Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAKON O TUMAČIMA PRED USTAVNIM SUDOM: Preko noći bez zvanja

Objavljeno prije

na

Početkom ove nedjelje istekao je javni poziv koji je Ministarstvo pravde raspisalo za sudske tumače. Naime, po slovu novog Zakona o tumačima, koji je usvojen prošle godine, svi sudski tumači moraće ponovo da prođu kroz provjeru znanja, pismenu i usmenu, koju su jednom već položili, inače će biti brisani iz evidencije.

Dan nakon zaključenja oglasa za tumače Monitoru su iz Ministarstva pravde kazali, da još nemaju tačne podatke, ali da je u njihovoj evidenciji ranije bilo oko 600 tumača, a da se sada, prije završetka oglasa, prijavilo nešto više od 200. Po informacijama Udruženja tumača Crne Gore oko 400 tumača, i između njih i svi članovi Udruženja, odazvali su se Javnom pozivu Ministarstva, iako, kako kažu, mahom smatraju da se radi o nepotrebnom izazovu.

Mnogi prevodioci sa decenijskim iskustvom nijesu se međutim prijavljivali na ovaj poziv: ,,Nemam vremena da ponovo učim toliko. Kao i dobar dio mojih kolega to mi nije osnovni posao, tako da od redovnog posla ne mogu stići da ponovo polažem tu silu ispita”, kaže naša sagovornica, sada već i zvanično bivši sudski tumač za ruski jezik.

Program ispita za tumače nije ni malo jednostavan ni lak, treba iščitati i proučiti preko 20 zakona, a treba izdvojiti i oko 150 eura za prijavljivanje i polaganje ispita.

Međutim tumači za: albanski, arapski, bugarski, češki, danski, engleski, francuski, grčki, hebrejski, italijanski, japanski, kineski, latinski, mađarski, makedonski, njemački, norveški, poljski, rumunski, ruski, slovački, slovenački, španski, švedski, turski, ukrajinski i druge jezike za koje nema postavljenih tumača u Crnoj Gori, nijesu baš blagonaklono dočekali nove izmjene i namete.

Advokatska kancelarija Ana Stanković-Mugoša je Ustavnom sudu Crne Gore, u ime 121 sudskog tumača u Crnoj Gori, podnijela Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i sa međunardnim ugovorima. Predložili su donošenje privremene mjere – zabrane svih pojedinačnih akata i radnji na osnovu spornog Zakona o tumačima do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

Ana Stanković-Mugoša za Monitor objašnjava da se radi o stečenom pravu te da ,,pravo stalnih sudskih tumača koje je stečeno za vrijeme važenja ranijeg zakona ne može biti promijenjeno, ograničeno ili u potpunosti oduzeto odredbama drugog, novog zakona, tj. spornog Zakona o tumačima”.

Iz Ministarstva pravde stiglo je drugačije – oni cijene da se ne radi o stečenim pravima, pa je Vlada uputila mišljenje Ustavnom sudu, na inici-jativu sudskih tumača, predlažući njeno odbijanje. Iz ministarstva su naglasili da je cilj novog zakona unapređenje kvaliteta i efikasnosti rada tumača.

Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe Marijana Laković-Dra-šković kazala je u izjavi za Dan da novi propisi ne dovode u pitanje ste-čena prava, zato što se u konkretnom slučaju ne radi o takvim pravima. ,,Pravo stalnih sudskih tumača koji su postavljeni u skladu sa Pravilni-kom o stalnim sudskim tumačima ne spada u kategoriju stečenih prava, kojim se smatraju subjektivna imovinska, lična i porodična prava, zasno-vana na ljudskim pravima utvrđenim međunarodnim dokumentima. Pra-va iz rada po teoriji prava ne smatraju se stečenim pravima”, izjavila je ona.

Da stečeno pravo sudskih tumača predstavlja širok pojam koji se ne može isključivo vezati za pravo na rad, smatra Ana Stanković – Mugoša. Ona objašnjava da su tumači na osnovu svog dugogodišnjeg školovanja i usavršavanja, te radnog iskustva ispunili sve potrebne kriterijume na osnovu kojih su od strane ministra pravde dobili status stalnih sudskih tumača. ,,Ukidanjem tog statusa, ne derogira se samo pravo na rad pojedinačno svakog stalnog sudskog tumača u Crnoj Gori, već se jedan čitav esnaf diskriminiše u odnosu na ostale profesije i stavlja u dominantno nepovoljan položaj. Te prema tome, logično se postavlja pitanje, da li ima značajnijeg ljudskog prava utvrđenog međunarodnim konvencijama i Ustavom od stečenog statusnog prava pojedinca, u ovom slučaju stalnih sudskih tumača u Crnoj Gori?”, kaže advokatica .

Iz Udruženja tumača ističu da isčekuju pozitivno rješavanja ovog predmeta od strane Ustavnog suda.

I dok se očekuje odluka suda, tumači nagađaju što je bio povod za ove izmjene. Po jednoj verziji razlog su nekvalitetni prevodi pojedinih važnih državnih ugovora sa stranim kompanijama. Ali i po starom pravilniku iz 2008, ministar pravde je mogao razriješiti tumača ukoliko ,,nesavjesno ili nestručno vrši dužnost tumača”. U novom pravilniku se dodatno precizira da ,,tumač nestručno vrši dužnost tumača ako daje nepotpune, nejasne, protivrječne ili netačne prevode, kao i ako daje prevod koji ne odgovara profesionalnim standardima u oblasti prevođenja”. Novina je i odredba po kojoj se licenca može oduzeti i u slučaju ako tumač – ,,neopravdano odbije zahtjev za prevođenje podnesen od strane suda, državnog tužilaštva ili drugog organa koji vodi postupak”.

Radosav Rašović iz Udruženja tumača Crne Gore za Monitor govori o ostalim izmjenama u novom zakonu: ,,Novina Zakona je da prevodilačka strana sad sadrži 1.800 slovnih znaka sa razmakom od 2.300, a cijene su ostale iste. Novina je i da stalni sudski tumači, kako je određeno Pravilnikom, po novom zakonu će imati zvanje tumač. Osim državljana Crne Gore, tumač može biti i državljanin države članice Evropske unije, što će pomoći pokrivanje rijetkih jezika tumačima”.

Među tumačima ima i mišljenja da su promjene pokrenute od par tumača koji su do sada dobijali velike projekte vezane za ministarstva i ostale institucije, kako bi se smanjila konkurencija. Ako je to bio cilj u tome se uspjelo – ukoliko Zakon prođe Ustavni sud, broj sudskih tumača će se skoro prepoloviti.

Aaadvokatica Ana Stanković – Mugoša ukazuje da su povrijeđena prava većeg broja osoba. Upozorava da bi se ukoliko se s ovakvom praksom nastavi na udar mogle naći i druge profesije: ,,Postavlja se pitanje da li ista sudbina čega sve one koji imaju položene ispite na osnovu kojih su im izdate licence za rad. Da li zbog toga mogu da se osjećaju pravno nesigurno svi građani, a posebno sudije, tužioci, advokati, notari, izvršitelji, vozači i drugi. I oni bi mogli biti dovedeni u situaciju da im se ne priznaje položen pravosudni ispit i da treba ponovo da ga polažu ili da se ne priznaje položen vozački ispit, što bi bilo apsurdno i dovelo bi u pitanje sve odluke koje su izdali nadležni organi”.

Možda je baš to budućnost i strategija dodatnog punjenja rupa u budžetu. U pravilniku o Polaganju ispita za tumače piše da visina troškova polaganja ispita za tumača iznosi 20% prosječne bruto zarade. No prije polaganja da bi se ispunili uslovi treba ovjeriti diplomu kod notara, priložiti uvjerenje o zdravstvenom stanju, dokaz o nekažnjavanju…, ispadne sve oko 50 eura. Tako bi se bušni budžet ministarstva i Vlade popunio za preko 50.000 eura. Za uvar je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije

 

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.

Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.

Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.

Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.

,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno

Objavljeno prije

na

Objavio:

I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek.  Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja  uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana

 

 

Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana,  vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.

Na telefonske pozive Monitora  direktor NP Durmitor Pero Popović nije  odgovarao, a mojkovački vatrogasci,  kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.

Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara,  bila su, na momente,  dramatična. U više  navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)  i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha,  jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila,  direktor Popović.

Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu,  kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen.  Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na  prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka.  On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.

„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare.  Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao.  Naše  ekipe bile   su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od  gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta,  mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.

Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta,  agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada  Bešović. On je objasnio i da  budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali  da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima,  kroz međunarodne grantove bude nabavljen  jedan protivpožarni  avion“.

Dok izostaje značajnija  podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama  i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je  660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad  tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“,  izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar  Dragićević.

Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine  građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi.  Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.

U svakoj lokalnoj samoupravi,  jednom godišnje,  predsjednici  opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara.  Tim aktima  daju  su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.

Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja.  Sve su lokalizovali pripadnici SZS,  tek ponegdje uz pomoć mještana.

Tokom 10-ak minulih dana  vatrogasci su gasili požare u  mjestu   Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na  Obrovu.  Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu  intervenisala je  na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom  kolu  trafostanica i  u  Panjskoj  luki i Obrovu stubovi dalekovoda  i repetitor.

Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u  Čavanju i Pušonjskom dolu  u Mjesnoj zajednici  (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo