima direktno pomažu u predizbornoj kampanji. Svaki čas neko od namjernika iz Evrope impresioniran je napretkom Crne Gore. U čemu – ne zna se – ali vlastima bolji marketing teško da je moguće obezbijediti. Posljednji je impresioniran Jelko Kacin, izvjestilac Evropskog parlamenta za Balkan. Nakon njegovog sastanka sa potpredsjednikom Vlade i ministrom pravde i ljudskih prava Duškom Markovićem stigla je raskošna vijest da ,,Crna Gora predstavlja pozitivan primjer cijelom regionu kad je riječ o pristupanju EU i NATO”. Zvanično: „Zaključeno je da je uspjeh Crne Gore ujedno i uspjeh politike proširenja EU i generator progresa za ostale države u regionu”.

Pored uloge izvjestioca, Kacin se pojavio i u svojoj liberalnoj modifikaciji. Kao predsjedavajući evropske Alijanse liberala i demokrata za Zapadni Balkan susreo se da predsjednikom Liberalne partije Crne Gore Andrijom Popovićem. Riječ je o partiji nastaloj od ostatka ostataka od ostataka nekadašnjeg Liberalnog saveza, od nastanka čvrsto vezanoj za DPS.

,,Predsjednik Popović je informisao Kacina o Odluci Glavnog odbora LPCG o sklapanju sporazuma o koalicionoj saradnji sa Demokratskom partijom socijalista na parlamentarnim izborima koji će se održati 14.10. 2012. Konstatovano je da će ta Odluka još više približiti Crnu Goru Evropskoj uniji”. Pored toga, ,,zajednički je zaključeno da je veoma važno da crnogorski liberali učestvuju u započetom pregovaračkom procesu Crne Gore sa EU, jer bi mu to dalo novi kvalitet”.

To nije sve i nije kraj. Kacin je svojim prisustvom uveličao i zajedničku sjednicu predsjedničkog kolegijuma i savjeta Liberalne partije Crne Gore. Skup je poslužio i kao priprema za treću regionalnu konferenciju liberala, koja će 14. i 15. septembra biti održana u Budvi.

Stvar je prosta: funkcija specijalnog izvjestioca sasvim ozbiljno zvuči i morala bi podrazumijevati objektivnost izvjestioca i izvještaja. Ovdje više nije riječ o navijanju u kampanji, već o direktnom uključivanju u nju.

Jelko Kacin nije ni prvi, sigurno ni posljednji od kog nam stižu poruke suprotne od onoga što se smatra evropskim vrijednostima. Nema evropskog izvještaja o izborima u Crnoj Gori u kojem nije naglašeno da treba spriječiti miješanje državnih i partijskih funkcija u kampanji. Kad dođu živi ljudi, međutim, nekako se razgale. Tako je, uoči lokalnih izbora u Tivtu i Herceg Novom, odgovarajući na konstataciju da članovi vlade zloupotrebljavaju svoje funkcije učešćem u predizbornim aktivnostima, poslanica Evropskog parlamenta Doris Pak kazala da se takve kampanje dešavaju i u njenoj zemlji, te da se ona ne bi ljutila ako bi vlada vodila kampanju na lokalnim izborima.

Lijepo je biti staložene prirode, samo, ako bi desetak minuta, možda u avionu, posvetila razmišljanju na datu temu, moguće da bi poslanica Pak uvidjela izvjesne razlike između svoje i zemlje u kojoj se vlast nije promijenila više od dvadeset godina. Uočiti srastanje države i partije ovdje zaista nije teško.

Posmatraće nas još, iako se Demokratska partija socijalista bila izjasnila da smo mi tako demokratski napredovali da nam nikakvi posmatrači ne trebaju. Praćenje izbora u Crnoj Gori najavile su Parlamentarna skupština OEBS-a i OEBS-ova Kancelarija za ljudska prava i demokratske institucije, kao i misija Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.

Na prošlim izborima, bili su impresionirani. ,,Izborni dan je bio istinski impresivan. Nema sumnje da su ovi izbori dodatno ojačali demokratiju u Crnoj Gori” rekao je Roberto Bateli, šef delegacije Parlamentarne skupštine OEBS-a, nakon izbora 2009. Bateli je tada precizirao kako se optužbe o kupovini ličnih karata mogu čuti u svim zemljama u regionu. ,,Nekada se pitam da li se te glasine namjerno šire sa ciljem da se destabilizuje razvoj i ometu dalje demokratske promjene”.

,,Osjetili smo dozu pritiska prema običnim građanima, pogotovo onima koji zavise od države, državnih institucija i vlasti, direktno ili indirektno. Ponosan sam na kolegu, parlamentarca iz Norveške, koji je u Baru prisustvovao jednom incidentu. On je bio prisutan kada su se ljudi fotografisali da bi dokazali da su uradili stvari koje su od njih tražene. Mi nalaze ne zasnivamo na navodima već na posmatranju, to jest na onome što sami vidimo. Ne možemo da dajemo ocjene na osnovu indirektnih ili neprovjerenih navoda”, rekao je nakon izbora šef delegacije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Andreas Gros. Direktan navod kolege iz Norveške otišao je u vjetar, zapravo ostao je incident.

Samo petnaestak dana kasnije Andreas Gros je kazao kako je sudstvo u Crnoj Gori ,,sve samo ne nezavisno od vlasti” i kako stara imovina Komunističke partije ne može više da bude vlasništvo vladajuće partije. ,,Vlast mora još više da radi kako bi zaštitila autonomiju pojedinačnih građana kada se radi o pritisku šefova u državnim i institucijama i kompanijama koje su bliske vlasti (škole, bolnice, TV stanice i drugi). Šefovi pogrešno misle da će najbolje služiti svojim vlastima kada koriste pritisak na svoje zaposlene da favorizuju vladajuće snage.”

Razlika između izjava tokom boravka posmatračkih misija u Crnoj Gori i njihovih zvaničnih izvještaja je ogromna. Nakon izbora 2009. posmatrači ODIHR-a su zabilježili da nedostatak povjerenja javnosti ostaje ,,ključni izazov”, jer su navodi o izbornoj prevari i nejasna podjela između države i partijskih struktura stvorili negativnu atmosferu među biračima.„Ostali izazovi uključuju potrebu za harmonizacijom i reformom izbornog okvira, nedostatak adekvatnih pravnih lijekova i nedovoljno kritičko izvještavanje većine elektronskih medija”. Kako, pored svega toga, opstaje izjava da su izbori fer i demokratski, nije moguće dokučiti.

Broj izjava u kojima se evropski zvaničnici dive napretku Crne Gore nikako nije saglasan sa dokumentima u kojima se naglašava da se Crna Gora mora posvetiti borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Odobravajući Crnoj Gori početak pregovora o pristupanju Vijeće ministara EU pozvalo je Crnu Goru da se uhvati u koštac sa ranije uočenim problemima u oblasti nezavisnosti i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Dio budućih izvještaja o Crnoj Gori biće i izvještaj Europola, zajedničke evropske agencije za suzbijanje kriminala.

Povremeno, poneko od Evropljana, izjavi i kako Crna Gora u borbi protiv korupcije i kriminala mora početi da hvata krupne ribe. Sudeći po njihovim nježnostima u odnosima sa najvišim predstavnicima vlasti, krupne ribe se kriju među čobanima po Durmitoru.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo