Povežite se sa nama

OKO NAS

KRIVOLOV I NASILJE NAD ZAŠTIĆENIM VRSTAMA: Naše nebo kavez za ptice

Objavljeno prije

na

Nedavno objelodanjena sudbina čaplje Živke govori da je imala više sreće jer je preživjela ne jedan, već dva susreta sa čovjekom. Živki je u trenutku kada je pronađena nedostajala polovina jednog krila – bila je upucana, a protiv njenog vlasnika je podnešena prijava zbog mučenja životinje.

On je prijavljen nakon što je objavio snimak koji pokazuje kako zakonom zaštićenu pticu, vodi svezanu, te je podiže sa zemlje držeći je za vrat. Pošto je zaliječena i nahranjena, čaplja je puštena na slobodu

Da i pticama može biti tijesno na nebu iznad Crne Gore potvrdilo je slučaj kada je orao, po imenu Bruzda, upucan na Skadarskom jezeru. Ptica je nosila transmiter koji joj je stavljen u Poljskoj. ,,To je uređaj u vidu male, lagane i za pticu nesmetane antene, koji se u nauci koristi za praćenje jedinki i njihovih migracija”, objašnjava ornitolog Bojan Zeković, član Centra za zaštitu i proučavanje ptica.

Ptica je i stradala zbog sofisticirane opreme. Činjenica da je ubijena jer se posumnjalo da je špijun, je samo ogolila našu realnost. Nedavno su ornitolozi zapazili orla iste vrste kod nas. ,,I koliko sam bio srećan što ga vidim, toliko sam mu i poželio sreću”, primjećuje rezignirano Zeković.

Za utjehu je da ovakvi slučajevi iživljavanja nad pticama nisu česti. Zekoviću uliva nadu to što je posljednji slučaj rezultirao velikom podrškom građana. Smatra da je nabolji način da se odnos prema pticama promijeni edukacija najmlađe populacije, te trud da im usade prijateljski odnos prema okruženju, da ih zainteresuju za svijet oko sebe ,,kako bi održali taj plamen koji kod djece prirodno tinja.”

S druge strane podrška države i instucija koje treba da se bave ovim problemima izostaje: ,,Trenutno su aktuelne tri prijave, ali nismo dobili odgovor ni na jednu od njih”. Zeković ističe da za svaku imaju dokaze, ali da dosad ništa nije prošlo kod tužilaštva – prijave se odnose na lov na zaštićene vrste na Skadarskom jezeru, kao i trovanje sivog sokola na brdu Gorici.

Na pitanje da li možda treba pooštriti kazne, iz Centra za zaštitu ptica kažu da nije problem u težini kazne, već u njenom nesprovođenju koje ima kontra efekat, odnosno daje zeleno svjetlo svakome ko naumi da radi isto ili slično. ,,Da li probadanju labuda kopljem u gradskom parku, obezglavljivanju srna, držanju surog orla u zatočeništvu, davljenju nemoćne ptice koja u nedostatku krila ne može da leti, trovanju najbrže ptice na planeti – sivog sokola, da li tome stvarno treba zeleno svjetlo?”, ironično se pita Zeković. I poručuje da državni organi moraju postati efikasniji.

On objašnjava da što se ugroženih vrsta ptica tiče postoje globalna i regionalna ugroženost, kao i ugroženost u okviru naše države. Ima slučajeva da su globalne populacije stabilne, ali da su kod nas u opadanju iz određenih razloga kao što su krivolov, gubitak staništa, trovanje. S druge strane Crna Gora je odmaralište velikom broju migratornih vrsta koje neke lokacije koriste za odmor pri seobi. Od globalne važnosti je očuvanje tih staništa. Među najbitnijima su Ulcinjska solana, Buljarica, Tivatska solila, Skadarsko jezero i nikšićke akumulacije.

,,Prateći Crvenu listu, u Crnoj Gori se viđa 13 vrsta, koje su drugdje pred istrebljenjem”, ističe Zeković.

Centar za zaštitu ptica se bavi i promovisanjem posmatranja ptica u okviru eko-turizma. Interesovanje kod turista iz inostranstva, posebno sa prostora Zapadne Evrope, je veliko, ali im se ne izlazi u susret. Agencije bi u svojoj ponudi trebale da imaju posmatranje ptica kao opciju, jer se radi o najbrže rastućuj grani ekoturizma. Ulcinjska solana je najbitnije stanište na istočnoj obali Jadrana. Na Skadarskom jezeru je registrovano preko 280 vrsta ptica, više od polovine vrsta ornitofaune koja se nalazi u Evropi. Ima i pozitivnih primjera kao što je razvoj Tivatskih solila, poručuju iz Centra.

Zeković objašnjava da je Evropa urbanizovana i da su ljudi umorni od gradova. Naše zaostajanje u određenim segmentima, bila je naša prednost: ,,Sada kad neplanski, neprofesionalno, nekreativno pokušavamo da postignemo ono od čega najmudriji već odustaju, bojim se da kopamo tlo pod svojim nogama. Živimo u najljepšoj zemlji Evrope, imamo pejzaže koji obaraju sa nogu, potencijali su ogromni, i pri tom smo još uglavnom neotkriveni. Zato probajmo da saniramo ono što je oštećeno i živimo u skladu sa prirodom”.

Još smo predaleko od tog ideala.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo