Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ: OPSTRUKCIJA OSUJEĆENIH MOĆNIKA: Ambasadorka Štajner na čekanju

Objavljeno prije

na

Odbornik Nove demokratske snage – Forca u Skupštini opštine Sabri Salaj nada se da će bivša njemačka ambasadorka u Podgorici Gudrun Elizabet Štajnaker za dan te opštine dobiti priznanje „Počasni građanin Ulcinja”.

Prema njegovim riječima, taj prijedlog koji je podnijet još u junu prošle godine, podržali su svi politički subjekti u toj opštini, pa bi, kako dodaje, bilo dobro da se sve obavi u skladu sa zakonskim procedurama.

Salaj, donedavni predsjednik Odbora za izbor i imenovanja u lokalnom parlamentu, kaže da je ,,problem tehničke prirode jer treba da se promijeni Statut i donese pravilnik o tome ko, zašto i zbog čega može biti proglašen počasnim građaninom Ulcinja”.

Međutim, tako nešto nije učinjeno prije dvije godine kada su za počasne građane Ulcinja ekspresno proglašeni premijer Albanije Edi Rama i predsjednik Kosova Hašim Tači.

Predsjednik Skupštine opštine i šef lokalnog odbora Demokratske partije socijalista, Ljoro Nrekić ističe da, što se tog doma tiče, nije ništa sporno, ali da se mora sačekati odluka Odbora.

Kako je do Dana opštine, koji se slavi u prvoj suboti aprila, ostalo još šest sedmica, sve je manje izgleda da će do tog roka Štajnaker ponijeti ovu titulu.

Pokretač inicijative, predsjednik Socijaldemokratske partije u Ulcinju Skender Elezagić, ocjenjuje da je ,,očigledno da se iza scene pokušava opstruirati ta ideja i odugovlačenjem spriječiti donošenje odluke”. On tvrdi da je zalaganjem za zaštitu i očuvanje Solane Štajnaker, koju su zbog čestih dolazaka u Ulcinj, njegovi žitelji počeli osjećati sugrađankom, poremetila namjere uticajnim pojedincima iz vrha DPS-a.

To je stav i poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića, koji je krajem decembra 2015, u Skupštini Crne Gore održao zajedničku konferenciju sa njemačkom ambasadorkom čime su praktično spriječili da Savjet za privatizaciju i kapitalne investicije, kojim je predsjedavao tadašnji premijer Milo Đukanović, stavi tačku na pitanje kome pripada Solana. Savjet je, prema pisanju medija, imao pripremljenu odluku kojom bi se potvrdilo da je u procesu privatizacije za to preduzeće plaćena pravična cijena, što bi omogućilo da se zemljište Solane knjiži na Eurofond.

,,Ambasadorka Štajnaker je, bez obzira na to šta lokalna i podgorička vlast mislile, mnogo zadužila Ulcinj. Kao niko do sada se borila da se problem Solane internacionalizuje i dala najveći pečat njenoj zaštiti, za razliku od garniture političara na vlasti koji su ćutali, zatvarali oči i bježali dok se Solana prodavala, pljačkala i devastirala. Zbog nje briselska administracija zna gdje su Ulcinj i Solana. Sada kada trebamo da joj odamo priznanje, koje treba služiti kao primjer domicilnom stanovništvu, ispade da nam trebaju drugi propisi”, rekao je Abazović apelujući na lokalnu upravu da prestane da se ponižava i da konačno pokaže kičmu.

,,Gospodo iz albanskih nacionalnih stanaka, to možemo uraditi i bez odbornika DPS-a. Dovoljna je dobra volja i malo dostojanstva”, kazao ja Abazović. On je inače i odbornik u Skupštini opštine.

Iz Vlade su odgovorili da inicijative za proglašavanje ličnosti počasnim građanima opština nijesu u njenoj nadležnosti ocjenjujući neistinitim tvrdnje da su se premijer Duško Marković i Vlada na bilo koji način bavili predlogom da bivša ambasadorka Njemačke bude proglašena za počasnu građanku Ulcinja.

,,Donošenje takvih odluka u isključivoj je nadležnosti lokalnih samouprava, pa je bilo kakvo povezivanje Vlade i premijera sa donošenjem ili nedonošenjem odluka o proglašenju počasnog građanina krajnje tendeciozno i zlonamjerno”, saopšteno je iz Markovićevog kabineta.

Da je Štajnaker zaslužila to priznanje siguran je i visoki funkcioner Demokratske partije Fatmir Đeka i potpredsjednik Opštine Ulcinj Met Đoni. „Bez njenog angažovanja nikada se ne bi tako ozbiljno pristupilo zaštiti Solane i ne bi se spriječili oni koji su krenuli da rastrgnu ovo prirodno blago”, rekao je on navodeći da bi se za veliko angažovanje u tom smjeru priznanje trebalo dodijeliti i bivšoj potpredsjednici Opštine Ulcinj Zenepi Lika i Darku Saveljiću iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

,,Nema zaslužnije osobe za priznanje počasne građanke od Štajnaker. Sigurna sam da se nekima ne sviđa ova inicijativa jer je ona svima nama pokazala što znači biti posvećen. Za mene je Štajnaker počasna građanka Ulcinja već od 4. oktobra 2014. godine kada je prvi put bila na Solani i vidjela ljepotu ovog predjela. U tom momentu shvatila je da je odgovornost svih nas da uložimo maksimalne napore kako bi naše resurse zaštitili za buduće generacije. Za opstanak našeg grada”, kaže Lika, koja je od maja prošle godine na čelu Društva Martin Šnajder-Jakobi. To udruženje koje nosi ime prerano umrlog, velikog njemačkog biologa i zaljubljenika u Ulcinj, osnovano je upravo na Solani, prvenstveno zaslugom njemačke ambasadorke.

„Solana je vaša ekonomska i socijalna budućnost. Svijet će vas po tome cijeniti”, poručila je tada Štajnaker Ulcinjanima.

Najviše zahvaljujući njezinom angažmanu, posvećenošću evropskih institucija i CZIP-a, odustalo se od gradnje na Solani, ali to područje još nije uvršteno na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja, a nema ni naznaka da će biti pokrenuta proizvodnja soli. To bi značilo da već četvrtu godinu neće biti „slanih kristala” na Solani, čime se čitav ekosistem i biodiverzitet dovode u pitanje. Ako se takav odnos nastavi, više neće imati što ni da se zaštiti.

„Ekološke posljedice takvog scenarija bi ugrozile i praktično onemogućile našu najvažniju ekonomsku aktivnost – turizam. Jer, nema turizma na Velikoj plaži sa leglom komaraca u zaleđu, površine 15 miliona kvadratnih metara”, kaže Elezagić.

Štajnaker, koja i sada budno prati dešavanja u Crnoj Gori, više ne može pomoći. Odavno je poručila da će tako nešto ugroziti međunarodni ugled Crne Gore i pregovore o pristupanju EU.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo