Povežite se sa nama

OKO NAS

U ULCINJU PODIVLJALA DIVLJA GRADNJA: Neplanski izgrađeno 90 odsto objekata

Objavljeno prije

na

ulcinj

Ni stariji hroničari ne pamte da su izvještaji sa sjednice Vlade Crne Gore i dnevnik državne televizije počeli sa situacijom u Ulcinju. Razlog – divlja gradnja. Premijer Duško Marković je zatražio da mu se dostavi spisak divljih graditelja, firmi koje izvode radove i projektanata nelegalnih objekata u toj opštini. ,,Ne vidim veći prioritet od djelovanja na ovom planu”, kazao je on.

Formiran je i radni tim, na čelu sa potpredsjednikom Vlade Zoranom Pažinom, koji će se baviti tim pitanjima. U tom tijelu su pored predstavnika resornih ministarstava i članovi Uprave za inspekcijski nadzor, tužilaštva i lokalne samouprave ,,kako bi aktivnosti bile koordinirane, a djelovanje efikasno”.

Odmah je gotovo kompletna postava Inspekcije za zaštitu prostora stigla u Ulcinj, došao je i direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović koji se sastao sa čelnicima Opštine. Inspektori su podnijeli desetine krivičnih prijava i donijeli isto toliko rješenja o rušenju nelegalnih objekata.

Na udaru inspektora našli su se divlji graditelji u Maslinadi, Štoju, Starom gradu, ali i u drugim djelovima opštine. Njih ima previše iako je od 2008. godine nelegalna gradnja u Crnoj Gori kažnjivo krivično djelo. Prema nezvaničnim podacima, u posljednje dvije godine u Ulcinju je izgrađeno ili dograđeno oko 600 objekata, uglavnom nelegalno, dok zvanični podaci Vlade govore da je na kraju 2015. godine u Ulcinju bilo 4.968 nelegalnih objekata. To, dakle, znači da je čak oko 90 odsto objekata izgrađeno na divlje!?

Najveći krivac za ovo stanje je lokalna uprava koja se godinama indolentno ponaša kada je u pitanju donošenje detaljnih urbanističkih planova, naravno uz podršku centralne vlasti. Jer, preko sedam godina je Vladi trebalo da izradi Prostorno-urbanistički plan Ulcinja, koji je prije dva mjeseca usvojio lokalni parlament.

Gradonačelnik Ulcinja Nazif Cungu je pokušavao da uvjeri javnost da će od tada krenuti razvoj na svim poljima. Sada izjavljuje da su u Opštini potpuno nemoćni i da se, ako se ovako nastavi, postavlja logično pitanje: da li bi i za koga više trebalo donositi urbanističke planove!?

Potpredsjednica Opštine Hatidža Đoni kaže da se razmišlja i o radikalnijim mjerama. ,,Da li ćemo ići i na neke represivnije mjere u smislu da se proglasi moratorijum na gradnju, ono što je uradila Budva, ili će to biti nešto drugo”, rekla je ona.

Na terenu je odmah nakon završetka turističke sezone nastupila neviđena destrukcija najvrjednijih resursa dok se čekao rok za legalizaciju bespravno podignutih objekata u Crnoj Gori. Koji je nedavno produžen za još pet mjeseci!? Na snazi je nova odluka Vlade Crne Gore po kojoj će postupak legalizacije krenuti od 31. jula ove godine, a ne, kako je ranije bilo predviđeno, od 1. marta. Iz civilnog sektora su poručili da će to stimulativno djelovati na one koji žele da grade na divlje.

Iz Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA su optužili ulcinjsku vlast da je punih šest mjeseci posmatrala kako se devastira prostor Ulcinja nelegalnom gradnjom. ,,Uljuljkani u svoje fotelje, sa povećanim platama, sa odgovornošću samo prema zamjeniku predsjednika DPS-a, koji ih je tu instalirao, ni riječ nijesu izustili. Sada kada su pređene sve granice, pokušavaju da operu ruke, sliježu ramenima i kažu da su nemoćni. Ne, gospodo, nijeste vi nemoćni! Vi ste nesposobni i pravite ogromnu štetu Ulcinju koju će generacije ispaštati. Da osjećate bar malo odgovornosti, već biste podnijeli ostavke”, poručili su iz te političke grupacije opštinskim zvaničnicima.

I Fatmir Đeka, predsjednik Demokratske partije, koja je dio vladajuće koalicije u opštini, smatra da najveću odgovornost za haos oko izgradnje nelegalnih objekata u Ulcinju snosi lokalna uprava. „Kasnimo sa donošenjem planova, a ljudi hoće da grade”, rekao je on.

U situaciji kada nema novih velikih hotela i kada ne radi Solana, mnogo je ugodnije čekati sezonu i narednu zimu uz neku novu građevinu ili bar novi sprat. Izdavanje soba je decenijama u Ulcinju veoma profitabilan posao.

Dok Opština ne prati potrebe najvećeg dijela svojih građana, državni organi su uspjeli da legalizuju nelegalnu gradnju na Bojani. Na tom predivnom području sada ima gotovo 2,5 puta više objekata nego prije 15 godina.

Iz MANS-a su kritikovali Vladu Crne Gore što je u borbu protiv divlje gradnje krenula iz Ulcinja. ,,Nije birala opštinu Kotor u kojoj, možemo da vidimo, postoji prijetnja da će se skinuti sa liste UNESCO-a upravo zbog devastacije prostora. Zašto se nije krenulo od opštine Budva koja decenijama ima problema sa nelegalnom gradnjom ili Podgorice koja ima takođe problem sa nelegalnom gradnjom”, kazao je programski direktor za urbanizam u toj organizaciji civilnog društva Dejan Milovac.

On ističe da pitanje nelegalne gradnje u Crnoj Gori nije samo pitanje devastacije prostora već i pitanje korupcije. ,,I to sistemske gdje imamo situaciju da se u prostoru ništa neće promijeniti ukoliko Vlada, odnosno tužilaštvo ne budu očistili ministarstva od onih kadrova koji su već godinama doprinosili i dalje doprinose da imamo situaciju gdje je nelegalna gradnja apsolutno prihvatljiva, a korupcija u toj oblasti nekažnjiva”, dodao je Milovac.

Od početka naredne sedmice najavljeno je da će krenuti akcija na uklanjanju nekih nelegalno izgrađenih objekata, ali će najveći dio tih objekata čekati legalizaciju.

,,Najveću štetu zbog nelegalne gradnje platiće buduće generacije. Naša djeca će nas proklinjati zato što nijesmo znali da očuvamo prostor. Naši preci su nam ostavili prostor u dobrom stanju, a mi ga uništavamo”, kaže izvršni direktor ulcinjske ekološke organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo