Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAKON O TUMAČIMA PRED USTAVNIM SUDOM: Preko noći bez zvanja

Objavljeno prije

na

Početkom ove nedjelje istekao je javni poziv koji je Ministarstvo pravde raspisalo za sudske tumače. Naime, po slovu novog Zakona o tumačima, koji je usvojen prošle godine, svi sudski tumači moraće ponovo da prođu kroz provjeru znanja, pismenu i usmenu, koju su jednom već položili, inače će biti brisani iz evidencije.

Dan nakon zaključenja oglasa za tumače Monitoru su iz Ministarstva pravde kazali, da još nemaju tačne podatke, ali da je u njihovoj evidenciji ranije bilo oko 600 tumača, a da se sada, prije završetka oglasa, prijavilo nešto više od 200. Po informacijama Udruženja tumača Crne Gore oko 400 tumača, i između njih i svi članovi Udruženja, odazvali su se Javnom pozivu Ministarstva, iako, kako kažu, mahom smatraju da se radi o nepotrebnom izazovu.

Mnogi prevodioci sa decenijskim iskustvom nijesu se međutim prijavljivali na ovaj poziv: ,,Nemam vremena da ponovo učim toliko. Kao i dobar dio mojih kolega to mi nije osnovni posao, tako da od redovnog posla ne mogu stići da ponovo polažem tu silu ispita”, kaže naša sagovornica, sada već i zvanično bivši sudski tumač za ruski jezik.

Program ispita za tumače nije ni malo jednostavan ni lak, treba iščitati i proučiti preko 20 zakona, a treba izdvojiti i oko 150 eura za prijavljivanje i polaganje ispita.

Međutim tumači za: albanski, arapski, bugarski, češki, danski, engleski, francuski, grčki, hebrejski, italijanski, japanski, kineski, latinski, mađarski, makedonski, njemački, norveški, poljski, rumunski, ruski, slovački, slovenački, španski, švedski, turski, ukrajinski i druge jezike za koje nema postavljenih tumača u Crnoj Gori, nijesu baš blagonaklono dočekali nove izmjene i namete.

Advokatska kancelarija Ana Stanković-Mugoša je Ustavnom sudu Crne Gore, u ime 121 sudskog tumača u Crnoj Gori, podnijela Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i sa međunardnim ugovorima. Predložili su donošenje privremene mjere – zabrane svih pojedinačnih akata i radnji na osnovu spornog Zakona o tumačima do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

Ana Stanković-Mugoša za Monitor objašnjava da se radi o stečenom pravu te da ,,pravo stalnih sudskih tumača koje je stečeno za vrijeme važenja ranijeg zakona ne može biti promijenjeno, ograničeno ili u potpunosti oduzeto odredbama drugog, novog zakona, tj. spornog Zakona o tumačima”.

Iz Ministarstva pravde stiglo je drugačije – oni cijene da se ne radi o stečenim pravima, pa je Vlada uputila mišljenje Ustavnom sudu, na inici-jativu sudskih tumača, predlažući njeno odbijanje. Iz ministarstva su naglasili da je cilj novog zakona unapređenje kvaliteta i efikasnosti rada tumača.

Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe Marijana Laković-Dra-šković kazala je u izjavi za Dan da novi propisi ne dovode u pitanje ste-čena prava, zato što se u konkretnom slučaju ne radi o takvim pravima. ,,Pravo stalnih sudskih tumača koji su postavljeni u skladu sa Pravilni-kom o stalnim sudskim tumačima ne spada u kategoriju stečenih prava, kojim se smatraju subjektivna imovinska, lična i porodična prava, zasno-vana na ljudskim pravima utvrđenim međunarodnim dokumentima. Pra-va iz rada po teoriji prava ne smatraju se stečenim pravima”, izjavila je ona.

Da stečeno pravo sudskih tumača predstavlja širok pojam koji se ne može isključivo vezati za pravo na rad, smatra Ana Stanković – Mugoša. Ona objašnjava da su tumači na osnovu svog dugogodišnjeg školovanja i usavršavanja, te radnog iskustva ispunili sve potrebne kriterijume na osnovu kojih su od strane ministra pravde dobili status stalnih sudskih tumača. ,,Ukidanjem tog statusa, ne derogira se samo pravo na rad pojedinačno svakog stalnog sudskog tumača u Crnoj Gori, već se jedan čitav esnaf diskriminiše u odnosu na ostale profesije i stavlja u dominantno nepovoljan položaj. Te prema tome, logično se postavlja pitanje, da li ima značajnijeg ljudskog prava utvrđenog međunarodnim konvencijama i Ustavom od stečenog statusnog prava pojedinca, u ovom slučaju stalnih sudskih tumača u Crnoj Gori?”, kaže advokatica .

Iz Udruženja tumača ističu da isčekuju pozitivno rješavanja ovog predmeta od strane Ustavnog suda.

I dok se očekuje odluka suda, tumači nagađaju što je bio povod za ove izmjene. Po jednoj verziji razlog su nekvalitetni prevodi pojedinih važnih državnih ugovora sa stranim kompanijama. Ali i po starom pravilniku iz 2008, ministar pravde je mogao razriješiti tumača ukoliko ,,nesavjesno ili nestručno vrši dužnost tumača”. U novom pravilniku se dodatno precizira da ,,tumač nestručno vrši dužnost tumača ako daje nepotpune, nejasne, protivrječne ili netačne prevode, kao i ako daje prevod koji ne odgovara profesionalnim standardima u oblasti prevođenja”. Novina je i odredba po kojoj se licenca može oduzeti i u slučaju ako tumač – ,,neopravdano odbije zahtjev za prevođenje podnesen od strane suda, državnog tužilaštva ili drugog organa koji vodi postupak”.

Radosav Rašović iz Udruženja tumača Crne Gore za Monitor govori o ostalim izmjenama u novom zakonu: ,,Novina Zakona je da prevodilačka strana sad sadrži 1.800 slovnih znaka sa razmakom od 2.300, a cijene su ostale iste. Novina je i da stalni sudski tumači, kako je određeno Pravilnikom, po novom zakonu će imati zvanje tumač. Osim državljana Crne Gore, tumač može biti i državljanin države članice Evropske unije, što će pomoći pokrivanje rijetkih jezika tumačima”.

Među tumačima ima i mišljenja da su promjene pokrenute od par tumača koji su do sada dobijali velike projekte vezane za ministarstva i ostale institucije, kako bi se smanjila konkurencija. Ako je to bio cilj u tome se uspjelo – ukoliko Zakon prođe Ustavni sud, broj sudskih tumača će se skoro prepoloviti.

Aaadvokatica Ana Stanković – Mugoša ukazuje da su povrijeđena prava većeg broja osoba. Upozorava da bi se ukoliko se s ovakvom praksom nastavi na udar mogle naći i druge profesije: ,,Postavlja se pitanje da li ista sudbina čega sve one koji imaju položene ispite na osnovu kojih su im izdate licence za rad. Da li zbog toga mogu da se osjećaju pravno nesigurno svi građani, a posebno sudije, tužioci, advokati, notari, izvršitelji, vozači i drugi. I oni bi mogli biti dovedeni u situaciju da im se ne priznaje položen pravosudni ispit i da treba ponovo da ga polažu ili da se ne priznaje položen vozački ispit, što bi bilo apsurdno i dovelo bi u pitanje sve odluke koje su izdali nadležni organi”.

Možda je baš to budućnost i strategija dodatnog punjenja rupa u budžetu. U pravilniku o Polaganju ispita za tumače piše da visina troškova polaganja ispita za tumača iznosi 20% prosječne bruto zarade. No prije polaganja da bi se ispunili uslovi treba ovjeriti diplomu kod notara, priložiti uvjerenje o zdravstvenom stanju, dokaz o nekažnjavanju…, ispadne sve oko 50 eura. Tako bi se bušni budžet ministarstva i Vlade popunio za preko 50.000 eura. Za uvar je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo