Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kule od karata

Objavljeno prije

na

colpa_rt_kobila1

Dok političari i u ovoj predizbornoj sezoni obećavaju brda i doline, stanovnici Herceg Novog sumnjičavo odmahuju glavom. Već su se dovoljno naslušali maštarija nakon kojih su, uglavnom, ostajale samo ruševine ili gole ledine.

REKLI PA POREKLI: Opština Herceg Novi davno je svojim građanima obećala da će trajno riješiti problem vodosnadbijevanja te potpisati ugovor s Republikom Hrvatskom o transportu vode kroz Konavle. Ljeto se opet čeka u znaku velikih restrikcija, dok više zone ostaju bez vode i zimi.

Toliko pominjani i obećavani kolektor za otpadne vode, nije ni u fazi projekta. Izgradnja obećane kanalizacione mreže Bijela – Herceg Novi i drugih kanalizacionih kolektora i dalje se odlaže. Svi graditelji u opštini svoje kanalizacione instalacije odvode direktno u more. Ekolozi, NVO sektor i građani upozoravaju, apeluju, ali uzalud.

Maratonska izgradnja turističkog kompleksa na rtu Kobila, koja traje već 17 godina, nema sretan završetak. Od Atlas grupe, većinskog vlasnika akcijskog kapitala rt Mimoza, na ime naknade za uređenje građevinskog zemljišta, opština je naplatila 4,2 miliona eura. Turističko-apartmansko naselja nije izgrađeno.

Skandinavska korporacija KMĐ-kom prije nekoliko godina kupila je 107 hiljada kvadrata na Dobreču, poluostrvo Luštica, s namjerom da izgradi turističke objekte. Ostalo je na obećanjima.

Rusko-crnogorsko-srpski konzorcijum, prije nekoliko godina kupio je 105 hiljada kvadrata na Arzi, takođe na Luštici, za 4,5 miliona eura. Planirirali su izgraditi turistički kompleks, investiciju od 100 miliona eura. Ni ovaj projekat nije realizovan. .

Najavljena je izgradnja 11 hotela u Igalu, na Savini, Trebjesinu, Meljinama, Njivicama, na Luštici i Sutorini, no nijedan od investitora još nije počeo da gradi.

Lokalna putna mreža Igalo – Meljine u katastrofalnom je stanju. Opštinski čelnici obećali su sanaciju, i tu se stalo. Šetalište Pet Danica, umjesto obećanog uređenja, pretvoreno je u gradsku saobraćajnicu. Nije završena ni treća traka uz Savinsku Dubravu. Navodno, opština nije riješila imovinsko-pravne sporove.

HOĆE, NEĆE: Slična situacija je u Kamenarima. Trasiranje je počelo pa stalo. Sumnja se da su i ovdje sporni imovinsko-pravni odnosi. Ništa ni od obećane zaobilaznice oko Herceg Novog. Gradski čelnici nemaju komentar.

Magistralni put Kamenari – Debeli brijeg, jedan je od najlošijih i najzapuštenijih u Republici, tvrde žitelji Herceg Novog.

Gradonačelnik Herceg Novog Dejan Mandić u posljednjih pet godina svoje vladavine, može na prste izbrojati donesene detaljne urbanističke planove za opštinu. Obećano je rušenje bespravno podignutih objekata, ali nijedan kamen od tada nije pomaknut.

Ništa ni od obećanja da će biti srušen hotel Rudnik. U izutetno lošem stanju još od velikog potresa 1979. godine, stoji usred grada čekajući sudbinu.

U predizbornoj kampanji još 2004. SNP je svojim ženskim biračima obećao porodilište u sklopu Vojne bolnice u Meljinama. Nakon samo pet godina, gradonačelnik, kadar SNP-a, kao predsjednik Vladine Tenderske komisije stavio je potpis za prodaju ovog Vojnog kompleksa. Rušenje porodilišta je izvjesno, samo je pitanje kada.

Ništa ni od Vektrinih obećanja da će srušiti, odnosno rekonstruisati hotele Plaža, Tamaris, Igalo, motel Dubrava i turistički kompleks na Žanjicama i najavljenih investicija od 360 miliona eura.

Dosadašnji proces privatizacije hercegnovskih hotela, kao što su Topla, Centar, Rivijera i Centar za odmor i rekreaciju, koji se danas nalaze u rukama Hungest hotela, izraelske kompanije JT Investment, odnosno konzorcijuma HLT fonda i Primorja, ni nakon pet godina od njihovog preuzimanja nije dao željene rezultate. Objekti nijesu završeni do kraja, a svi ugovorom predviđeni rokovi probijeni su.

NA POLA KOPLJA: Put Meljine – Petijevići obećan je ali i izgrađen. To je prvopotpisani BOT aranžman u Crnoj Gori s klauzulama: 20 godina naplate putarine, 106.000 kvadratnih metara zemljišta na Kotobilju u trajnom vlasništvu investitora, monopol na izgradnju pumpi za gorivo i turističkih objekata uz sami put. Ali, nije prošla ni godina, a kritike za kvalitet pristižu na adresu Opštine Herceg Novi.

Ova putna trasa puštena je u saobraćaj bez tehničkog prijema. U lokalnom parlamentu raspravlja se o „znatnim i neophodnim sredstvima” za njeno održavanje. Uzgred, izvođač radova poremetio je vodotokove u mjestu Podi, što je izazvalo klizišta i velika oštećenja na dvadesetak kuća.To pada na teret Opštine Herceg Novi, odnosno njenih građana.

Izgrađen je i Sportski centar u Igalu, započet još 1996. godine. Zauzvat, grad je dobio apartmansko naselje na Savini, kao rezultat dogovorene kompenzacije između Opštine Hervceg Novi i firme Energoprojekt iz Beograda. Ali, izostalo je 40.000 kvadratnih metara poslovno-stambenog prostora, hotel i restoran, što je išlo u paketu sa Sportskim centrom.

Podgorička firma Carine, većinski vlasnik preduzeća Juzni Jadran, od svih najavljenih i planiranih investicija, uspjela je da renovira hotel Delfin u Bijeloj. Velika imovina ove firme zjapi prazna i napuštena. Na popisu slijede: kompleks odmarališta – Lazaret u Meljinama, poslovni prostor na zemljištu od 16 hiljada kvadrata sa sopstvenom marinom, odmaralište Baošić, kapaciteta 600 ležajeva, odmaralište Kumbor sa 25 kamp kućica, motel Vinogradi s pripadajućim bungalovima, kafe bar Lada u centru Herceg Novog i oko 55 hiljada kvadrata zemljišta od Bijele do Igala u prvoj zoni uz samu obalu mora.

Prošle godine su Carine, za osam miliona eura otkupile vilu Lazaret u Meljinama, kao i zemljište Komande ratne mornarice na Lalovini. Najavljeni turistički kompleks, nije ni u planovima. Slika ove vile i imanja ista je kao i prije kupovine. Ništa se nije pomjerilo.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

PODSTANARI I BESKUĆNICI,  DANAS I OVDJE: Ključ u bravu i put pod noge

Objavljeno prije

na

Objavio:

Onima koji nemaju svoje stanove ili kuće preostaje da se uzdaju u milost ili samovolju ljudi čiji su podstanari. Države tu nema. Podstanari, naročito oni „na crno“, koji nisu potpisali ugovor pri useljenju, nevidljivi su za sistem

 

,,Samohrana sam majka dvoje djece. Već duže živimo kao podstanari kod istih ljudi. Virus me je ostavio bez posla i više ne mogu da plaćam kiriju. Zamolila sam gazdu da me malo sačeka dok se ne snađem za novac. Zauzvrat – hladan tuš. Nerazumijevanje i grube riječi da nađem bolje. Ako mogu“, podijelila je muku  anonimno na društvenim mrežama ovih dana jedna građanka Crne Gore.

Njen slučaj nije usamljen. Mnoge je, usljed krize izazvane širenjem virusa COVID-19, zadesila ista sudbina. Podstanari, naročito oni „na crno“, koji nisu potpisali ugovor pri useljenju, nevidljivi su za sistem  O tome da li će ostati bez krova nad glavom dok virus hara, odlučuje  dobra volja stanodavaca. Ili samovolja.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Gotovo 10 odsto ili 18.425 domaćinstava u Crnoj Gori su podstanarska ili zakupljuju stan u kome žive. Ako se ova brojka pomnoži sa prosječnim brojem članova domaćinstva, dobija se podatak da u Crnoj Gori ima oko 60.000 građana koji žive kao podstanari.

Nezvanično, taj broj je i veći. Koliko ima građana koji izdaju stanove, poslovne prostore ili zemljišta, ne zna se.

Stanovi se godinama štancuju, naselja niču, ali za najugroženije kategorije stanovništa, čak ni u doba pandemije, nema rješenja. Dosadašnja stambena politika temelji se istovremeno na hiperizgradnji stanova i nekontrolisanom rastu gradskih i drugih naselja. I lošoj planskoj dokumentaciji.

Iz pojedinih političkih partija apelovali su na Vladu da, pored ostalih mjera koje sprovodi, obrati pažnju i na probleme podstanara koji su u veoma nezavidnoj situaciji.

Prema dosadašnjim podacima, Budva je grad sa najviše podstanara, čak 22 odsto od ukupnog broja domaćinstava, dok ih je u Andrijevici najmanje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

STRATEŠKI INVESTITORI U DOBA PANDEMIJE: Ko kome pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada, NKT, ljekari, svi se do neba zahvaljuju na  poklonima nekolicine stranih investitora. Neka i red je. Ali da vidimo ko je prvi počeo sa darivanjem. Ko je poklanjao ono najvrjednije što ima. Odvajao dio po dio svoje obale

 

Premijer Duško Marković lično se obratio vodećim stranim investitorima u Crnoj Gori sa molbom da priteknu u pomoć crnogorskom zdravstvu u vrijeme pandemije virusa korona i pošalju, u okviru svojih mogućnosti, novac, deficitarnu robu,  medicinsku i zaštitnu opremu. Na ljubazan poziv premijera, možda i opomenu, investitori su se odazvali, krenule su donacije, jedna od druge bogatija. Najprije je egipatski biznismen Samih Saviris, vlasnik švajcarske kompanije Orascom Development, zakupac poluostrva Luštica, uplatio pola miliona eura na račun Nacionalnog koordinacionog tijela, što je najveći iznos pojedinačne uplate  od početka epidemije koja je zahvatila Crnu Goru.

Nedugo potom, krenula je pomoć iz Grčke i Ujedinjenih Arapskih Emirata za koju se pobrinuo grčki biznismen Petros Statis, vlasnik Universal Capital banke, poznatiji kao rukovodilac kompanije Adriatic properties, zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer i vlasnik nekoliko medija u Crnoj Gori.  Statis je pripremio preko 3,5 tone medicinske opreme koja je avionima dopremljena u Podgoricu. Bogati poklon vrijedan 1,5 milion eura sadržao je na stotine hiljada zaštitnih maski i rukavica koje nedostaju  zdravstvenim ustanovama, ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima, svima onima koji se nalaze na prvoj liniji odbrane od opasnog virusa. O građanima da ne govorimo, zaštitnih maski i rukavica nema u slobodnoj prodaji i ne zna se da li će ih i kada biti.

U nadahnutom propratnom pismu darodavca Petrosa Statisa, upućenom NKT-u navodi se kako „Crna Gora nije sama i nije mala. To je nacija sa puno prijatelja koji je vole i poštuju svuda, posebno u vrijeme kada joj je potrebna pomoć“.

Među donatorima medicinske opreme pominju se i drugi investitori, vlasnik Hotela Maestral Pol Pua, zatim bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra, te pojedini domaći tajkuni, kojima je premijer uputio javnu zahvalnicu.

Crna Gora zaista nije mala. Dala je ona mnogima mnogo više nego što dobija sada kad joj je najteže. Sve ono što je lijepu državicu na obali Jadrana krasilo, njene prirodne i izgrađene vrijednosti kojima je privlačila milione turista iz cijelog svijeta, davala je neštedimice drugima. Pod iznimno povoljnim uslovima.

Mnogi su se tek u ovoj maloj Crnoj Gori naprasno obogatili, postali biznismeni i tajkuni sa vrtoglavim ciframa na svojim računima u svjetskim bankama, sa vrijednom imovinom koju su ovdje na volšeban i privilegovan način stekli. A nešto se baš oni  ne javljaju da pomognu i da dio odnijetih vrijednosti i blaga povrate za spas domovine. Razgrabili su hotele, raskopali i uništili obalu, izgradili solitere, stanove, apartmane, novac iz zemlje iznijeli, takse i poreze nisu plaćali, ali ih nema da pomognu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TESTIRANJE LJUDSKOSTI: Čovjek je čovjeku čovjek

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija virusa COVID19 je otkrila i ono najljepše lice Crne Gore. Plemenite ljude

 

,,Spisak nas dovodi do Marte. Zovemo je da nam objasni kako da stignemo do nje. Stariji glas, peti sprat, nema lifta. Čeka nas pred vratima. Oči su joj suzne, glas drhtav, ali skriva svoje olakšanje. Trčimo niz stepenice da nastavimo dalje. Tek naša leđa čuju prvi jecaj. Plače li Marta jer danas neće biti gladna ili što zna da je neko čuva? Ne znam. Znam da je svaki sljedeći džak ona nosila umjesto mene“. Tako govori za Monitor 24-godišnji Petar Šćepanović, volonter Crvenog krsta Crne Gore (CKCG), o dobrotvornoj akciji koju će pamtiti čitav život.

Puno je ovakvih priča tihih heroja otkako je proglašena epidemija virusa COVID19 u Crnoj Gori. ,,Tokom proteklih nedjelja, različitim vidovima asistencije obuhvaćeno je 4.750 porodica i pojedinaca, podijeljeni su humanitarni paketi za 2.900 najugroženijih porodica, volonteri su obavili nabavku ili druge obaveze za 950 osoba (starijih, hroničnih bolesnika, osoba sa invaliditetom i onih u izolaciji), dok je psihosocijalnu podršku dobilo 900 osoba”, kažu iz Crvenog krsta.

Ovakva dramatična vremena uvijek neko obilježi svojom nesebičnošću. Postane moralni svetionik. Divljenje javnosti izazvali su  nesebični gestovi Hajriza Hačka Brčvaka, Bjelopoljca koji je imetak stekao dugogodišnjim mukotrpnim radom u Njemačkoj. On je Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti za borbu protiv korona virusa donirao 100.000 eura, a bolnicama u Bijelom Polju, Podgorici i Baru još 183.000 dolara i time im obezbijedio potrebnu medicinsku opremu: 250.000 maski, 1.000 zaštitnih odijela, 100 aparata za mjerenje temperature i pet hiljada pakovanja medicinskih rukavica. Nije se zaustavio na tome, pa je još 3.000 eura odvojio i za pomoć opštini Tuzi, gdje je, pored Podgorice, registrovan najveći broj oboljelih od korona virusa. Crnoj Gori poklonio je  čak i 24 respiratora.  Ukupno, darovao je  oko 800.000 eura. Među njegovim izjavama izdvojila se i ova: ,,Treba pomoći svojoj zemlji u ovim teškim trenucima. Tako se patriotizam i dokazuje”.

Da doprinesu svojim radom na zanimljiv način dosjetili su se i iz firme 3D Soba. ,,Pratili smo šta se dešava u Italiji i prilikom prelistavanja portala vezanih za 3D štampu, primijetili smo da je grupa inžinjera uspješno projektovala i odštampala ventile za respiratore koji su potrebni italijanskim bolnicama. Kako je taj ventil postavljen na internetu sa licencom open source, moje kolege su preuzele taj model i prilagodile ga našim štampačima. O novitetima u 3D štampi i mogućnosti proizvodnje zamjenskih djelova, obavijestili smo Nacionalno koordinaciono tijelo, naglasivši da naše resurse mogu koristiti u borbi protiv virusa COVID19”, kaže Miloš Grbović iz te firme.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo