Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ: OPSTRUKCIJA OSUJEĆENIH MOĆNIKA: Ambasadorka Štajner na čekanju

Objavljeno prije

na

Odbornik Nove demokratske snage – Forca u Skupštini opštine Sabri Salaj nada se da će bivša njemačka ambasadorka u Podgorici Gudrun Elizabet Štajnaker za dan te opštine dobiti priznanje „Počasni građanin Ulcinja”.

Prema njegovim riječima, taj prijedlog koji je podnijet još u junu prošle godine, podržali su svi politički subjekti u toj opštini, pa bi, kako dodaje, bilo dobro da se sve obavi u skladu sa zakonskim procedurama.

Salaj, donedavni predsjednik Odbora za izbor i imenovanja u lokalnom parlamentu, kaže da je ,,problem tehničke prirode jer treba da se promijeni Statut i donese pravilnik o tome ko, zašto i zbog čega može biti proglašen počasnim građaninom Ulcinja”.

Međutim, tako nešto nije učinjeno prije dvije godine kada su za počasne građane Ulcinja ekspresno proglašeni premijer Albanije Edi Rama i predsjednik Kosova Hašim Tači.

Predsjednik Skupštine opštine i šef lokalnog odbora Demokratske partije socijalista, Ljoro Nrekić ističe da, što se tog doma tiče, nije ništa sporno, ali da se mora sačekati odluka Odbora.

Kako je do Dana opštine, koji se slavi u prvoj suboti aprila, ostalo još šest sedmica, sve je manje izgleda da će do tog roka Štajnaker ponijeti ovu titulu.

Pokretač inicijative, predsjednik Socijaldemokratske partije u Ulcinju Skender Elezagić, ocjenjuje da je ,,očigledno da se iza scene pokušava opstruirati ta ideja i odugovlačenjem spriječiti donošenje odluke”. On tvrdi da je zalaganjem za zaštitu i očuvanje Solane Štajnaker, koju su zbog čestih dolazaka u Ulcinj, njegovi žitelji počeli osjećati sugrađankom, poremetila namjere uticajnim pojedincima iz vrha DPS-a.

To je stav i poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića, koji je krajem decembra 2015, u Skupštini Crne Gore održao zajedničku konferenciju sa njemačkom ambasadorkom čime su praktično spriječili da Savjet za privatizaciju i kapitalne investicije, kojim je predsjedavao tadašnji premijer Milo Đukanović, stavi tačku na pitanje kome pripada Solana. Savjet je, prema pisanju medija, imao pripremljenu odluku kojom bi se potvrdilo da je u procesu privatizacije za to preduzeće plaćena pravična cijena, što bi omogućilo da se zemljište Solane knjiži na Eurofond.

,,Ambasadorka Štajnaker je, bez obzira na to šta lokalna i podgorička vlast mislile, mnogo zadužila Ulcinj. Kao niko do sada se borila da se problem Solane internacionalizuje i dala najveći pečat njenoj zaštiti, za razliku od garniture političara na vlasti koji su ćutali, zatvarali oči i bježali dok se Solana prodavala, pljačkala i devastirala. Zbog nje briselska administracija zna gdje su Ulcinj i Solana. Sada kada trebamo da joj odamo priznanje, koje treba služiti kao primjer domicilnom stanovništvu, ispade da nam trebaju drugi propisi”, rekao je Abazović apelujući na lokalnu upravu da prestane da se ponižava i da konačno pokaže kičmu.

,,Gospodo iz albanskih nacionalnih stanaka, to možemo uraditi i bez odbornika DPS-a. Dovoljna je dobra volja i malo dostojanstva”, kazao ja Abazović. On je inače i odbornik u Skupštini opštine.

Iz Vlade su odgovorili da inicijative za proglašavanje ličnosti počasnim građanima opština nijesu u njenoj nadležnosti ocjenjujući neistinitim tvrdnje da su se premijer Duško Marković i Vlada na bilo koji način bavili predlogom da bivša ambasadorka Njemačke bude proglašena za počasnu građanku Ulcinja.

,,Donošenje takvih odluka u isključivoj je nadležnosti lokalnih samouprava, pa je bilo kakvo povezivanje Vlade i premijera sa donošenjem ili nedonošenjem odluka o proglašenju počasnog građanina krajnje tendeciozno i zlonamjerno”, saopšteno je iz Markovićevog kabineta.

Da je Štajnaker zaslužila to priznanje siguran je i visoki funkcioner Demokratske partije Fatmir Đeka i potpredsjednik Opštine Ulcinj Met Đoni. „Bez njenog angažovanja nikada se ne bi tako ozbiljno pristupilo zaštiti Solane i ne bi se spriječili oni koji su krenuli da rastrgnu ovo prirodno blago”, rekao je on navodeći da bi se za veliko angažovanje u tom smjeru priznanje trebalo dodijeliti i bivšoj potpredsjednici Opštine Ulcinj Zenepi Lika i Darku Saveljiću iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

,,Nema zaslužnije osobe za priznanje počasne građanke od Štajnaker. Sigurna sam da se nekima ne sviđa ova inicijativa jer je ona svima nama pokazala što znači biti posvećen. Za mene je Štajnaker počasna građanka Ulcinja već od 4. oktobra 2014. godine kada je prvi put bila na Solani i vidjela ljepotu ovog predjela. U tom momentu shvatila je da je odgovornost svih nas da uložimo maksimalne napore kako bi naše resurse zaštitili za buduće generacije. Za opstanak našeg grada”, kaže Lika, koja je od maja prošle godine na čelu Društva Martin Šnajder-Jakobi. To udruženje koje nosi ime prerano umrlog, velikog njemačkog biologa i zaljubljenika u Ulcinj, osnovano je upravo na Solani, prvenstveno zaslugom njemačke ambasadorke.

„Solana je vaša ekonomska i socijalna budućnost. Svijet će vas po tome cijeniti”, poručila je tada Štajnaker Ulcinjanima.

Najviše zahvaljujući njezinom angažmanu, posvećenošću evropskih institucija i CZIP-a, odustalo se od gradnje na Solani, ali to područje još nije uvršteno na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja, a nema ni naznaka da će biti pokrenuta proizvodnja soli. To bi značilo da već četvrtu godinu neće biti „slanih kristala” na Solani, čime se čitav ekosistem i biodiverzitet dovode u pitanje. Ako se takav odnos nastavi, više neće imati što ni da se zaštiti.

„Ekološke posljedice takvog scenarija bi ugrozile i praktično onemogućile našu najvažniju ekonomsku aktivnost – turizam. Jer, nema turizma na Velikoj plaži sa leglom komaraca u zaleđu, površine 15 miliona kvadratnih metara”, kaže Elezagić.

Štajnaker, koja i sada budno prati dešavanja u Crnoj Gori, više ne može pomoći. Odavno je poručila da će tako nešto ugroziti međunarodni ugled Crne Gore i pregovore o pristupanju EU.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo