Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ: OPSTRUKCIJA OSUJEĆENIH MOĆNIKA: Ambasadorka Štajner na čekanju

Objavljeno prije

na

Odbornik Nove demokratske snage – Forca u Skupštini opštine Sabri Salaj nada se da će bivša njemačka ambasadorka u Podgorici Gudrun Elizabet Štajnaker za dan te opštine dobiti priznanje „Počasni građanin Ulcinja”.

Prema njegovim riječima, taj prijedlog koji je podnijet još u junu prošle godine, podržali su svi politički subjekti u toj opštini, pa bi, kako dodaje, bilo dobro da se sve obavi u skladu sa zakonskim procedurama.

Salaj, donedavni predsjednik Odbora za izbor i imenovanja u lokalnom parlamentu, kaže da je ,,problem tehničke prirode jer treba da se promijeni Statut i donese pravilnik o tome ko, zašto i zbog čega može biti proglašen počasnim građaninom Ulcinja”.

Međutim, tako nešto nije učinjeno prije dvije godine kada su za počasne građane Ulcinja ekspresno proglašeni premijer Albanije Edi Rama i predsjednik Kosova Hašim Tači.

Predsjednik Skupštine opštine i šef lokalnog odbora Demokratske partije socijalista, Ljoro Nrekić ističe da, što se tog doma tiče, nije ništa sporno, ali da se mora sačekati odluka Odbora.

Kako je do Dana opštine, koji se slavi u prvoj suboti aprila, ostalo još šest sedmica, sve je manje izgleda da će do tog roka Štajnaker ponijeti ovu titulu.

Pokretač inicijative, predsjednik Socijaldemokratske partije u Ulcinju Skender Elezagić, ocjenjuje da je ,,očigledno da se iza scene pokušava opstruirati ta ideja i odugovlačenjem spriječiti donošenje odluke”. On tvrdi da je zalaganjem za zaštitu i očuvanje Solane Štajnaker, koju su zbog čestih dolazaka u Ulcinj, njegovi žitelji počeli osjećati sugrađankom, poremetila namjere uticajnim pojedincima iz vrha DPS-a.

To je stav i poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića, koji je krajem decembra 2015, u Skupštini Crne Gore održao zajedničku konferenciju sa njemačkom ambasadorkom čime su praktično spriječili da Savjet za privatizaciju i kapitalne investicije, kojim je predsjedavao tadašnji premijer Milo Đukanović, stavi tačku na pitanje kome pripada Solana. Savjet je, prema pisanju medija, imao pripremljenu odluku kojom bi se potvrdilo da je u procesu privatizacije za to preduzeće plaćena pravična cijena, što bi omogućilo da se zemljište Solane knjiži na Eurofond.

,,Ambasadorka Štajnaker je, bez obzira na to šta lokalna i podgorička vlast mislile, mnogo zadužila Ulcinj. Kao niko do sada se borila da se problem Solane internacionalizuje i dala najveći pečat njenoj zaštiti, za razliku od garniture političara na vlasti koji su ćutali, zatvarali oči i bježali dok se Solana prodavala, pljačkala i devastirala. Zbog nje briselska administracija zna gdje su Ulcinj i Solana. Sada kada trebamo da joj odamo priznanje, koje treba služiti kao primjer domicilnom stanovništvu, ispade da nam trebaju drugi propisi”, rekao je Abazović apelujući na lokalnu upravu da prestane da se ponižava i da konačno pokaže kičmu.

,,Gospodo iz albanskih nacionalnih stanaka, to možemo uraditi i bez odbornika DPS-a. Dovoljna je dobra volja i malo dostojanstva”, kazao ja Abazović. On je inače i odbornik u Skupštini opštine.

Iz Vlade su odgovorili da inicijative za proglašavanje ličnosti počasnim građanima opština nijesu u njenoj nadležnosti ocjenjujući neistinitim tvrdnje da su se premijer Duško Marković i Vlada na bilo koji način bavili predlogom da bivša ambasadorka Njemačke bude proglašena za počasnu građanku Ulcinja.

,,Donošenje takvih odluka u isključivoj je nadležnosti lokalnih samouprava, pa je bilo kakvo povezivanje Vlade i premijera sa donošenjem ili nedonošenjem odluka o proglašenju počasnog građanina krajnje tendeciozno i zlonamjerno”, saopšteno je iz Markovićevog kabineta.

Da je Štajnaker zaslužila to priznanje siguran je i visoki funkcioner Demokratske partije Fatmir Đeka i potpredsjednik Opštine Ulcinj Met Đoni. „Bez njenog angažovanja nikada se ne bi tako ozbiljno pristupilo zaštiti Solane i ne bi se spriječili oni koji su krenuli da rastrgnu ovo prirodno blago”, rekao je on navodeći da bi se za veliko angažovanje u tom smjeru priznanje trebalo dodijeliti i bivšoj potpredsjednici Opštine Ulcinj Zenepi Lika i Darku Saveljiću iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

,,Nema zaslužnije osobe za priznanje počasne građanke od Štajnaker. Sigurna sam da se nekima ne sviđa ova inicijativa jer je ona svima nama pokazala što znači biti posvećen. Za mene je Štajnaker počasna građanka Ulcinja već od 4. oktobra 2014. godine kada je prvi put bila na Solani i vidjela ljepotu ovog predjela. U tom momentu shvatila je da je odgovornost svih nas da uložimo maksimalne napore kako bi naše resurse zaštitili za buduće generacije. Za opstanak našeg grada”, kaže Lika, koja je od maja prošle godine na čelu Društva Martin Šnajder-Jakobi. To udruženje koje nosi ime prerano umrlog, velikog njemačkog biologa i zaljubljenika u Ulcinj, osnovano je upravo na Solani, prvenstveno zaslugom njemačke ambasadorke.

„Solana je vaša ekonomska i socijalna budućnost. Svijet će vas po tome cijeniti”, poručila je tada Štajnaker Ulcinjanima.

Najviše zahvaljujući njezinom angažmanu, posvećenošću evropskih institucija i CZIP-a, odustalo se od gradnje na Solani, ali to područje još nije uvršteno na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja, a nema ni naznaka da će biti pokrenuta proizvodnja soli. To bi značilo da već četvrtu godinu neće biti „slanih kristala” na Solani, čime se čitav ekosistem i biodiverzitet dovode u pitanje. Ako se takav odnos nastavi, više neće imati što ni da se zaštiti.

„Ekološke posljedice takvog scenarija bi ugrozile i praktično onemogućile našu najvažniju ekonomsku aktivnost – turizam. Jer, nema turizma na Velikoj plaži sa leglom komaraca u zaleđu, površine 15 miliona kvadratnih metara”, kaže Elezagić.

Štajnaker, koja i sada budno prati dešavanja u Crnoj Gori, više ne može pomoći. Odavno je poručila da će tako nešto ugroziti međunarodni ugled Crne Gore i pregovore o pristupanju EU.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo