Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANSKI AERODROM: Zaboravljena obećanja

Objavljeno prije

na

Ovih dana ponovo je aktuelizovana izjava stranog diplomate Jerneja Videtiča od prije nekoliko godina da bi beranski aerodrom bio vrlo interesantan za ulaganja i investicije, ako bi Crna Gora postala članica NATO pakta. Ovaj je diplomata tada, na tribini u Beranama, na kojoj se govorilo o prednostima pristupanjama Crne Gore Alijansi, kazao da bi to mogla biti velika šansa za grad, upoređujući Berane sa slovenačkim mjestom Cerklje, u koje je, kako je rekao, NATO uložio oko sto miliona eura.

„Aerodrom u Cerklju postao je mjesto za investiranja NATO-a. Tamo je stvorena baza za slovenačku vojsku, s tim što nije isključena mogućnost korišćenja aerodroma ni u civilne svrhe”, objasnio je.

Prema njegovim riječima, model iz Slovenije mogao bi se prenijeti u Berane nakon pristupanja Crne Gore alijansi.

„Ja to vidim kao šansu za ovaj grad i za čitav kraj. Tu je Bjelasica i mogućnosti za razvoj turizma. Tu su industrijski potencijali. Aerodrom ne bi bio klasična baza NATO alijanse. On bi bio u vlasništvu crnogorske vojske, ali bi se mogao koristiti i za civilne letove”, izjavio je diplomatski zvaničnik.

Aerodrom u Beranama ne radi skoro tri decenije, a lokalne i državne vlasti su dvadesetak godina unazad obećavale njegovo reaktiviranje.

Nema nikave sumnje da ovaj veliki infrastrukturni objekat predstavlja neiskorišteni resurs sjevera države. Bio bi najbliži za desetak opština u Crnoj Gori, ali i Srbiji.

Upravo zbog toga na sjeveru se vjeruje da postoji jak lobi koji se protivi otvaranju beranskog aerodroma, kako se na taj način ne bi umanjio promet aerodromima u Podgorici i Tivtu.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju. Prvi avioni tu su slijetali u vrijeme Drugog svjetskog rata. Saveznici su odatle prevozili partizanske ranjenike na liječenje u Italiju.

Ovdje je formiran i poznati sportski aero klub Berane, iz kojeg su izlazili školovani piloti koji su kasnije letjeli širom svijeta za najpoznatije svjetske kompanije. Pristanišna zgrada izgrađena je šezdesetih godina kada je uspostavljen redovni putnički saobraćaj.

Desetak godina na linijama Berane – Podgorica –Berane i Berane – Beograd – Berane, pa i za Zagreb i Ljubljanu, saobraćali su avioni DC 3, a u kratkom periodu i foker. JNA je 1974. godine sagradila kvalitetnu pistu dugu blizu dva kilometra i široku 45 metara, koja do danas odolijeva zubu vremena.

Posljednjih decenija, od kada ga ni vojska ne koristi, beranski aerodrom služi za sve, a najmanje za ono zbog čega je napravljen.

Treba samo zamisliti grad koji je imao vazdušni saobraćaj i deset hiljada radnika u industriji, a onda s Bogavskog brda, gdje se aerodrom nalazi, baciti pogled na sadašnjost. To je slika države u propadanju i povratak u prošlost makar pola vijeka.

Ono što ne može da se popravi u realnosti, može u politici. Mada je sasvim jasno da zbog brojnih problema za ovaj aerodrom nema brzog rješenja, političarima je bio neisrpna isnspiracija za stalna predizborna obećanja. Tako je bivši gradonačelnik Berana Vuka Golubović jednom prilikom saopštio „samo što nije”.

„Vjerujte, da je uslov za dobijanje izbora pomenuti otvaranje aerodroma, nikada ga pomenuo ne bih. Kunem se. Izvjesno je da će vrlo brzo biti potpisan ugovor po kojem će Opština Berane dati investitoru aerodrom bez i jednog centa”, rekao je tadašnji gradonačelnik direktno u kamere TV Vijesti.

Dvije godine ranije, ususret parlamentarnim izborima, on je putovao u Njemačku sa tzv. „opštinskom delegacijom koja radi na reaktiviranju beranskog aerodroma”, gdje je trebalo da se sretne s potencijalnim partnerima u tom poslu.

„To je jedna njemačka firma koja se bavi proizvodnjom opreme. Postoji i druga, češko-engleska grupacija, zainteresovana za infrastrukturni dio aerodroma. I sa njima smo u stalnoj komunikaciji i kontaktima”, pričao je Golubović.

Nedugo potom „neimenovani izvor iz Vlade” saopštio je, međutim, kako je „studija razvoja vazdušnog saobraćaja na sjeveru Crne Gore”, čiju izradu je finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju i razvoj, negativna po pitanju otvaranja aerodroma u Beranama.

Po toj studiji beranski aerodrom bio bi, navodno, profitabilan jedino da kroz njega godišnje prođe minimalno 600-700 hiljada putnika.

Ni to nije obeshrabrilo crnogorske zvaničnike da šire optimizam i dijele obećanja.

I predsjednik Filip Vujanović aerodrom u Beranama otvarao je više puta, a najozbiljnije je to učinio uoči referenduma, kada je saopštio kako je sa ministrom pomorstva i saobraćaja Andrijom Lomparom razgovarao o mogućnosti obnove ove vazdušne luke. Tom prilikom je konstatovano da samo treba riješiti svojinske odnose a zatim pronaći strateškog partnera.

Ondašnji ministar Lompar, kao da je zaboravio o čemu je pričao s predsjednikom države, poslije toga je izjavio da je što se Vlade tiče to završena priča, ekonomski nerentabilna te da se prepušta lokalnoj upravi da pokuša naći partnera za taj posao.

Onda se u potragu za partnerom uključio Rafet Husović, tada ministar bez portfelja. On je putovao u Tursku, ali partnera nije doveo pa je obećao da će sljedeći put na put povesti i ministra saobraćaja.

Aerodrom u Beranama otvarao je i biši premijer. Kada su u predreferendumskoj godini sve državne pare otišle na rekonstrukciju aerodroma u Podgorici i Tivtu, on je čvrsto obećao da neće biti zaboravljen ni beranski aerodrom i to svoje obećanje čak i vremenski oročio.

,,Planiramo da aerodrom u Beranama počne s radom u naredne dvije godine”, rekao je Đukanović 2006. godine.

Prilikom jedne posjete Vujanovića Turskoj, tadašnji predsjednik te daleke države Abdulah Gul izjavio je kako će brzo biti letova između Istanbula i Berana. Dva turska investitora potom su otkupila dokumentaciju, ali nijesu dala ponudu za beranski aerodrom na tenderu koji je raspisala lokalna uprava.

U vrijeme NATO bombardovanja SRJ, u kojem ni Crna Gora nije bila pošteđena, građani Berana bili su u strahu zbog činjenice da vojni aerodrom u njihovom gradu predstavlja laku potencijalnu metu.

Bombardovanja aerodroma, međutim, nije bilo a to se danas, kako se više Crna Gora približava NATO-u, komentariše u svijetlu mogućeg ustupanja te zračne luke Alijansi. Po modelu kako je to prije nekoliko godina najavljivao strani diplomata.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo